Ekonomija
Hrvatska: Nova pravila za zapošljavanje stranaca, ukinute kvote za uvoz radne snage
U novoj godini Hrvatska ima nova pravila za zapošljavanje strane radne snage. S prvim danom nove godine na snagu je stupio Zakon o strancima koji na drugačiji način regulira zapošljavanje stranih radnika, odnosno državljana trećih zemalja. Umjesto kvotnog sustava uveden je test tržišta rada, što znači da poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži dozvolu za boravak i rad mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada Republike Hrvatske.
Test tržišta rada traje najduže 15 dana i u tom razdoblju Hrvatski zavod za zapošljavanje je u obvezi istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu. Poslodavac je u obvezi za svakog upućenog radnika dostaviti povratnu informaciju o ishodu upućivanja. Na temelju informacija dobivenih od poslodavca i upućenih radnika Zavod će dostaviti obavijest poslodavcu o provedenom testu. Nakon dobivene pozitivne obavijesti poslodavac u roku od 90 dana može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika iz trećih zemalja.
Zahtjev za provedbu testa tržišta rada podnosit će se elektroničkim putem od 5.1.2021., a sva komunikacija između poslodavaca i Zavoda obavljat će se digitalnim kanalima na poveznici ttr.hzz.hr.
Onaj tko želi uvesti radnike iz trećih zemlja, a to su u ovom kontekstu sve države osim država iz Europskoga gospodarskog prostora (EEA), odnosno članica EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda te Švicarske, morat će za to imati mišljenje Zavoda. Zavod je dužan prije toga provesti test tržišta rada, osim ako je zanimanje za koje traži radnike na listi onih za koje radnika u Hrvatskoj nema, pa onda slobodno može zaposliti stranca.
Tvrtka koja traži uvoz radne snage ne bi u trenutku kad se provodi test tržišta rada smjela imati više od 75 posto radnika koji dolaze iz trećih zemalja. Taj će uvjet sve teže biti ispuniti građevinskim tvrtkama.
Tvrtka mora dokazati i to da je u šest mjeseci prije testa tržišta rada zaposlila na neodređeno vrijeme barem jednog državljana Hrvatske ili države koja je članica EGP-a. Usto poslodavac koji traži test tržišta rada, odnosno želi uvesti strane radnike, mora imati podmirene sve obveze po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja.
- Austrija izdala upozorenje za sve građane koji putuju u BIH: “Izbjegavajte okupljanja u Entitetu RS”
- Pijani vozač fijakera u Austriji izašao na autoput
- Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
- Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
- Austrija: Betonski blok od 100 kg prikliještio radnika, teško je ozlijeđen
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
