Hrvatska
Hrvati najmanje vjeruju političkim stranakama, institucijama, medijima i Crkvi
Tim psihologa, sociologa i politologa je u sklopu istraživačkog projekta longitudinalnog istraživanja društvenog oporavka nakon korone istražio ispitanike koji predstavljaju opću populaciju Hrvatske. Istraživanje je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a isto pokazuje kako Hrvati imaju nisko povjerenje u političke stranke, institucije, medije, sindikate i Crkvu.
U aktualnoj situaciji radom Nacionalnog stožera civilne zaštite zadovoljno je 30 posto ispitanika a najmanje su zadovoljni radom Sabora (12 posto) i Vlade (20 posto). Čak 15,3 posto ispitanika uopće nije zabrinuto hoće li se zaraziti koronavirusom, dok je 14,1 posto jako zabrinuto.
Za dvije trećine građana razdoblje krize nije bitnije utjecalo na njihovu procjenu životnog standarda, dok siromašni najviše strahuju od posljedica pandemije. Kad je riječ o tzv. individualnoj deprivaciji, odnosno usporedbi građana s drugima u Hrvatskoj, njih 96 posto misli da su prošli jednako ili bolje od drugih. Čak 74 posto građana smatra kako je Hrvatska prošla jednako ili bolje od drugih zemalja članica EU. To znači kako optimizam dijele s Njemačkom, Nizozemskom, Danskom, Italijom i Švedskom.
U vrijeme krize, građani umjereno vjeruju znanstvenicima (druga najviša procjena), ljudima druge nacionalnosti i susjedima, odgojno-obrazovnom sustavu i policiji, organizacijama civilnog društva i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Slične su ocjene dobili Nacionalni stožer civilne zaštite, predsjednik Zoran Milanović te velike tvrtke.
Jako nisko povjerenje građani iskazuju prema političkim strankama, pravosuđu, Hrvatskom saboru, sindikatima, Crkvi te velikim tvrtkama i kompanijama.
Što se ljestvice vrijednosti tiče, najviše se cijene jednakost, zaštita okoliša i socijalna pravda, a najmanje demokratski i višestranački sustav, čega je se točno jedna trećina stanovnika sprema odreći. Sve ove brojke nisu razlog trenutne situacije, jer su ocjene bile slične i u prijašnjim istraživanjima.
„Imamo jasne pokazatelje da smo zemlja kronično niskog povjerenja u vladajuće. Građani vjeruju znanstvenicima i jako je važno omogućiti da njihove, na podacima utemeljene prosudbe budu temelj mjera koje se donose. Ova zemlja treba sada vodstvo koje će pokazati da zna što radi i okupiti kapacitete građana oko nade u uspjeh“, izjavila je voditeljica projekta prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Antonio Šećerović
Foto: Zagreb – mtomicphotography | Pixabay
Hrvatska
Prosječna plaća u Zagrebu prešla 1500 eura
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 1515 eura, što je nominalno za 0.1 posto više u odnosu na kolovoz te 14.6 posto više nego u rujnu prošle godine.
Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za rujan isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2267 eura. Najniža plaća isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 878 eura, prenosi Hina.
Medijalna neto plaća za rujan ove godine iznosila je 1300 eura, što znači da je polovica zaposlenih Zagrepčana imala manje, a polovica više od toga iznosa.
U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za rujan na razini Hrvatske, koja je iznosila 1322 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 193 eura.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za rujan 2024. iznosila je 2159 eura, što je na istoj razini kao u kolovozu te porast za 14.9 posto u odnosu na rujan 2023. godine.
Hrvatska
Nazvao firmu, predstavio se kao šef i naredio isplatu 270.000 eura, uposlenik ga poslušao
Policijski službenici Policijske uprave brodsko-posavske zaprimili su kaznenu prijavu od djelatnika poduzeća s područja Brodsko-posavske županije za kazneno djelo prevare, objavila je policija.
Kako navode u priopćenju, 10. prosinca djelatnika poduzeća je kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila kao njegov nadređeni i zatražila da se izvrši uplata od preko 270 tisuća eura na račun druge tvrtke, s kojom je tvrdio da su u poslovnom odnosu.
Nakon provedene uplate djelatnik je stupio u kontakt s nadređenim te je shvatio da ga nije on kontaktirao, već nepoznata osoba koja se lažno predstavila, stoji u priopćenju.
Policijski službenici podnose posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu protiv nepoznatog počinitelja zbog prevare te nastavljaju daljnji rad i kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja kaznenog djela, objavila je policija.
Policija apelira na građane da budu oprezni kod financijskih transakcija i da uvijek dodatno provjere identitet osoba koje ih kontaktiraju te da provjere vjerodostojnost zahtjeva za isplatu novčanih sredstava kako bi se zaštitili od mogućih prevara, zaključuje se u priopćenju.
Hrvatska
Redakcija portala kroativ.at posjetila zagrebački Advent: Cijene i dojmovi
Advent u Zagrebu, koji traje do 7. siječnja 2025., ponovno je oduševio bogatom ponudom i čarobnom blagdanskom atmosferom. Na otvaranju ovogodišnjeg Adventa, koje je obilježilo paljenje prve adventske svijeće na Trgu bana Jelačića, okupio se velik broj građana i turista. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević tom je prigodom istaknuo važnost zajedništva i božićnog duha koji se osjeća u svakom kutku grada, dok se na pozornici pridružio i gradonačelnik Budimpešte Gergely Karácsony, simbolizirajući prijateljstvo između dvaju gradova.
Naša redakcija obišla je nekoliko popularnih lokacija, uključujući klizalište na Tomislavcu, koje je već prvog dana privuklo brojne posjetitelje. Atmosfera je bila topla, prepuna smijeha, glazbe i mirisa tradicionalnih blagdanskih delicija.
Cijene: Širok raspon za svačiji džep
Cijene na ovogodišnjem Adventu u Zagrebu razlikuju se ovisno o kućici, no i dalje su konkurentnije u usporedbi s bečkim Adventom. Primjerice:
- Fritule: od 5 do 11 eura
- Kuhano vino: oko 3,5 eura
- Kuhani gin: oko 5 eura
- Kobasice: od 6,5 do 9 eura
- Sokovi i voda: između 2,5 i 3,5 eura
- Slastice poput germknedli i kronuta: 5 do 6 eura
Ovogodišnja ponuda proširena je i na međunarodnu kuhinju, uključujući azijska jela, što dodatno obogaćuje gastronomski doživljaj.
Usporedba s Bečom: Zagreb povoljniji
Iako je Beč nadaleko poznat po svojoj adventskoj tradiciji, zagrebački Advent nudi sličnu čaroliju po značajno povoljnijim cijenama. Restorani i kafići u Zagrebu zadržali su pristupačne cijene, a bogata gastronomska ponuda u kombinaciji s toplom blagdanskom atmosferom čini Zagreb i dalje atraktivnijim izborom za one koji žele uživati u Adventu bez velikih troškova.
Ako tražite autentičan blagdanski doživljaj uz uštedu, Zagreb je i ove godine pravi izbor!
