Connect with us

Hrvatska

“Hrvatska u 30 priča”, sjajna knjiga o Hrvatskoj i priče koje vrijedi pročitati

Objavljeno

na

Hrvatska u 30 priča omogućit će čitateljima da iz potpuno drugačije perspektive dožive Hrvatsku i Hrvate, njihov mentalitet i način života, povijest i sadašnjost, doprinose i mane, razlike i sličnosti s drugim europskim narodima, a doznat će i zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu, zbog čega su Šveđani nekada plašili malu djecu Hrvatima, zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, a ipak teško podnose tuđi uspjeh, zašto je Hrvatska bila jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao tradicionalnu religiju, koja je Hrvatica bila muza velikog Pabla Picassa; čime su Hrvati oduševili francuskog kralja Luja XIV. i zašto bi američki ribari i vinogradari trebali biti zahvalni Hrvatima, prenosi knjižara Ljevak.

Iz uvodnika:

Kako bismo domaćim i inozemnim čitateljima ponudili nešto više od štiva kakvog mogu pronaći u popularnim turističkim vodičima, a da ih opet ne zamaramo s mnoštvom povijesnih činjenica i znanstvenih pikanterija, odlučili smo se za ovo privlačno izdanje Hrvatska u 30 priča. Među tim pomno odabranim pričama, utemeljenima na činjenicama i atraktivno ispričanima, naći ćete sve ono što ste oduvijek htjeli doznati o Hrvatskoj i Hrvatima, ali se niste usudili pitati ili ste teško pronalazili po bespućima interneta. Ispričat ćemo vam ponešto o hrvatskom mentalitetu, geografskim posebnostima, tradiciji i običajima, o poznatim Hrvatima, hrvatskom mjestu u Europi, o tome po čemu su posebni i što nude na suvremenom tržištu… Nismo zaboravili odgovoriti ni na pitanja poput onih – zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu na terasama, zašto su Šveđani nekada plašili malu djecu Hrvatima, zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, zašto su bili jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao službenu religiju, koja je Hrvatica bila muza velikog Pabla Picassa ili zašto je hrvatski crtani film tako popularan? Uvjereni smo da ćete uživati u ovoj šetnji kroz Hrvatsku i da ćete nakon čitanja ove knjige zasigurno drukčije doživljavati Hrvate. Ne nužno pozitivnije, ni negativnije, već u svakom slučaju cjelovitije. Uz sjajne ilustracije Vedrana Klemensa i dizajn Zorana Birmana, 30 priča ispričat će vam vrhunski poznavatelji nacionalnog identiteta i suvremenog brenda Hrvatske – sveučilišni profesor i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću Božo Skoko, koji je već objavio niz knjiga posvećenih identitetu i imidžu Hrvatske, te vrhunski diplomat, autor i publicist (rođeni Parižanin) Zvonimir Frka-Petešić, trenutačno na poziciji voditelja Ureda predsjednika Vlade. Iako su veliki zaljubljenici u Hrvatsku, oduševit ćete se njihovom objektivnošću, kritičnošću pa i priličnom dozom humora. U svakom slučaju pred vama je Hrvatska iz sasvim drukčije perspektive!

Dražen Klarić urednik knjige / glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista

O autorima:

Božo Skoko redoviti je profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor javne diplomacije na veleučilištu Edward Bernays te publicist i komunikacijski stručnjak. Suutemeljitelj je Millenium promocije (MPR), jedne od vodećih i najstarijih agencija za komunikacijski menadžment u Hrvatskoj. Bivši je novinar i urednik Hrvatske radiotelevizije. Autor je osam knjiga, uključujući sveučilišni udžbenik Strateško komuniciranje država te uspješnice Kakvi su Hrvati (2016.), Hrvatski velikani (2014.) te Hrvatska i susjedi (2010.). Rođen je u Ljubuškom 1976. godine.

Zvonimir Frka-Petešić dugogodišnji je hrvatski diplomat i veleposlanik, koji od 2017. obnaša dužnost predstojnika Ureda predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića. Bio je voditelj Službe za javnu diplomaciju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Uredio je niz izdanja o Hrvatskoj i njezinu europskom putu, uključujući Hrvatska, zemlja i ljudi (Leksikografski zavod, 2013.). Priredio je mnogobrojne međunarodne izložbe i manifestacije posvećene hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini te je autor više od stotinu geopolitičkih zemljovida o ratu u Hrvatskoj i BiH, objavljenih u stručnoj literaturi i francuskim medijima. Rođen je u Parizu 1969. godine.

