Panorama
Hrvatska: Austrijanci i Nijemci među najbrojnijim gostima tijekom uskrsnih blagdana
Da je turistička sezona u Hrvatskoj u punom jeku pokazuju podaci sustava eVistor, odnosno turistički promet ostvaren u dosadašnjem dijelu godine te u dosadašnjem dijelu travnja, a na pozitivna kretanja ukazuju i rezultati ostvareni tijekom produženog uskrsnog vikenda. Naime, od 1. siječnja do jučer u Hrvatskoj je ostvareno 1,3 milijuna dolazaka i 3,6 milijuna noćenja što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 35 posto u dolascima i 28 posto u noćenjima, odnosno navedeno predstavlja rast od 6 posto u dolascima i 19 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.
„Dosadašnji rezultati i trendovi upućuju na to kako će hrvatski turizam u ovoj godini premašiti turistički promet ostvaren u rekordnoj 2019. godini. Najave partnera za glavnu sezonu su odlične, zadovoljstvo rezervacijama potvrđuju i hrvatski turistički subjekti, a u tijeku su i intenzivne promotivne aktivnosti na inozemnim tržištima kako bi glavni dio sezone dočekali maksimalno spremni. Hrvatska svoj daljnji rast i razvoj mora temeljiti na jačanju prometa u razdobljima pred i posezone, a rezultati ostvareni tijekom prva četiri mjeseca ove godine pokazuju da smo na pravom putu u pozicioniranju naše zemlje kao kvalitetne, atraktivne i održive cjelogodišnje destinacije“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
U dosadašnjem dijelu godine najviše je noćenja ostvareno u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Dubrovniku, Rovinju, Splitu i Poreču. Pritom su najviše noćenja ostvarili gosti s tržišta Hrvatske (1.049.509), Njemačke (406.325), Austrije (315.535), Slovenije (290.851), BiH (201.078) i Italije (151.316).
Odlični trendovi u travnju
Osim na razini godine, odlični trendovi turističkog prometa zabilježeni su i tijekom dosadašnjeg dijela travnja u kojem je ostvareno oko 330.000 dolazaka i preko milijun noćenja. Navedeno u odnosu na lanjski travanj predstavlja rast od 54 postou dolascima i 66 posto u noćenjima, dok u odnosu na travanj 2019. navedeno predstavlja rast od 26 posto u dolascima i 50 posto u noćenjima.
„Zadovoljni smo s rezultatima koje bilježimo od početka godine, a koji pokazuju da je Hrvatska visokokvalitetna turistička destinacija sve više prepoznata i izvan ljetnih mjeseci, što nam je u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma iznimno važno. Tome je svakako pridonio i ulazak Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu čime smo postali još bliža i dostupnija destinacija. Veseli nas da u prvom dijelu travnja u kojem smo ostvarili 50 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019., bilježimo i do sada najbolje turističke rezultate s naših emitivnih tržišta poput Njemačke, Austrije, Češke i Italije. Ove vijesti izvrstan su uvod u mjesece pred nama te i dalje nastavljamo jačati vidljivost Hrvatske na svim emitivnim tržištima s posebnim fokusom na razvoj održivog turizma“, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Pritom je najveći priljev turista u travnju zabilježen tijekom produženog uskrsnog vikenda kada je u razdoblju od 7. do 10. travnja u Hrvatskoj ostvareno preko 180.000 dolazaka i više od 578.000 noćenja. Tijekom Uskrsa najviše su noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke, Hrvatske, Austrije, Italije, Slovenije i Slovačke, a destinacije s najviše gostiju tijekom produženog vikenda bile su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Zagreb, Split, Zadar i Opatija.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login