Connect with us

Ekonomija

Hoćemo li ove godine ljetovati u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Hrvatsku je u 2019. godini posjetilo gotovo 21 milijun turista. Pandemija corona virusa stavila je veliki upitnik na hrvatski turizam, kao i na njegov glavni dio, ljetnu turističku sezonu. Unatoč corona virusu, čini se da turističke aktivnosti nisu do kraja zamrle. Prema informacijama hrvatskih medija Češko udruženje putničkih agencija, koje objedinjava oko 200 čeških putničkih agencija, tražilo je od češke Vlade i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki najsigurnija. Nisu samo češki turisti jedini koji se zanimaju za ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Upiti dolaze i iz ostalih država čiji građani tradicionalno ljetuju u Hrvatskoj, pa primjerice postoji zanimanje za ljetovanja i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i Poljske. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je jako dobra pa postoje realne mogućnosti da uz određene mjere ljetna turistička sezona ipak ne propadne. Hrvatska je primjerice već sada u znatno boljem položaju od Italije, Španjolske, Francuske i Turske pa bi u slučaju obuzdavanja pandemije ipak mogla izvući određene koristi iz čitave ove situacije koju vežemo za corona virus.

Hoće li strani turisti ovo ljeto ljetovati u Hrvatskoj ne ovisi samo Hrvatskoj, nego uvelike ovisi i o epidemiološkoj slici ostalih europskih zemalja. Hrvatska trenutno provodi jako rigorozne mjere, a unatoč relativno malom broju zaraženih i umrlih Hrvatska još nije krenula u ublažavanje mjera. U razgovoru za hrvatske medije ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je sljedeće: “Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada. Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”.

Ministar turizma Gari Cappelli još je oprezan s izjavama, ali jasno je da Hrvatska polako razmišlja o tome kako adekvatno pripremiti ljetnu turističku sezonu. Turizam je sektor bez kojeg Hrvatska trenutno ne može. a svaka četvrta kuna zarađena u Hrvatskoj dolazi od turizma. Turizam generira i preko 20 posto radnih mjesta u Hrvatskoj, pa logično, postavlja se puno pitanja, a postoji i opravdan strah o tome kako će izgledati ljetna turistička sezona. Okolnosti u kojima se Hrvatska, ali i ostatak svijeta trenutno nalaze sigurno nisu uobičajene, ali Hrvatska se nalazi u još specifičnijoj situaciji jer turizam predstavlja jednu od temeljnih ekonomskih djelatnosti.

Ključno u ovom vremenu je naći način kako se što bolje prilagoditi na izvanredne okolnosti u kojima se nalazi svijet. Hrvatska će prije ili kasnije morati donijeti odluku o ljetnoj turističkoj sezoni. Jasno, na jednoj strani imate jako važnu ekonomsku djelatnost o kojoj ovisi veliki broj ljudi, ali i državni proračun, a s druge strane stoji opasnost od potencijalnog drugog vala zaraze. Turizam kakvog poznajemo bit će prošlost sve do pronalaska adekvatnog lijeka ili cjepiva, a u ovom vremenu ključno će biti usvojiti nove vještine prilagodbe na neplanirane okolnosti. Hrvatska u ovom trenutku, ako ju usporedimo s ostatkom Europe stoji jako dobro, i postoje realne mogućnost da se ta komparativna prednost i kapitalizira. Zato će u vremenu koje slijedi, zdravstvene i ekonomske procjene biti od velike važnosti. Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom, a gledano iz trenutne situacije, mogućnost ljetovanja austrijskih, slovačkih, mađarskih i čeških gostiju čini se jako realnom.

R.P
Foto: kroativ.at

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva

Objavljeno

na

Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.

Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.

Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.

Nastavi čitati

Ekonomija

Poznata građevinska tvrtka odlazi u stečaju – 69 radnika ostaje bez posla

Objavljeno

na

Tvrtka MGlass GmbH, sa sjedištem u Steyreggu (okrug Urfahr-Umgebung), službeno je otvorila stečajni postupak. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju staklenih fasada, krovova i specijalnih staklenih konstrukcija, a bila je uključena i u izgradnju prestižnog projekta Quadrill Tower u Linzu.

Iako je gradnja tog nebodera trenutačno u punom jeku i nastavlja se bez kašnjenja, MGlass se već neko vrijeme suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Ranije je već bio pokrenut postupak sanacije, no oporavak građevinskog sektora nije se dogodio, a tvrtka nije uspjela ostvariti dovoljne prihode i pokriti troškove.

Sadašnja situacija:

  • Dugovanja tvrtke iznose oko 40 milijuna eura
  • Nasuprot tome, imovina iznosi tek oko 2,1 milijun eura
  • 69 zaposlenika izgubit će posao
  • Oko 450 vjerovnika pogođeno je stečajem
  • Zadnje plaće isplaćene su do kraja veljače

Prema informacijama kreditne agencije Creditreform, nastavak poslovanja nije planiran, niti bi bio moguć.

Nastavi čitati

Ekonomija

Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike

Objavljeno

na

Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.

Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.

Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.

Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:

  • Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
  • Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
  • Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
  • Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
  • Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.

U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.

Nastavi čitati
LM