Hrvatska
Hrvatska potvrdila da uvodi novi sustav naplate cestarina, evo kako će izgledati, poznati detalji
Hrvatska autoceste donijele su odluku o odabiru izvođača za novi sustav naplate cestarine i nabavu rezervne opreme.
Odabrani Česi
U postupku pregleda i ocjene odabrana je ekonomski najpovoljnija ponuda Zajednice ponuditelja SkyToll, a. s. Bratislava, Slovačka i TollNet a.s., Prag, Češka, s cijenom ponude bez PDV u iznosu od 79.913.480,52 eura s rokom dovršetka radova od 24 mjeseca od sklapanja ugovora. Na nadmetanje je pristiglo deset ponuda.
Iz HAC-a podsjećaju da će “novi sustav naplate cestarine koristit će dvije postojeće i u svijetu provjerene tehnologije”:
- DSRC tehnologija (radijska komunikacija na 5,8 GHz) za naplatu cestarine korisnicima ENC uređaja;
- ALPR tehnologija (prepoznavanje registarskih pločica vozila) za naplatu cestarine povremenim korisnicima za laka vozila i nadzor plaćanja cestarine svih vozila.
Novi sustav naplate temelji se na slobodnom protoku vozila – nema zaustavljanja na naplati čime se povećava protočnost.
Novi sustav tek 2026.
Sredstva za uvođenje novog sustava naplate cestarine, a koji će biti uveden na svim autocestama u Republici Hrvatskoj (autoceste pod upravljanjem Hrvatskih autocesta, Bine Istre i Autoceste Zagreb-Macelj), osigurana su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kažu iz HAC-a.
Novi model na autocesti trebao bi se, prema ranijim najavama iz HAC-a, uvesti za godinu dana, no sada se spominje rok od dvije godine. To bi značilo da beskontatni sustav naplate sasvim izgledno nećemo vidjeti do 2026, piše index.hr.
Ili kupite ENC ili upišite model naplate i tablice vozila u sustav HAC-a
A evo kako je HAC zamislio da sve funkcionira. Na hrvatske ceste bi također trebali stići portali koji će očitavati podatke s vozila, čime će automatski obračunavati i naplaćivati cestarinu. Koliko kilometara prođete, toliko ćete i platiti.
Iz HAC-a poručuju da će građani trebati odabrati ili ENC ili registraciju tablica, no taj ENC nije više onaj stari ENC, već stiže novi, moderniji uređaj prilagođen skenirajućoj rampi. Prednost ENC-a je ta da ga možete koristiti u više vozila, što naravno nije slučaj s drugom opcijom – prepoznavanjem tablica i vezanjem tablica uz bankovni račun.
“Odaberete želite li da rampa očitava vaše tablice ili da očitava moderniju inačicu ENC-a, koji ćete trebati kupiti ako ne želite očitavanje tablica. Registracija će se moći obaviti online. Bit će i fizički punktovi, ali sada još nemamo sva konkretna rješenja jer će se ona odrediti u dogovoru s ponuđačima, putem javnog natječaja. Sve će biti user friendly, sustav će definitivno biti protočniji, smanjit će se gužve. Kroz naplatnu kućicu u sat vremena može maksimalno proći 300 vozila, a s rampama podižemo broj na 3000 vozila na sat”, pojašnili su nam novi model iz HAC-a.
Valja naglasiti da birati mogu jedino vlasnici lakih vozila, dok će teška vozila morati uzeti ENC.
Kako će cestarinu plaćati turisti
Za turiste je, pojašnjavaju iz HAC-a, procedura ista.
“Turisti će se prijaviti online i tamo, ako žele, mogu registrirati tablice, a ako ne, mogu kupiti ENC. Recimo, da sada idete u Austriju, želite kupiti vinjetu i ona će se očitavati, tako imamo ovo. Postojat će i mogućnost da se cestama vozite i s ENC-ovima drugih operatera, ali samo onih s kojima HAC sklopi ugovor. Zasad smo dogovorili suradnju s talijanskim Telepassom”, kažu iz HAC-a.
U planu je sklapanje ugovora s još operatera. Time će se turistima, ali i našim putnicima dati dodatna mogućnost izbora, najavili su.
“Najjednostavnije rješenje je upisivanje podataka s bankovne kartice online”
Ideja HAC-a je da se oni koji će koristiti hrvatske autoceste, dakle i domaći i stranci, registriraju putem web stranice ili aplikacije za pametne telefone i poštom ili preko ovlaštenog prodavača dobiju ENC uređaj. Povremeni korisnici, odnosno oni koji se odluče za očitavanje tablica, također će se moći registrirati preko interneta, plaćati i provjeravati stanje računa.
Procedura registracije tablica još nije toliko razrađena. No na web stranici gdje ćemo registrirati registracije trebali bismo upisivati i podatke bankovne kartice kako bi se naplata automatski mogla obavljati.
“To bi bilo najjednostavnije rješenje, ali i to je detalj koji će se doznati tek u dogovoru s ponuđačima, kad se okonča natječaj. Trenutni ENC sustav uveden je 2004. godine i predstavljen dvije godine kasnije. To je sustav koji je dao svoje i definitivno je vrijeme za napredak tehnologije”, kažu iz HAC-a.
Usluge će se osim online moći naručiti i putem pozivnog centra ili na prodajnim mjestima u blizini državnih granica na kojima se mogu registrirati korisnici, prodavati ENC uređaji i dobiti izvješća o stanju računa, kažu iz HAC-a.
Mijenja se tehnologija naplate, ali ne mijenja se princip naplate koji ne potiče vožnju autocestama
Dakle, može se iz svega ovoga zaključiti kako se mijenja samo tehnologija naplate i to se predstavlja kao moderniji sustav. Točno je da je moderniji jer Hrvatska i dalje ima zastarjeli sustav naplatnih kućica od kojeg je sve modernije.
Novi sustav kakvog su zamislili vlada i HAC trebao bi riješiti problem ogromnih gužvi na naplatnim kućicama u turističkoj sezoni koji je itekako aktualan i ove godine, nakon schengenskog otvaranja granica prema Sloveniji i Mađarskoj. No princip naplate se ne mijenja.
I dalje će se plaćati svaki prijeđeni kilometar, umjesto da se ljudi potiču da više koriste autoceste. Još se ne zna ni hoće li ostati popust na ENC-u ili će se ukinuti pa će za one koji u sadašnjem sustavu koriste ENC vožnja autocestama postati – skuplja.
Uvođenje vinjeta vjerojatno bi potaklo i strane turiste koji koriste automobil da posjete više toga u Hrvatskoj, no još važnije, hrvatskim građanima omogućilo bi da puno više koriste autoceste, posebno u mjesecima izvan udarne turističke sezone, što bi se postiglo godišnjim ili polugodišnjim vinjetama.
No od vinjeta u Hrvatskoj, sada je posve sigurno, neće biti ništa. I to bez da su vladajući za to dali ikakvo razumno objašnjenje.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
