Hrvatska
Hrvati najmanje vjeruju političkim stranakama, institucijama, medijima i Crkvi
Tim psihologa, sociologa i politologa je u sklopu istraživačkog projekta longitudinalnog istraživanja društvenog oporavka nakon korone istražio ispitanike koji predstavljaju opću populaciju Hrvatske. Istraživanje je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a isto pokazuje kako Hrvati imaju nisko povjerenje u političke stranke, institucije, medije, sindikate i Crkvu.
U aktualnoj situaciji radom Nacionalnog stožera civilne zaštite zadovoljno je 30 posto ispitanika a najmanje su zadovoljni radom Sabora (12 posto) i Vlade (20 posto). Čak 15,3 posto ispitanika uopće nije zabrinuto hoće li se zaraziti koronavirusom, dok je 14,1 posto jako zabrinuto.
Za dvije trećine građana razdoblje krize nije bitnije utjecalo na njihovu procjenu životnog standarda, dok siromašni najviše strahuju od posljedica pandemije. Kad je riječ o tzv. individualnoj deprivaciji, odnosno usporedbi građana s drugima u Hrvatskoj, njih 96 posto misli da su prošli jednako ili bolje od drugih. Čak 74 posto građana smatra kako je Hrvatska prošla jednako ili bolje od drugih zemalja članica EU. To znači kako optimizam dijele s Njemačkom, Nizozemskom, Danskom, Italijom i Švedskom.
U vrijeme krize, građani umjereno vjeruju znanstvenicima (druga najviša procjena), ljudima druge nacionalnosti i susjedima, odgojno-obrazovnom sustavu i policiji, organizacijama civilnog društva i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Slične su ocjene dobili Nacionalni stožer civilne zaštite, predsjednik Zoran Milanović te velike tvrtke.
Jako nisko povjerenje građani iskazuju prema političkim strankama, pravosuđu, Hrvatskom saboru, sindikatima, Crkvi te velikim tvrtkama i kompanijama.
Što se ljestvice vrijednosti tiče, najviše se cijene jednakost, zaštita okoliša i socijalna pravda, a najmanje demokratski i višestranački sustav, čega je se točno jedna trećina stanovnika sprema odreći. Sve ove brojke nisu razlog trenutne situacije, jer su ocjene bile slične i u prijašnjim istraživanjima.
„Imamo jasne pokazatelje da smo zemlja kronično niskog povjerenja u vladajuće. Građani vjeruju znanstvenicima i jako je važno omogućiti da njihove, na podacima utemeljene prosudbe budu temelj mjera koje se donose. Ova zemlja treba sada vodstvo koje će pokazati da zna što radi i okupiti kapacitete građana oko nade u uspjeh“, izjavila je voditeljica projekta prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Antonio Šećerović
Foto: Zagreb – mtomicphotography | Pixabay
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
