Hrvatska
Hrvatska: Promjene – ne ispunite li Europsko izvješće nakon nesreće ili ne zovete li policiju, gube se prava iz obveznog osiguranja
Odlazak s mjesta nesreće! Bijeg s mjesta nesreće! Najnehumaniji mogući postupak vozača. Razbiju nekog, ne osvrnu se i odvezu dalje ili možda stanu, pogledaju je li ih tko vidio, pa ako steknu dojam da svjedoka nema, odjezde što dalje i brže. Dođete do vozila, pola automobila slupano a odgovornog nigdje na vidiku. Nema podataka! Ne znate ni kuda ni što, osim posegnuti za kaskom ako ga imate! Zašto vozači napuštaju mjesto nesreće bez razmjene podataka ili ostavljanja podataka. Kriju se od posljedica! Negiraju da su uopće uzrokovali nesreću, možda da prikriju svoju alkoholiziranost ili konzumaciju kakvih opijata! Ima sijaset razloga, a niti jedan se humanošću ne vodi. Zna se, iziđe li, naiđe li policija slijedi podvrgavanje ispitivanju alkoholiziranosti prisustva droga, psihoaktivnih tvari i psihoaktivnih lijekova. A onda neka nebesa budu na pomoći. Ovisno o posljedicama, prekršajni postupak i kazna ili kazneni postupak i kazna, a alkohol, droga, psihoaktivni lijekovi kod vozača nikad nisu smatrani olakotnom okolnošću.
Tu sada ima jedna novost! Novost koja se ne spominje na sva zvona! Novost nastala glasačkom aktivnošću Hrvatskog sabora koji je 15. 12. 2023. jednoglasno donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu! Tiče li se to vas kao vozača? O da! I te kako. Nećemo isticati kako zakonskim tekstom implementiramo izmjene direktiva EU i da se puno pažnje posvećuje automatiziranom vozilu. To je za većinu smrtnika još uvijek naučna fantastika! Nužno je za nas obične pučane kojima automatizirana vozila ulaze u sferu „misaonih imenica“, imati u vidu kako razmjena podataka i popunjavanje Europskog izvješća o nezgodi, nakon prometne nesreće dobiva novu dimenziju! Štoviše, čak treba naglasiti da će izostanak razmjene podataka i nepopunjavanje tog izvješća, odnosno neobavještavanje policije o nastaloj prometnoj nesreći rezultirati značajnim financijskim posljedicama! Gubitkom prava iz obveznog osiguranja! Naime, svakom se može dogoditi prometna nesreća njegovom krivnjom i nepažnjom i svakog može ponijet želja da nestane s tog mjesta odmah i sad u vidu magle! Bez ostavljanja ikakvih podataka. Do sada to nije povlačilo po osnovi obaveznog auto osiguranja nikakve posljedice. Međutim, tome je stigao kraj! Najmudrije je s obzirom na zakonsku promjenu, imati već unaprijed ispisane osobne podatke, tako da se bude spreman, samo nekom zataknuti za brisač! Obrazac Europskog izvješća o nezgodi, također imajte pri ruci!
Komparativni prikaz, otvorit će vam oči! Do stupanja na snagu ovih netom izglasanih izmjena i dopuna osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari! Što to znači? Problemi! Financijski teret! Preciznije, to znači da će osiguratelj, nakon isplate štete oštećenicima, imati pravo regresa prema svom osiguraniku koji je uzrokovao štetu. To pravo osiguratelja je ograničeno na ukupno 12 prosječnih neto plaća prema zadnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku, te troškove i kamate. Ako je vozač alkoholiziran uzrokovao prometnu nesreću, kad njegovo osiguravajuće društvo namiri štetu oštećenom, okreće se s financijskih zahtjevom prema njemu. Novac na sunce! Vrati! Vrati isplaćeni iznos do limita! Dakle, isplatilo se „učiniti nešto“ da se ta alkoholiziranost ne utvrdi! Nestati s lica zemlje dok alkohol ne ispari! Kao što vidite, do sada ovaj zakon nije spominjao gubitak prava ako ne ostavite podatke, ako ne zovete policiju, piše HAK Revija.
