Vijesti
Hoćemo li trebati booster cjepivo svakih 6 mjeseci?
Boosteri za bolest COVID-19 djeluju tako da jačaju zaštitu imuniteta kojeg smo stekli primanjem prvih doza cjepiva.
Kako je sve više ljudi diljem svijeta koji su primili booster dozu, stručnjaci kažu kako bi ta doza mogla postati potrebna svake godine. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje da svi oni stariji od 18 godina koji su se cijepili, trebaju primiti i booster dozu.
Taj je savjet prihvaćen ovog tjedna s pojavom nove varijante virusa.
Ako ste primili cjepivo Johnson & Johnson, preporuka je da trebate čekati samo 2 mjeseca kako biste primili booster dozu, a ako ste primili neku od mRNA cjepiva, 6 mjeseci nakon drugog cjepiva je vrijeme za booster dozu, izjavio je dr. William Schaffner, stručnjak za infektivne bolesti na sveučilištu Vanderbilt.
“Glavna je osobina, naravno, što će ojačati kapacitet imunološkog sustava da se bori protiv ozbiljne bolesti i kako bi se spriječila hospitalizacija. To je glavna namjera. Može doći i do smanjenog prijenosa bolesti, manje ozbiljnih simptoma pa se radi o bonusu”, dodaje. CDC navodi da sami možemo odabrati kojim se cjepivom želimo cijepiti, ali Schaffner smatra da bi oni koji su primili jednu dozu cjepiva J&J profitirali ako prime booster dozu cjepiva mRNA.
“Cjepiva J&J, koja su dizajnirana kao jedna doza, nisu dovoljno jaka i manje su efikasna jer dolazi do puno bržeg slabljenja zaštite protiv ove opasne bolesti”, dodaje te ističe da je upravo to preporuka da se pričeka 2 mjeseca prije dodatne doze. A ta doza može biti isto cjepivo, ali ako primite drugu dozu cjepiva mRNA , imat ćete bolji imunološki odgovor.
Kako booster cjepivo jača imunitet?
Booster cjepivo ustvari jača imunitet koji je stečen pri primanju prvih cjepiva, a nakon što ste ga primili stanice to pamte i kada su izložene antigenu one će stvarati još antitijela i još stanica. I to rezultira dodatnom zaštitom.
Kod starijih od 65 godina, imunitet slabi nakon 6 mjeseci pa stoga dolazi do povećanog broja hospitalizacija. “Ipak, znamo da imunitet pamti, a da mu dodatnom dozom dajemo još jači odgovor na virus”, dodaje.
Hoćemo li booster dozu morati primati svake godine?
I Schaffner i Blumberg smatraju da je prerano za odgovoriti na ovo pitanje, no vjerojatno će se morati primati cjepiva u narednim godinama.
“Kako se stvari odvijaju, tako mi učimo. Nitko od nas ne bi bio iznenađen ako dođe do toga da je potrebna booster doza u nekom vremenskom periodu. Hoće li se raditi o 3 godine ili 5, ne znamo”, dodaje Schaffner. Smatra da je cjepivo potrebno, a da su znanstvenici već počeli raditi na cjepivu koje bi bio kombinacija cjepiva protiv covida i protiv gripe.
Ako dođe do preporuke da je potrebno godišnje cijepljenje, oni će već u to vrijeme imati spremnu kombinaciju cjepiva, dodaje.
Blumberg smatra da ideja o booster cjepivima koja se daju na godišnjoj bazi jesu nešto što se može dogoditi. On osobno smatra da će covid ostati s nama dugo vremena, i nećemo ga uništiti osim ako ne dođe do velikog pomaka u stvaranju cjepiva. No, misli da će djelovati slično kao i gripa.
“Možda će doći do toga da primamo svake godine cjepivo baš kao i protiv gripe”, zaključuje, prenosi Ordinacija.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
You must be logged in to post a comment Login