O ilustratoru:

Vedran Klemens slobodni je umjetnik, grafički dizajner i ilustrator. Diplomirao je vizualne komunikacije na studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao grafički dizajner, a potom i kao art direktor u reklamnoj agenciji Grey Worldwide Zagreb, a od 2014. posvećuje se samostalnoj karijeri. Radio je ilustracije i kampanje za hrvatske i međunarodne korporacije kao što su Google, Coca-Cola i Stella Artois, te je ilustrirao naslovnice knjiga. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za svoj agencijski i samostalni rad, uključujući Red Dot. Rođen je u Sarajevu 1978. godine.

O uredniku:

Dražen Klarić dugogodišnji je glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista. Profesionalnu karijeru započeo je na TV Mreži, prvoj komercijalnoj televiziji u Hrvatskoj, a nastavio ju je graditi na CCN-u gdje je obnašao dužnost glavnog urednika, a potom u vodećim hrvatskim dnevnim novinama Večernjem listu. Godine 2005. pokreće Kapital Network, prvi specijalizirani poslovni TV kanal, poslovni, politički i lifestyle magazin madeIN te portal Politika plus (danas Svijet). Klarić je dobitnik više strukovnih nagrada Hrvatskog novinarskog društva. Istaknuo se i kao urednik niza knjiga i publikacija, producent i redatelj filmova te pokretač niza multimedijalnih projekata vezanih uz promociju Hrvatske. Kao konzultant bio je aktivan na nizu medijskih projekata u Hrvatskoj i regiji, a uža specijalnost mu je organizacija redakcije, uređivački procesi i medijski menadžment. Dražen Klarić godinama također predaje na nizu kolegija na medijskim studijima različitih hrvatskih veleučilišta. Rođen je u Čaporicama kod Trilja 1975.

Iz knjige:

Ovdje se sve rješava uz kavu

Hrvati vole uživati u životu, osobito u dugotrajnim ispijanjima kave na ugodnim terasama i pomno dizajniranim kafićima, uz ugodno ćaskanje s prijateljima. Ta njihova opčinjenost razgovorima, pa čak i poslovnim dogovorima uz kavu mnogim strancima sve više postaje privlačna asocijacija na Hrvatsku, ali i svojevrsna terapija od stresa. Hrvati u tome ne vide ništa posebno. Dapače, to sami sebi tumače kao neku vrstu svakodnevne obveze. „Skočiti“ iz ureda na kavu sasvim je normalno jer ovdje uz kavu padaju poslovni dogovori, rješavaju se važni društveni problemi ili se jednostavno ogovara kolege s posla.

Prema nekim istraživanjima Hrvati u kafićima provedu oko pet sati tjedno. Čak 80% Hrvata iznad 16 godina svakodnevno pije kavu. Mnogima u domovima započinje dan s mirisom tople kave, a kava je najčešće i povod za popodnevno okupljanje obitelji, susjeda ili prijatelja. Samo u Zagrebu postoji više od 4000 mjesta za ispijanje kave. Riječ je o vrhunskim i razvikanim, ali i običnim kvartovskim kafićima. Mnogi se vezuju uz svoja omiljena mjesta za ispijanje kave, ovisno o baristima koji im pripremaju taj topli napitak, ambijentu ili blizini. Vlasnici kafića jako puno ulažu u njihov izgled, dizajn, posebnost, pa ih je većina jako ugodno mjesto za boravak. Iako Hrvati u tome ne vide ništa posebno, stranci će odmah primijetiti neuobičajenu udobnost stolica u kafićima koje su često više nalik na fotelje.

Mnogim zapadnjacima ispijanje kave na hrvatski način je neponovljivo iskustvo iz nekoliko razloga. Najprije, nema žurbe: kava se ispija dugo i lagano. Najčešće se piju espresso, macchiato i cappuccino, ali ovdje možete kušati još barem pet izvedenica kave. Popularna hrvatska kava s toplim mlijekom prilično se razlikuje od talijanskog cappuccina, jer Hrvati vole kremasti napitak s manje pjene. Ne morate čekati na šanku i nositi vruću kavu u ruci šećući gradom. U svakom kafiću će vas konobari ljubazno uslužiti i uopće se neće ljutiti ako ni nakon sat vremena ne naručite neko skuplje piće. A ispijati kavu na terasama hrvatskih gradova svojevrstan je društveni ritual jer tada šetnice i trgovi postaju pozornice.

Advertisement

Hrvatska

Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok

Objavljeno

na

U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.

Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.

Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?

“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.

I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca. 

“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže  Goran.

Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.

“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.

PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.

“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.

Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.

Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.

“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.

Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.

“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”

Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.

Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€

Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€

“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.

Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.

Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”

Objavljeno

na

By

U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.

Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.

“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.

Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore. 

“DANAS OPĆI BOJKOT!

Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.

“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!

Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca

Objavljeno

na

Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.

“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.

Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.

Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.

Nastavi čitati
LM