Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”
Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
