Hrvatska
Hrvatska proglašena najpoželjnijom destinacijom Europe
Nakon što je nedavno prestižni Lonely Planet uvrstio Hrvatsku među top 10 zemalja koje treba posjetiti u idućoj godini, odlične vijesti za našu zemlju stižu iz još jednog uglednog britanskog medija specijaliziranog za putovanja. Riječ je o Wanderlustu, jednom od najpoznatijih i najstarijih travel magazina na svijetu, čiji su čitatelji Hrvatsku proglasili najpoželjnijom europskom destinacijom i to u sklopu Wanderlust Reader Travel Awards natjecanja.
„Ovo je veliko priznanje i odličan uspjeh hrvatskog turizma, a da je tome tako nabolje potvrđuje podatak kako je Hrvatska ovim izborom iza sebe ostavila poznate svjetske destinacije kao što su Španjolska, Italija, Grčka i Francuska. Wanderlustova priznanja i nagrade dodjeljuju se najpoželjnijim destinacijama, turoperatorima i zrakoplovnim prijevoznicima iz cijelog svijeta, a kontinuirano prisustvo Hrvatske i hrvatskih destinacija prilikom proglašenja najboljih potvrđuju status i ugled hrvatskog turizma u globalnim okvirima“, poručio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Wanderlust je Hrvatsku opisao kao dragulj Jadrana kojeg krase upečatljivi otočni krajolici, bogata kulturna baština te predivan povijesni grad Dubrovnik, koji je prošle godine pobijedio u kategoriji za najpoželjniji europski grad.
„Ova nagrada veliko je priznanje i još jedna potvrda kvalitete naše turističke ponude. Posebnu vrijednost dodatno joj daje to što je biraju čitatelji, koji su u konačnici i naši gosti, a koji su Hrvatsku prepoznali kao najpoželjniju europsku turističku destinaciju“, izjavila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Dodajmo i to kako je proglašenje rezultata održano u Britanskom muzeju u Londonu, u sklopu najvećeg svjetskog turističkog sajma World Travel Market (WTM). Cjelokupan poredak destinacija po svim kategorijama dostupan je putem ove poveznice.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
