Hrvatska
Grlić Radman u Austriji tražio da se u Bleiburg vrati hrvatski povijesni grb
Hrvatska je apelirala na austrijsku izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima za vraćanje hrvatskog povijesnog grba na spomen-kamen Počasnog bleiburškog voda na Bleiburgu, rekao je u srijedu u izjavi za novinare ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom radnog posjeta Beču.
Ministar se sastao sa svojim austrijskim kolegom po dužnosti Alexanderom Schallenbergom s kojim je, među ostalim, razgovarao o za Hrvatsku osjetljivom pitanju, a to je uklanjanje povijesnog grba s prvim bijelim poljem na Bleiburgu, piše HINA.
“Iako mi znamo da je to pitanje savezne zemlje i lokalnih vlasti, ali sam svejedno ipak apelirao na izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima kako bi se taj grb vratio na način da se pojasni da je to povijesni grb i da ga ne treba dovoditi u vezu s režimom za vrijeme Drugog svjetskog rata”, rekao je Grlić Radman.
Grb, koji se nalazio na privatnom posjedu austrijske udruge Počasni bleiburški vod, uklonjen je u svibnju a MVEP je reagirao prosvjednom notom u kojoj je istaknuo kako je “sam grb stoljećima bio sastavni dio heraldike Habsburške Monarhije i kao takav često je istican na raznim povijesnim građevinama i u raznim povijesnim spisima, stoga nema i ne može imati protuustavne konotacije”.
Također je navedeno da je “proglašenje povijesnog hrvatskog grba fašističkim simbolom nepotrebno naštetilo ugledu Republike Hrvatske” te da takvo tumačenje Hrvatska “najoštrije odbacuje”.
Grlić Radman je svom kolegi spomenuo i želju hrvatske vlade da se hrvatski jezik u Austriji tretira kao posebni i razdvoji od umjetne jezične tvorevine – tzv. BKS (bosanski/hrvatski/srpski) jezik .
Podsjetio je da je austrijsko ministarstvo obrazovanja preporučilo 1996. godine “taj umjetni jezik koji je nama neprihvatljiv, tzv. BKS” i rekao je da RH traži da se “hrvatski jezik razdvoji u osnovnim školama, srednjim školama, u gimnazijama i da se tretira kao poseban jezik s obzirom na povijest jer znamo da je hrvatski jezik još u vrijeme Habsburške Monarhije bio službeni jezik, a danas je službeni unutar EU-a kao 24. jezik”.
Grlić Radman i Schallenberg potvrdili su odličnu bilateralnu suradnju kako u političkom dijelu tako i u gospodarskom gdje se bilježi stalan rast ulaganja.
Austrija podržava ulazak Hrvatske u eurozonu i šengen kao i članstvo u OECD-u a pozdravila je i otvaranje Pelješkog mosta, rekao je Grlić Radman.
Ministri su razgovarali i o mogućnosti organiziranja trilateralne suradnje na razini ministara vanjskih poslova Austrije, Slovenije i Hrvatske.
Što se tiče stanja u BiH, složili su se da je nužno osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Austrija podržava napore i aktivnosti koje ulaže visoki predstavnik u BiH kada je u pitanje osiguranje političke participacije hrvatskog naroda.
Neizbježna tema bila je i energetska suradnja, osobito u situaciji ruske agresije na Ukrajinu i očekivanja dodatnih redukcija u isporuci plina iz Rusije. Naglašena je potreba za povećanjem diversifikacije opskrbe energijom a u tom kontekstu je spomenut i hrvatski LNG terminal.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login