Connect with us

Hrvatska

HALMED: U dva slučaju u Hrvatskoj utvrđena veza između cjepiva i smrti, objavili i koliko je prijavljenih nuspojava

Objavljeno

na

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je na svojim internetskim stranicama Izvješće o prijavama sumnji na nuspojave lijekova u Republici Hrvatskoj u 2021. godini.

U podacima iz novog izvješća izražen je utjecaj prijavljivanja sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19 kao rezultat procjepljivanja građana u sklopu zaštite zdravlja i smanjenja utjecaja pandemijskog širenja te bolesti. Uz zdravstvene radnike i nositelje odobrenja, zabilježeno je znatno pojačano prijavljivanje od strane građana, čije su prijave osobito vrijedan izvor informacija. Većina zaprimljenih prijava ne klasificiraju se kao ozbiljne – kako uz lijekove općenito, tako ni uz cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Ovim putem zahvaljujemo svim pacijentima i korisnicima lijekova, zdravstvenim radnicima, kao i svim ostalim prijaviteljima koji su se svojim prijavama aktivno uključili u praćenje sigurnosti lijekova i cjepiva te time pridonijeli unaprjeđenju njihove primjene za sve korisnike.

Prijave sumnji na nuspojave lijekova
Tijekom 2021. godine HALMED je zaprimio ukupno 9.966 prijava sumnji na nuspojave lijekova u Republici Hrvatskoj. U pogledu prijava mogućih nuspojava na cjepiva protiv bolesti COVID-19, u 2021. godini zaprimljeno ih je 6.613, dok je u toj godini utrošeno sveukupno 4,7 milijuna doza cjepiva.

Uz kontinuirano poticanje na prijavljivanje sumnji na nuspojave koje HALMED godinama provodi, visokoj osviještenosti javnosti o važnosti njihovog prijavljivanja u 2021. godini pridonijeli su, između ostalog, aktualnost teme borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, medijska zastupljenost tema vezanih uz cjepiva, pojačana dostupnost informacija o lijekovima i cjepivima te osiguranje dodatnih elektroničkih načina prijavljivanja.

Iako su sumnje na nuspojave najviše prijavljivali liječnici (43%), gotovo jednak broj prijava zaprimljen je od pacijenata i korisnika lijekova, koji se sve više uključuju u aktivno praćenje sigurnosti primjene lijekova i cjepiva. Broj prijava pristiglih od pacijenata i korisnika lijekova porastao je za 337% u odnosu na prethodnu godinu te u 2021. godini čini udio od 41,6% svih zaprimljenih prijava.

Općenito je najveći broj prijava zaprimljen za osobe ženskog spola (66%). Udio prijava sumnji na nuspojave prema dobnim skupinama niži je u pedijatrijskim dobnim skupinama do 17 godina, a viši u dobnim skupinama od 18 do 65 godina u odnosu na godinu ranije.

Učestalost i vrste prijava
S obzirom na ozbiljnost nuspojava, najveći broj ukupno zaprimljenih prijava (68%) čine prijave koje se ne klasificiraju kao ozbiljne. Jednako tako, među prijavama koje su zaprimljene za cjepiva protiv bolesti COVID-19 većina, odnosno 76%, ne klasificiraju se kao ozbiljne.

Većina prijavljenih nuspojava kako općenito za sve lijekove, tako i za cjepiva protiv bolesti COVID-19, su očekivane, blagog karaktera te prolaze kroz nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje. Najčešće su prijavljene vrućica i povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol na mjestu primjene cjepiva, zimica, bolovi u mišićima, umor, slabost, mučnina, malaksalost i bolovi u zglobovima.

Među ozbiljnim prijavama za cjepiva protiv bolesti COVID-19 zabilježene su reakcije preosjetljivosti (osip, svrbež i koprivnjača, u pojedinim slučajevima praćeno oticanjem lica, grla ili jezika te poteškoćama s disanjem ili gutanjem), kod kojih je uz primjenu antialergijskih lijekova u svim slučajevima došlo do oporavka. Također, zabilježene su reakcije pareze lica, tromboembolijski događaji te nesvjestice.

Za cjepiva protiv bolesti COVID-19 u 2021. godini zaprimljene su dvije prijave sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koje je utvrđen stupanj uzročno-posljedične povezanosti s primjenom cjepiva: 1 prijava vrlo rijetkog sindroma tromboze s trombocitopenijom za koju je povezanost s primjenom cjepiva Vaxzevria (AstraZeneca) ocijenjena kao Vjerojatna te 1 prijava rijetkog oblika pretjerane imunološke reakcije (hemofagocitna limfohistiocitoza), za koju je povezanost s primjenom cjepiva Jcovden (Janssen) ocijenjena kao Moguća. Dodatno, za 15 prijava zaprimljenih u 2021. godini ocjenom je utvrđeno da uzročno-posljedična povezanost nije vjerojatna.

HALMED će nastaviti pratiti, prikupljati i ocjenjivati sve informacije vezane uz sigurnost primjene cjepiva protiv bole, piše u službenom izvješću Agencija za lijekove i medicinske proizvode.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Detalji strašne nesreće na A1 kod Karlovca: Poginuo državljanin Ukrajine, kaznena prijava vozaču autobusa

Objavljeno

na

Policija je objavila detalje jučerašnje prometne nesreće koja se dogodila na autocesti A1 kod Karlovca, u kojoj je smrtno stradao 43-godišnji ukrajinski državljanin. Nesreća se dogodila u 15:24 na vijaduktu Drežnik u smjeru juga, kada vozač autobusa, 62-godišnji muškarac s riječkim registarskim oznakama, nije prilagodio brzinu stanju i gustoći prometa.

Naime, zbog vozila koje je zbog kvara bilo zaustavljeno u desnoj prometnoj traci, vozač autobusa nije na vrijeme reagirao i udario je prednjim dijelom autobusa u osobni automobil austrijskih registarskih oznaka koji je bio ispred njega. Tim automobilom upravljao je 43-godišnji Ukrajinac, prenosi Index.hr.

Tragičan ishod nesreće Od siline udarca, osobni automobil je odbačen udesno u betonski zid vijadukta, a zatim se u zanošenju vratio na kolnik i zaustavio. Vozač automobila preminuo je na mjestu nesreće, dok nitko od putnika i vozača autobusa nije ozlijeđen.

Na vijaduktu gdje se nesreća dogodila, nema zaustavne trake, pa je vozilo koje je bilo u kvaru moralo stati u desnoj prometnoj traci. Očevidu je prisustvovao zamjenik županijske državne odvjetnice iz Karlovca.

Kaznena prijava vozaču autobusa Prema izvještaju Policijske uprave karlovačke, nakon završetka kriminalističkog istraživanja, 62-godišnji vozač autobusa bit će kazneno prijavljen zbog izazivanja prometne nesreće i bit će predan pritvorskom nadzorniku.

Zbog nesreće, promet na toj dionici autoceste bio je obustavljen do 19:15 sati.

Nastavi čitati

Hrvatska

Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Objavljeno

na

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.

Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.

Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.

Nastavi čitati

Hrvatska

Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

Objavljeno

na

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.

1. Kroz sustav e-Građani

Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.

2. Poštanske obavijesti

Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.

3. Izravni upit u policijskoj postaji

Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.

4. Mobilne aplikacije

Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.

5. Društvene mreže i forumi

Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.

6. Provjera statusa vozačke dozvole

Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.

Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.

Nastavi čitati
LM