Panorama
Hrvatska kao sigurna destinacija: Projekt “Safe stay in Croatia”

Na danas održanoj konferenciji za medije ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić predstavili su projekt Safe stay in Croatia, web platformu putem koje svi zainteresirani dionici mogu pronaći informacije o tome što Safe stay in Croatia predstavlja, preuzeti sigurnosne oznake i ostaviti svoje dojmove.
Hrvatska je zbog dobrih epidemioloških prilika prošle godine bila prepoznata kao sigurna destinacija, na čemu se nastavlja raditi i u 2021. Uz već na tržištu poznatu oznaku Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) Safe Travels, osmišljena je nacionalna oznaka pod nazivom Safe stay in Croatia, koja je važan kotačić u etabliranju Hrvatske kao sigurne i poželjne destinacije, ali i poticaj svim dionicima u lancu putovanja – od benzinskih postaja do zračnih luka i trajekata kao i hotelima, marinama, privatnim apartmanima, muzejima i drugim atrakcijama za nastavak pridržavanja epidemioloških mjera.
„Tijekom priprema za ovu turističku godinu, u kojoj nas nažalost i dalje prati pandemija, upravo smo sigurnost i zdravlje naših sugrađana i gostiju stavili na prvo mjesto. Riječ je o projektu u kojem su Ministarstvu turizma i sporta podršku pružila vodeća turistička i strukovna udruženja okupljena u Savjet za oporavak i razvoj turizma, realizaciju turističke godine 2021. te unapređenje turističke ponude. Propisanim protokolima obuhvatili smo više od 200.000 ugostitelja i pružatelja usluga u turizmu.“, istaknula je Brnjac te dodala kako je važno osigurati da nacionalna oznaka bude dostupna svim dionicima u turizmu i lancu putovanja, što je i postignuto.
Za promotivnu kampanju zadužena je Hrvatska turistička zajednica. „Aktivnosti u sklopu kampanje provodit ćemo tijekom ožujka i travnja na tržištu Njemačke, Austrije, Italije, Poljske, Velike Britanije, Češke, Slovačke, Mađarske, Francuske i Nizozemske. Uz promotivni dio, koji se odnosi na pozicioniranje Hrvatske kao dobro pripremljene i sigurne turističke destinacije, ova kampanja ima i edukativni karakter jer svoje goste želimo upoznati s protokolarnim i epidemiološkim mjerama koje se provode na svim razinama turističke djelatnosti kako bi im se omogućio siguran i ugodan boravak u našoj zemlji“, izjavio je Staničić, nadodavši kako će se aktivnosti oglašavanja, između ostalog i putem videa, provoditi na online kanalima i društvenim mrežama uz #SafeStayInCroatia te na najčitanijim online portalima po navedenim tržištima.
Dodajmo kako će zainteresirana javnost putem web stranice www.safestayincroatia.hr moći pretraživati sve dionike turističkog sektora koji nose oznaku Safe stay in Croatia, pronaći relevantne informacije o zdravstvenim i sigurnosnim protokolima u sedam osnovnih kategorija, ali i pronaći informacije kako postupiti u slučaju sumnje na COVID-19.
„Korisnici će putem obrasca na web stranici imati mogućnost i ostaviti svoje dojmove što nam je važna povratna informacija koju ćemo moći iskoristiti u daljnju svrhu nadogradnje“, proučila je Brnjac te pozvala sve zainteresirane dionike sektora turizma i povezanih djelatnosti da se uključe u Safe stay in Croatia kampanju, besplatno preuzmu sigurnosne oznake i time doprinesu percepciji Hrvatske kao sigurne destinacije.
- Novi potres u Austriji, zatreslo kod Judenburga
- Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
- Još samo nekoliko dana za prijavu za bonus do 340 eura u Austriji
- Austrija: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u novom tjednu
- Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Hrvatska turistička zajednicaj

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.