Hrvatska
HDZ PREDSTAVIO IZBORNI PROGRAM: “Sigurna Hrvatska”
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) danas je službeno predstavila izborni program za predstojeće parlamentarne izbore koji se održavaju 5. srpnja. Pod nazivom “Sigurna Hrvatska” program HDZ-a službeno je predstavio hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, a najavio je dizanje prosječne i minimalne hrvatske plaće, smanjenje broja nezaposlenih, ali i smanjenje broja ministarstva.
“Kao što ste čuli, usvojen je program pod nazivom ‘Sigurna Hrvatska’ koji znači sigurnu budućnost Hrvatske. Naša je Vlada ostvarila niz pozitivnih rezultata, povećana je prosječna i minimalna plaća, povećane su mirovine za 12%, ostvarili smo niz povoljnih kretanja u ekonomskom smislu, imali smo višak tri godine, smanjivali smo dug. Danas sam poslao niz čelnika europodručja nakon što smo ispunili akcijski plan. Sve to smo radili u okviru mandata koji je bio izrazito zahtjevan. Sve te teme smo rješavali kako su dolazile iako nisu bile planirane. Sigurna Hrvatska u pogledu radnih mjesta, dokazali smo da država i njene institucije funkcioniraju u ovoj velikoj krizi, da je država stala iza poslodavaca i radnika. U ovoj krizi smo mogli pratiti kako se snalazimo, imali smo manji broj zaraženih. Da, nažalost izgubili smo 103 sugrađana, ali nismo imali veće posljedice čemu su zaslužne restriktivne mjere. Odabrali smo zdravlje, izašli smo s planom potpore privatnom sektoru. Bez presedana je situacija, mnogo je ljudi dobilo potporu”, – rekao je Plenković na samom početku svog izlaganja.
“U pet cjelina sadržani su naši prioriteti. Na tom tragu nekoliko temeljnih poruka. Zdrava, solidarna, pravedna Hrvatska, tri milijarde uložiti u zdravstvo, skratiti liste čekanja, donijeti nacionalni plan borbe protiv raka. Želimo povećati minimalnu plaću na 4250, stvoriti uvjete da prosječnu plaća bude 7600 kuna. To ne govorimo napamet. Ideja je da stvorimo 100.000 radnih mjesta što isto ima uporište u 105.000 već otvorenih radnih mjesta.”, – pojasnio je Plenković.
Program HDZ-a će imati pet velikih cjelina – socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost. U HDZ-u žele povećati ulaganja u istraživanja i razvoj, osigurati alternativne izvore financiranja, poduzeti mjere za očuvanje radnih mjesta, olakšati poslovanje trgovaca i ugostitelja, sniziti opću stopu PDV-a za njih. Svaka mlada osoba s poslovnim projektom imat će pravo na 130 tisuća kuna za samozapošljavanje. Planiraju i nastaviti reformu školstva, subvencionirati 20 tisuća mladih obitelji za stambene kredite. Graditi vrtiće. Uvest će dječju karticu i omogućiti pogodnosti za obitelji s djecom. Uspostaviti kategorizaciju sportova, a u prvih šest mjeseci će predstaviti novi zakon o kulturi. Namjeravaju i povećati poljoprivrednu proizvodnju za 30 posto. Povećat će opskrbu vodom na otocima, radit će nacionalni program sufinanciranja hotela i malih objekata. U zdravstvenom turizmu planiraju otvoriti nova radna mjesta i veća ulaganja. Ulagat će i u digitalizaciju i širenje širokopojasne mreže.
Plenković je uvjeren u pobjedu na izborima i ističe kako je trenutni pad rejtinga stranke samo mala oscilacija prouzrokovana aferom “vjetroelektrane”.
R.P
Foto: hdz.hr
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login