Connect with us

Hrvatska

HALMED: U dva slučaju u Hrvatskoj utvrđena veza između cjepiva i smrti, objavili i koliko je prijavljenih nuspojava

Objavljeno

na

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je na svojim internetskim stranicama Izvješće o prijavama sumnji na nuspojave lijekova u Republici Hrvatskoj u 2021. godini.

U podacima iz novog izvješća izražen je utjecaj prijavljivanja sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19 kao rezultat procjepljivanja građana u sklopu zaštite zdravlja i smanjenja utjecaja pandemijskog širenja te bolesti. Uz zdravstvene radnike i nositelje odobrenja, zabilježeno je znatno pojačano prijavljivanje od strane građana, čije su prijave osobito vrijedan izvor informacija. Većina zaprimljenih prijava ne klasificiraju se kao ozbiljne – kako uz lijekove općenito, tako ni uz cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Ovim putem zahvaljujemo svim pacijentima i korisnicima lijekova, zdravstvenim radnicima, kao i svim ostalim prijaviteljima koji su se svojim prijavama aktivno uključili u praćenje sigurnosti lijekova i cjepiva te time pridonijeli unaprjeđenju njihove primjene za sve korisnike.

Prijave sumnji na nuspojave lijekova
Tijekom 2021. godine HALMED je zaprimio ukupno 9.966 prijava sumnji na nuspojave lijekova u Republici Hrvatskoj. U pogledu prijava mogućih nuspojava na cjepiva protiv bolesti COVID-19, u 2021. godini zaprimljeno ih je 6.613, dok je u toj godini utrošeno sveukupno 4,7 milijuna doza cjepiva.

Uz kontinuirano poticanje na prijavljivanje sumnji na nuspojave koje HALMED godinama provodi, visokoj osviještenosti javnosti o važnosti njihovog prijavljivanja u 2021. godini pridonijeli su, između ostalog, aktualnost teme borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, medijska zastupljenost tema vezanih uz cjepiva, pojačana dostupnost informacija o lijekovima i cjepivima te osiguranje dodatnih elektroničkih načina prijavljivanja.

Iako su sumnje na nuspojave najviše prijavljivali liječnici (43%), gotovo jednak broj prijava zaprimljen je od pacijenata i korisnika lijekova, koji se sve više uključuju u aktivno praćenje sigurnosti primjene lijekova i cjepiva. Broj prijava pristiglih od pacijenata i korisnika lijekova porastao je za 337% u odnosu na prethodnu godinu te u 2021. godini čini udio od 41,6% svih zaprimljenih prijava.

Općenito je najveći broj prijava zaprimljen za osobe ženskog spola (66%). Udio prijava sumnji na nuspojave prema dobnim skupinama niži je u pedijatrijskim dobnim skupinama do 17 godina, a viši u dobnim skupinama od 18 do 65 godina u odnosu na godinu ranije.

Učestalost i vrste prijava
S obzirom na ozbiljnost nuspojava, najveći broj ukupno zaprimljenih prijava (68%) čine prijave koje se ne klasificiraju kao ozbiljne. Jednako tako, među prijavama koje su zaprimljene za cjepiva protiv bolesti COVID-19 većina, odnosno 76%, ne klasificiraju se kao ozbiljne.

Većina prijavljenih nuspojava kako općenito za sve lijekove, tako i za cjepiva protiv bolesti COVID-19, su očekivane, blagog karaktera te prolaze kroz nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje. Najčešće su prijavljene vrućica i povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol na mjestu primjene cjepiva, zimica, bolovi u mišićima, umor, slabost, mučnina, malaksalost i bolovi u zglobovima.

Među ozbiljnim prijavama za cjepiva protiv bolesti COVID-19 zabilježene su reakcije preosjetljivosti (osip, svrbež i koprivnjača, u pojedinim slučajevima praćeno oticanjem lica, grla ili jezika te poteškoćama s disanjem ili gutanjem), kod kojih je uz primjenu antialergijskih lijekova u svim slučajevima došlo do oporavka. Također, zabilježene su reakcije pareze lica, tromboembolijski događaji te nesvjestice.

Za cjepiva protiv bolesti COVID-19 u 2021. godini zaprimljene su dvije prijave sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koje je utvrđen stupanj uzročno-posljedične povezanosti s primjenom cjepiva: 1 prijava vrlo rijetkog sindroma tromboze s trombocitopenijom za koju je povezanost s primjenom cjepiva Vaxzevria (AstraZeneca) ocijenjena kao Vjerojatna te 1 prijava rijetkog oblika pretjerane imunološke reakcije (hemofagocitna limfohistiocitoza), za koju je povezanost s primjenom cjepiva Jcovden (Janssen) ocijenjena kao Moguća. Dodatno, za 15 prijava zaprimljenih u 2021. godini ocjenom je utvrđeno da uzročno-posljedična povezanost nije vjerojatna.

HALMED će nastaviti pratiti, prikupljati i ocjenjivati sve informacije vezane uz sigurnost primjene cjepiva protiv bole, piše u službenom izvješću Agencija za lijekove i medicinske proizvode.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura

Objavljeno

na

By

Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.

Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.

Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH

Objavljeno

na

By

Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.

Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.

Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.

Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili

Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne ​​zemlje EU kao ilegalni migranti.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.

Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine

Objavljeno

na

By

Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.

Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.

Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.

Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.

Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.

Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.

Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.

Nastavi čitati
LM