Hrvatska
Hrvatska vlada predstavila mjere za ublažavanje inflacije: Paket težak 21 milijardu kuna
Premijer Andrej Plenković na sjednici vlade predstavio je paket mjera za pomoć građanima, firmama, javnom sektoru i nevladinim udrugama težak gotovo 21 milijardu kuna.
“Idemo za snažnom intervencijom”
“Današnja sjednica posvećena je jesenskom paketu mjera za zaštitu kućanstava i ekonomije od rasta cijena. Tome ćemo posvetiti čak prvih 20 točaka sjednice vlade”, rekao je Plenković.
“Idemo za jednom snažnom intervencijom, kao što smo to uvijek činili do sada na dobrobit Hrvatske i naših građana”, rekao je.
“Nalazimo se u vremenu globalnih poremećaja. Brojni su uzroci energetske krize i rasta cijena. Glavni razlog je ruska agresija na Ukrajinu, koja je trajno narušila i odnose Rusije i Zapada. Pritom klimatske promjene, suše i poplave, doprinose poskupljenju energenata. Uz to, Kina je značajno usporila proizvodnju zbog pandemije covida”, rekao je Plenković.
Plenković pokazuje prezentaciju u kojoj se na grafovima vide porast cijena nafte, plina i struje. “To je svijet u kojem živimo i u kojoj djelujemo kao društvo i gospodarstvo”, rekao je Plenković, pa govorio o mjerama koje je vlada ranije poduzela kako bi ograničila cijene plina i goriva na pumpama, piše Index.hr.
“Koji je odgovor vlade? Snažan, sveobuhvatan i pravedan. Mora očuvati standard građana, održi funkcioniranje institucija i da zadržimo snažan rast gospodarstva”, rekao je Plenković uoči predstavljanja novih mjera.
“Ovo je kriza bez presedana”
“Važno je da rast na razini cijele godine bude iznad predviđanja i očekivanja. Pravednost je bitna jer je usmjeren najviše na one koje pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija. Mi ovdje redistribuiramo ovo što nam je na raspolaganju. Ovo je kriza bez presedana”, rekao je Plenković.
“Osim kućanstava mjere ciljaju i na javni i civilni sektor, ali i na gospodarstvo. Oni koji rade na tržištu i plaćaju poreze, kojima je kriza utjecala na troškove, nismo zaboravili na njih. Brinemo i o ranjivim skupinama za koje smo napravili poseban paket. Ne zaboravljamo ni dugoročni smjer, a to je naznaka kamo idemo, a to je ubrzana tranzicija na obnovljive izvore energije. To rade sva društva koja gledaju unaprijed”, rekao je Plenković.
Cijene struje i plina
“Prvi dio paketa je ublažavanje rasta cijena energije. Koncentrirali smo se na električnu energiju. Kad je riječ o kućanstvima, idemo na ograničene cijene struje. Ta mjera je fiksirana na razdoblje od 1. listopada do 1. ožujka i pokriva jesensko-zimski period”, rekao je.
“Tko bude trošio manje, plaćat će nizu cijenu. Oni koji potroše više, idu u viši cjenovni razred”, rekao je Plenković.
“Smatramo da u ovakvim okolnostima niz subjekata ne možemo tretirati kao gospodarske subjekte. To su škole, bolnice, vjerske zajednice, gradovi, općine, komunalna poduzeća, vrtići, koji imaju drugu svrhu. Njima smo osigurali univerzalnu struju, koja je malo više od cijene za kućanstva”, rekao je premijer.
Najavio je i nove cijene struje za poduzetnike, odnosno firme, koje je vlada podijelila u tri kategorije, ovisno o potrošnji.
“Cijene plina za kućanstva su fiksirane do 1. travnja sljedeće godine”
“Što se tiče cijene plina, cijene za kućanstva fiksirane su do 1. travnja 2023. godine, dakle građani mogu ostati mirni. Da nismo donijeli mjere prošle godine, imali bi velik rast cijena plina”, rekao je Plenković.
“Kad je riječ o poduzećima, kad smo shvatili što se događa s tržištima i nerealno visok rast cijena zbog ovih okolnosti, postoji niz zemalja da se na razini EU poduzmu zajedničke mjere kojima bismo obuzdali rast cijena plina. Ministar Filipović danas ide na sastanak u Bruxelles gdje ćemo se zalagati za cjelovito i zajedničko rješenje. Nije realno očekivati da će ijedna država to sama za sebe riješiti bez ulaženja u financijski ofsajd”, rekao je Plenković.
“Hrvatska će moći pridonijeti tu dosta sa svojom infrastrukturom, od plinovoda i naftovoda i terminala za ukapljeni plin”, rekao je premijer.
Ograničenja cijena grijanja
“Oni koji su u sustavu toplinske energije, neće im se mijenjati cijena grijanja praktički do kraja sezone grijanja”, rekao je Plenković.
Ograničava se i cijena drva kojeg ljudi koriste za ogrjev, te ukapljenog naftnog plina (propan butan).
Plenković je potom govorio o fiksiranja cijena pojedinih prehrambenih proizvoda.
Plenković je predstavio i mjere za socijalno ugrožene.
Najavio je i jednokratan energetski dodatak za umirovljenike.
“Nismo zaboravili ni obitelji s djecom i zato ćemo uz sve postojeće mjere ići i za isplatom posebnog novčanog primanja po korisniku, ovisno o broju djece u obitelji”, rekao je Plenković.
Plenković je najavio veće stipendije za studente, potpore studentskim centrima te povećanje neoporezivog dijela studentskih primitaka.
Najavljene su i potpore poljoprivrednicima.
Plenković je najavio i pomoć poduzetnicima koje se odnosi na porezno rasterećenje, odnosno rast neoporezivih primitaka zaposlenih.
Stiže poseban porez na dobit, odnosi se na firme čija dobit je jako narasla u krizi
“Paket će zaštititi građane, cijeli javni i nevladin sektor, zaštiti će i hrvatske firme. Nitko nije ostavljen po strani. Omogućit ćemo mirnu i predvidljivu jesen i zimu. Svi će znati kakvi će im biti troškovi u ovim globalnim uvjetima. Osigurat ćemo funkcioniranje javnih institucija i ustanova, zaštitit ćemo gospodarstvo i radimo na energetskoj neovisnosti Hrvatske”, rekao je Plenković.
“Uz to šaljemo i poruku o potrebi za štednjom energije, svi se trebaju držati preporuka koje smo donijeli u srpnju. To se odnosi i na građane i na gospodarstvo i ostale aktere”, rekao je.
“Predložit ćemo saboru poseban porez na dobit zbog pravedne raspodjele tereta krize. Želimo oporezovati ona poduzeća čija dobit je posebno narasla u okvirima krize. S ovako snažnim paketima svatko mora dati doprinos, prekomjerna dobit nije primjerena ovim okolnostima”, rekao je Plenković.
“Ovo može napraviti samo snažna država”
“Ovaj paket je težak skoro 21 milijardu kuna. Ponašamo se u skladu s politikom uravnotežene politike. Želimo ostati u razini predviđanja i što se tiče proračuna, kreditnog rejtinga. Naš smjer je bio smanjenje javni dug, doći u suficit, ući u eurozonu i Schengen za nekoliko mjeseci. Time Hrvatsku pozicioniramo među samo 15 zemalja koje su u EU, NATO-u, Schengenu i eurozoni. To može napraviti samo snažna država, koja je zaštićena svojim položajem u europskoj obitelji”, zaključio je Plenković.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login