Međutim, vrijeme je za promjene! U ovim zakonskim izmjenama izglasanim 15. 12. 2023. lijepo se u čl. 15. navodi da se taj ključni članak 24. temeljnog zakona mijenja! I to kako? Na štetu onih koji su nakanili nakon prometne nesreće dati petama, točnije vozilu vjetra i nestati s mjesta nesreće, bez ostavljanja osobnih podataka! Nema me, ne postojim!
Novost! Osigurana osoba gubi prava iz osiguranja zbog nekih „novih razloga“! Gubitak prava iz osiguranja tj. regresno potraživanje do 12 prosječnih neto plaća predviđa se za slučaj ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odnosno ako se odbio podvrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti ili ispitivanju prisustva droga, te psihoaktivnih tvari i psihoaktivnih lijekova, odnosno ako je vozač napustio mjesto prometne nesreće prije nego što je popunio Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima u slučaju imovinske štete; obavijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju u slučaju prometne nesreće u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen. Naravno postoji i iznimka! Čovjek se može opravdano udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije, kako to piše u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. To je naravno usvojio i ovaj zakon stoga definira kako iznimno u navedenim slučajevima, osigurana osoba ne gubi pravo iz osiguranja ako je privremeno napustila mjesto nesreće sukladno zakonu kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama.
Dakle, osiguravatelji su nakanili i te kako voditi računa o tome jeste li razmjenjivali podatke ili niste! Jeste li obavještavali policiju ili niste kod teških posljedica. Sankcija je pažnje vrijedna, zar ne!
Što još donose ove zakonske izmjene? Puno lijepih stvari! Veća prava i informiranost oštećenika. Rokovi za isplatu odštetnog zahtjeva! To vozače i vlasnike vozila zanima, a ne da duboku starost dočekaju čekajući isplate šteta! Osiguratelj je dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti oštećenoj osobi pisanu odluku o odštetnom zahtjevu i to: obrazloženu ponudu za naknadu štete, kada mu odgovornost nije sporna i kada je utvrdio visinu štete ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva, kada mu je sporna odgovornost ili kada visinu štete nije u potpunosti utvrdio. Odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku od 15 dana od dana slanja obrazložene ponude ili utemeljenog odgovora, a najkasnije u roku od 60 od dana primitka odštetnog zahtjeva. Što je neosporno, neosporno je!
I još nešto na temu procjene štete! Novost je da vi birate! Konačno! Vještak, serviser! Vi birate! Vi birate ovlaštenog pružatelja usluge za popravak koji će sastaviti ponudu i prilažete je! U postupku pred odgovornim osigurateljem oštećena osoba ima pravo priložiti nalaz i mišljenje neovisnog vještaka i ponudu za popravak štete ovlaštenog pružatelja usluga, a koje je osobno izabrala.
Znate i sami da je sve krasno na papiru, ali u provedbi nastaju problemi! U detaljima i sitnicama koje život znače, rekli bi neki. A što se tiče daljnjih detalja, nužnih za praktičnu primjenu ovako izmijenjenog zakona, to je u rukama HANF-e. Naime, utvrđeno je kako nadzorno tijelo donosi pravilnik kojim će detaljnije propisati način rješavanja odštetnog zahtjeva, sadržaj obrazložene ponude i utemeljenog odgovora, evidentiranja odštetnih zahtjeva te informiranje oštećene osobe o obvezama odgovornog osiguratelja i potrebnim podacima u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva.
Počekni rok! Fiksno se utvrđuje 15 dana. Što je to? Zakon utvrđuje kako se kod ugovora o osiguranju sklopljenog na jednu ili više godina, prava i obveze iz ugovora o osiguranju produžuju nakon isteka ugovora o osiguranju za 15 dana (počekni rok).
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
