Ekonomija
Hoćemo li ove godine ljetovati u Hrvatskoj?
Hrvatsku je u 2019. godini posjetilo gotovo 21 milijun turista. Pandemija corona virusa stavila je veliki upitnik na hrvatski turizam, kao i na njegov glavni dio, ljetnu turističku sezonu. Unatoč corona virusu, čini se da turističke aktivnosti nisu do kraja zamrle. Prema informacijama hrvatskih medija Češko udruženje putničkih agencija, koje objedinjava oko 200 čeških putničkih agencija, tražilo je od češke Vlade i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki najsigurnija. Nisu samo češki turisti jedini koji se zanimaju za ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Upiti dolaze i iz ostalih država čiji građani tradicionalno ljetuju u Hrvatskoj, pa primjerice postoji zanimanje za ljetovanja i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i Poljske. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je jako dobra pa postoje realne mogućnosti da uz određene mjere ljetna turistička sezona ipak ne propadne. Hrvatska je primjerice već sada u znatno boljem položaju od Italije, Španjolske, Francuske i Turske pa bi u slučaju obuzdavanja pandemije ipak mogla izvući određene koristi iz čitave ove situacije koju vežemo za corona virus.
Hoće li strani turisti ovo ljeto ljetovati u Hrvatskoj ne ovisi samo Hrvatskoj, nego uvelike ovisi i o epidemiološkoj slici ostalih europskih zemalja. Hrvatska trenutno provodi jako rigorozne mjere, a unatoč relativno malom broju zaraženih i umrlih Hrvatska još nije krenula u ublažavanje mjera. U razgovoru za hrvatske medije ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je sljedeće: “Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada. Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”.
Ministar turizma Gari Cappelli još je oprezan s izjavama, ali jasno je da Hrvatska polako razmišlja o tome kako adekvatno pripremiti ljetnu turističku sezonu. Turizam je sektor bez kojeg Hrvatska trenutno ne može. a svaka četvrta kuna zarađena u Hrvatskoj dolazi od turizma. Turizam generira i preko 20 posto radnih mjesta u Hrvatskoj, pa logično, postavlja se puno pitanja, a postoji i opravdan strah o tome kako će izgledati ljetna turistička sezona. Okolnosti u kojima se Hrvatska, ali i ostatak svijeta trenutno nalaze sigurno nisu uobičajene, ali Hrvatska se nalazi u još specifičnijoj situaciji jer turizam predstavlja jednu od temeljnih ekonomskih djelatnosti.
Ključno u ovom vremenu je naći način kako se što bolje prilagoditi na izvanredne okolnosti u kojima se nalazi svijet. Hrvatska će prije ili kasnije morati donijeti odluku o ljetnoj turističkoj sezoni. Jasno, na jednoj strani imate jako važnu ekonomsku djelatnost o kojoj ovisi veliki broj ljudi, ali i državni proračun, a s druge strane stoji opasnost od potencijalnog drugog vala zaraze. Turizam kakvog poznajemo bit će prošlost sve do pronalaska adekvatnog lijeka ili cjepiva, a u ovom vremenu ključno će biti usvojiti nove vještine prilagodbe na neplanirane okolnosti. Hrvatska u ovom trenutku, ako ju usporedimo s ostatkom Europe stoji jako dobro, i postoje realne mogućnost da se ta komparativna prednost i kapitalizira. Zato će u vremenu koje slijedi, zdravstvene i ekonomske procjene biti od velike važnosti. Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom, a gledano iz trenutne situacije, mogućnost ljetovanja austrijskih, slovačkih, mađarskih i čeških gostiju čini se jako realnom.
R.P
Foto: kroativ.at
Ekonomija
Austrijski mediji: Raiffeisen Bank International pod povećalom zbog transakcija s Rusijom
U tjednima prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, Raiffeisen Bank International (RBI) je navodno isporučila devet milijardi eura u gotovini ruskim bankama. Prema istraživačkoj platformi Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) i austrijskom listu Der Standard, banknote su dostavljene u eurima, američkim dolarima i švicarskim francima. Ukupno je preko ruske tvrtke za prijenos novca TBSS u tom razdoblju obavljeno 189 transakcija.
