Connect with us

Austrija

Hrvatska: Gužve u smjeru Zagreba, turisti se vraćaju kući

Objavljeno

na

 

Na autocesti A1 te na Krčkom mostu povećana je gustoća prometa, a kod naplatnih postaja Lučko u oba smjera i Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanja, poručuju jutros iz Hrvatskog autokluba (HAK).

Promet je pojačan na prilazima turističkim središtima, a na Jadranskoj magistrali u mjestu Podaca (predio Kapeč) zbog prometne nesreće vozi se jednim prometnim trakom, naizmjence.

Zbog vjetra, na Jadranskoj magistrali između Senja i Karlobaga zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle, a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno je zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom.

Blagdani kroativ

Zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7.5 tona na pojedinim dionicama državnih cesta u Istri i priobalju bit će danas od 12 do 23 sata. Zabrane nema na autocestama i državnoj cesti DC1.

Advertisement

Austrija

Nakon fešte u firmi: ‘Bosanac’ se u Austriji s 2 promila zabio u auto svog šefa

Objavljeno

na

By

S više od 2 promila, Bh. državljanin je u četvrtak navečer ostavio trag razaranja na području grada Braunaua. Nakon što je fešta završila oko 22 sata, 33-godišnjak, koji živi u Njemačkoj, popio je nekoliko alkoholnih pića s kolegama s posla. Potom je ipak sjeo za volan.

Dok je još bio na parkiralištu tvrtke, zabio se u šefov auto, ali je nastavio vožnju. Potom se sudario s još četiri automobila parkirana uz cestu. I tada je nastavio upravljati bez zaustavljanja. Policajac koji je slučajno svjedočio sceni upozorio je svoje kolege. Napokon su uspjeli zaustaviti potpuno pijanog vozača u blizini. Imao je više od 2 promila.

Prema sadašnjim istragama, 33-godišnjak je skrivio najmanje pet nesreća na udaljenosti od nešto manje od dva kilometra. Ostale žrtve se mole da kontaktiraju policijsku stanicu Braunau na 059133 4200. Alkoholizirani vozač bit će prijavljen upravi okruga Braunau.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija će davati do 1000 eura Sirijcima koji se vrate u Siriju

Objavljeno

na

By

Ministarstvo unutarnjih poslova pomaže Sirijcima koji se žele vratiti kući. Federalna agencija za skrb (BBU) nedavno je počela plaćati do 1000 eura za “novi početak”. Također se nudi podrška u organizaciji putovanja kući i pribavljanju potrebnih dokumenata.

Savjeti za povrat nazad stalno su dostupni, ali se s vremena na vrijeme dodaju i ciljane kampanje kako bi se pružila dodatna motivacija ljudima. Jedna takva inicijativa sada je započela sa Sirijcima nakon što je tamo pao Assadov režim.

Savezna agencija za skrb priopćila je da velika većina Sirijaca koji razmišljaju o povratku trenutačno još uvijek promatraju nejasnu situaciju u svojoj zemlji porijekla. Sada dobiva sve više upita, iako rijetko o nečem konkretnom.

Nedavno se nudi i do 1000 eura za “novi početak”, potporu pri putu kući i ishođenju potrebnih dokumenata. Kako je objavljeno, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nedavno je najavio da će ponuditi potporu Sirijcima koji se žele vratiti. Bilo je govora čak i o organiziranju letova, piše Kronen Zeitung.

Prema Karneru, sljedeći korak bit će slanje ljudi iz Austrije koji su postali kriminalci, ne žele se integrirati ili žele raditi na tržištu rada. Preduvjet je odgovarajuća sigurnosna situacija u Siriji.

Prema Statistic Austria, u Austriji živi oko 95.000 Sirijaca, oni su osma najveća skupina imigranata. U prvih deset mjeseci 2024. godine 12.134 ljudi iz Sirije zatražilo je azil u ovoj zemlji. Većina (11.366) je također i dobila azil.

Prošle godine zabilježeno je 1356 odlazaka. To ne uključuje samo povratnike, već i ljude koji su otišli u druge zemlje.

Nastavi čitati

Austrija

Je li Austrija što je nekad bila: Prorčunski decifit iznad očekivanja

Objavljeno

na

By

Austrijska narodna banka sada je znatno pesimističnija glede proračunskog deficita nego što je bila u lipnju. U svojoj prognozi objavljenoj u petak, monetarne vlasti za tekuću godinu očekuju novi dug od 3,7 posto, umjesto dotadašnjih 3,1 posto. Očekuje se da će 2025. deficit porasti na 4,1 posto gospodarske proizvodnje. OeNB stoga smatra da bi deficit mogao biti veće nego su to Wifo i IHS istaknuli u svojoj posljednjoj prognozi u listopadu.

OeNB također očekuje novo zaduženje za 2026. i 2027., s deficitom od 3,6 posto, što je znatno iznad granice iz Maastrichta od 3,0 posto koju zahtijeva EU.

Pogoršanje deficita u 2025. je “prvenstveno posljedica odgođenog usklađivanja mirovina i javnih plaća s inflacijom i lošim makroekonomskim okruženjem”, navodi se u priopćenju Narodne banke. Međutim, smanjenje deficita također bi značilo “značajan negativan rizik” za domaće gospodarstvo.

Blagdani kroativ
Nastavi čitati
LM