RBI: “Prekinuli smo transakcije odmah nakon početka rata”
RBI je odbacila optužbe da je time neizravno podržala ratnu mašineriju Kremlja, tvrdeći da već dugi niz godina posluje u trgovini gotovinom. „To je iz sigurnosnih razloga osjetljiv posao o kojem se ne govori javno“, izjavio je glasnogovornik RBI-ja Christof Danz. No, banka naglašava da su svi transferi novca u Rusiju prekinuti odmah 24. veljače 2022., kada je započela invazija na Ukrajinu. Istodobno, RBI i dalje opskrbljuje Ukrajinu stranim valutama kako bi podržala financijski sustav zemlje, piše Krone.
Banka je također naglasila da su sredstva dostavljena isključivo ruskim komercijalnim bankama, a ne državnim institucijama ili vojsci. Međutim, sama veličina tih transakcija bila je znatno iznad prosjeka. Očito je rastuća kriza potaknula ruske banke i građane da unaprijed zamijene velike količine rubalja za stabilnije zapadne valute. Od početka rata, stotine tisuća imućnijih Rusa emigriralo je, a zabilježeni su i veliki transferi zlatnih kovanica, osobito prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U međuvremenu, RBI je nastavila smanjivati poslovanje svoje ruske podružnice, smanjujući obujam kredita i depozita za otprilike trećinu, dok je svoju banku u Bjelorusiji prodala.
4o
Ekonomija
Malo bolje prognoze: Austrijsko gospodarstvo bi se trebalo stabilizirati 2025.
Austrijska narodna banka (OeNB) znatno je smanjila prognozu rasta za ovu i naredne godine. Ipak, OeNB očekuje da će se domaće gospodarstvo ove godine stabilizirati. Inflacija bi trebala padati tek dugoročno, dok za proračun trenutno predviđa deficit od 3,8 posto BDP-a.
Za 2025. godinu OeNB sada predviđa blagi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto, umjesto ranije prognoziranog rasta od 0,8 posto iz prosinca. Time bi se Austrija mogla suočiti s trećom uzastopnom godinom recesije. Guverner OeNB-a Robert Holzmann objasnio je na predstavljanju prognoze u utorak da razlika proizlazi i iz činjenice da podaci iz četvrtog kvartala nisu bili u potpunosti dostupni u prosincu.
Za 2026. i 2027. OeNB je također smanjio prognoze rasta na 1,2 posto godišnje, nakon što je ranije predviđao 1,6 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Institut za viša studija (IHS) i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) u prosincu su očekivali rast od 0,7, odnosno 0,6 posto, a svoje ažurirane proljetne prognoze predstavit će u četvrtak.
OeNB: Gospodarstvo je prošlo najgoru fazu
Unatoč smanjenim prognozama, OeNB očekuje da će se gospodarstvo stabilizirati. „Najniža točka gospodarskog ciklusa vjerojatno je iza nas“, izjavio je Holzmann. Kao pokazatelje naveo je poboljšanje indeksa povjerenja i rast industrijske proizvodnje u prosincu i siječnju. Međutim, rast se očekuje tek u drugoj polovici 2025. godine.
Rast inflacije održava visokim povećanje cijena energije nakon isteka nekih državnih potpora početkom godine, kao i iznadprosječna inflacija u uslužnom sektoru. Za ovu godinu očekuje se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HVPI) od 2,9 posto, dok bi inflacija u 2026. trebala pasti na 2,3 posto, a 2027. na 2,1 posto.
Pozitivan utjecaj na austrijsko gospodarstvo mogao bi imati njemački paket gospodarskih poticaja, dok prijetnje uvođenjem carina od strane SAD-a predstavljaju rizik za rast i inflaciju. Očekuje se da će se inflacija u eurozoni već ove godine približiti cilju Europske središnje banke (ECB) od dva posto, a početkom 2026. bi trebala dosegnuti tu razinu.
OeNB ponovno bilježi velike gubitke
OeNB je u 2024. ponovno zabilježio znatan gubitak – ukupni bilancirani gubitak iznosio je 4,184 milijarde eura, dok je poslovni rezultat bio negativan u iznosu od 2,122 milijarde eura. Glavni uzrok su razlike u kamatnim stopama između aktive i pasive, a prema Holzmannu, monetarne mjere posljednjih godina „ostavile su traga na bilanci“ – ne samo u Austriji, već i u drugim nacionalnim središnjim bankama. Savezna država ponovno neće dobiti isplatu dobiti.
Proračunski deficit daleko iznad Maastrichtskog kriterija
Slaba gospodarska situacija ima negativan učinak i na državni proračun. OeNB procjenjuje proračunski deficit za 2025. na 3,8 posto BDP-a, što je i dalje znatno iznad Maastrichtske granice od tri posto, unatoč vladinom paketu mjera štednje. Do 2027. deficit bi se mogao smanjiti na 3,1 posto.
Prema OeNB-u, planirani paket štednje za 2025. vrijedi oko četiri milijarde eura, iako je vlada predvidjela 6,4 milijarde eura. Slabija konjunktura donosi niže porezne prihode i povećava rashode za tržište rada. Očekuje se da će se gospodarstvo oporaviti 2026. i 2027., što bi omogućilo daljnje mjere štednje. Unatoč brojnim poreznim olakšicama u posljednjih nekoliko godina, porezna opterećenja su do 2024. rasla, no očekuje se preokret tog trenda.
Veći proračunski jaz od očekivanog
Međutim, prema Fiskalnom vijeću, potreba za dodatnom konsolidacijom proračuna mogla bi biti znatno veća. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt procjenjuje dodatni potreban iznos na četiri do pet milijardi
Ekonomija
Banke klijentima u Austriji moraju vratiti novac! Preplaćene naknade za obradu kredita
Prema presudi Vrhovnog suda, bankama prijete milijunske povratne isplate kreditorima. Evo što trebate znati – svi detalji.
Radnička komora (AK) pobijedila je u udruženoj tužbi protiv banke Bawag pred Vrhovnim sudom. Presuda navodi da su postotne naknade za obradu kredita na potrošačke kredite, koje ovise o iznosu kredita, nepravedne. Naime, veći iznos kredita ne znači nužno veći trošak za banku, pa naknade nisu opravdane.
Radnička komora trenutno analizira presudu, a banka Bawag već je obaviještena o tome. Cilj je postići izvan sudsku nagodbu koja bi bila korisna za potrošače, odnosno povrat novca bez potrebe za tužbama. Ako to ne uspije, poduzet će daljnje pravne korake.
Zahtjev za povrat novca i 30-godišnji rok zastare
Potrošači mogu sami podnijeti tužbu protiv Bawag-a, no stručnjaci savjetuju da pričekaju kako bi vidjeli hoće li banka ponuditi rješenje nakon napora Radničke komore. Rok zastare za podnošenje tužbe u Austriji je 30 godina, pa to neće biti problem.
Očekuju se daljnje presude
Konsumentaštvo navodi da su već podnesene tužbe protiv drugih banaka, a uskoro se očekuju i presude koje bi mogle proglasiti druge naknade za obradu kredita nezakonitima.
Sammelklagen protiv velikih banaka
Padronus, financijska tvrtka koja financira procese, zajedno s privatnom udrugom za zaštitu potrošača (VSV), najavila je kolektivne tužbe protiv svih velikih banaka, uključujući Bawag, Erste Banku, Sparkasse, Bank Austria i Raiffeisen. Cilj je povratiti sve naknade za obradu kredita od privatnih zajmova, a za to će pokušati prikupiti što više oštećenih korisnika.
Rizik financiranja procesa
Kreditni korisnici koji su već platili naknadu za obradu kredita mogu se pridružiti ovoj tužbi. Rizik troškova snosi Padronus, a u slučaju uspjeha, oni uzimaju 35% od iznosa koji bude vraćen.
Procjena povrata do 5 milijardi eura
Prema Richardu Eiblu, banke u Austriji suočavaju se s rizikom od milijardu eura, jer je dugi niz godina bio uobičajen praksa naplaćivati velike naknade za obradu kredita. Ukupno, procjenjuje se da bi iznos mogao premašiti 5 milijardi eura.
Reakcija WKO-a
Prva reakcija iz WKO-a (Ekonomske komore) bila je da naknade za obradu kredita ostaju “prvenstveno prihvatljive”, te su opovrgnuli da je Vrhovni sud zabranio njihovu naplatu.
You must be logged in to post a comment Login