S 1,075 milijardi eura rezultat donacija bio je niži od 1,1 milijarde eura iz 2022. To proizlazi iz izvješća o donacijama za 2024. koje je u srijedu u Beču predstavilo Fundraising Association Austria. Za 2024. udruga predviđa daljnji pad rezultata od 1,03 milijarde eura, što bi moglo dovesti pod pritisak pogođene organizacije.

Dok je potpora žrtvama rata u Ukrajini oslabila, potresi u Turskoj i Siriji, kao i pomoć u domaćim olujama bili su ključni razlozi za donacije, rečeno je na konferenciji za novinare. Sustavno se znatno povećao iznos koji se troši na zaštitu okoliša i životinja. Što se tiče predviđanja za 2024., rečeno je da će obveze tijekom božićne sezone više nego ikad odrediti ishod godine prikupljanja sredstava.

Ruth Williams, direktorica Udruge za prikupljanje sredstava, nazvala je rezultat za 2023. “izuzetno ugodnim rezultatom u vrijeme najveće inflacije u 50 godina”. Oko 80 posto svih donacija u Austriji dolazi od privatnih osoba: “Unatoč ekonomskim ograničenjima, stanovništvo je još jednom pokazalo koliko je dobrotvorni rad važan u Austriji”, naglasila je Williams. “Iako minimalan, trend donacija je po prvi put negativan. Manje donacija i istovremeno značajno povećani troškovi za organizacije nažalost u praksi znače da je manje novca dostupno za dobrotvorne usluge.”

U mnogim je zemljama prošle godine došlo do ozbiljnog pada donacija. Prema udruzi, primjeri su Švicarska, Švedska i Češka, gdje je u svakom slučaju zabilježen dvoznamenkasti pad. Pad u Austriji također se može djelomično pripisati troškovima za Ukrajinu: dok je “Nachbar in Not” prikupio rekordnu sumu od 52,5 milijuna eura za pomoć Ukrajini 2022. godine, odgovarajuće donacije 2023. iznosile su samo 5,6 milijuna eura.

Socijalni i zdravstveni sektor te međunarodne pomoći pali su za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. No, s udjelom od 29 odnosno 25 posto, daleko najviše donacija ipak odlazi upravo u ova dva područja. Lani je 15 posto svih donacija bilo namijenjeno znanosti, istraživanju i sveučilištima, a jedanaest posto zaštiti okoliša i životinja, što znači da je područje poraslo za tri posto.

Prema prognozi Statističkog ureda Austrije broj stanovnika u Austriji raste, ali broj zaposlenih pada

Prema Statističkom uredu Austrije, stanovništvo Austrije povećat će se s 9,1 na 10,2 milijuna do 2080. godine. Usprkos tome, broj zaposlenih osoba (20-64 godine) opada, tako da će do 2060. 29% stanovništva biti starije od 65 godina. Prema generalnom direktoru Tobiasu Thomasu porast stanovništva je samo zbog imigracije.

“Očekujemo da će Austrija prijeći brojku od deset milijuna stanovnika do 2060-ih”, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Beču. „Kad ne bi bilo useljavanja u Austriju, stanovništvo ne bi raslo, već bi se smanjilo i 2080. iznosilo samo 6,9 milijuna ljudi. To bi bila razina iz 1950. Bilanca rođenih i umrlih je u prognozi stalno negativna. “Dakle, više ljudi umire nego što se rađa”, naglasio je Thomas.

Predviđanje rasta stanovništva za Austriju od 11,5 posto do 2080. vrlo je različito regionalno raspoređeno. U Beču se očekuje natprosječni rast zbog migracija, jer glavni grad savezne države čini trećinu međunarodnog useljavanja u Austriju. Stručnjaci očekuju samo male gubitke stanovništva u Koruškoj.

Prošle godine u ovoj zemlji bilo je 5,6 milijuna ljudi u dobi od 20 do 64 godine, prema Thomasu, taj će broj pasti za oko 265.000 ljudi do 2040. godine, a zatim će stagnirati na razini od oko 5,3 milijuna do 2050. godine. Očekuje se da će do 2063. godine pasti na najmanje 5,2 milijuna i ponovno lagano porasti na 5,3 milijuna do 2080. godine. To ima utjecaja “na sve tekuće sustave socijalne sigurnosti, na primjer zdravstvo, mirovine ili skrb”. Izdaci za mirovine, na primjer, “nastavili bi rasti”, objasnio je Thomas.

Godine 2023. u Austriji je živjelo oko 1,8 milijuna ljudi u dobi od 65 i više godina. Udio ove dobne skupine povećat će se sa sadašnjih oko 20 posto na gotovo 27 posto do 2040. godine; u godinama 2060. i 2080. godine udio ljudi “65 plus” tada će iznositi 29 posto. Osim toga, glavni direktor Statističkog ureda Austrije i sveučilišni profesor naglasio je da “u Austriji postoji tendencija relativno ranog umirovljenja.” Tek svaki drugi muškarac u dobi od 60 do 64 godine radi. To je “mega razlika” u odnosu na Njemačku i znatno ispod prosjeka EU i ne može se objasniti nezaposlenošću u ovoj dobnoj skupini. Stopa skraćenog radnog vremena također je visoka u Austriji, ali u Austriji su potrebni podaci o broju sati rada radnika sa skraćenim radnim vremenom.

U svakom slučaju, broj zaposlenih u Austriji će se smanjiti. „Bez imigracije ono bi bilo još veće“, naglasio je Thomas. Činjenica da sveukupno stanovništvo raste također je povezana s geopolitičkim krizama koje opetovano pokreću migracijska kretanja. Od 2000. brži slijed migracijskih kretanja značajno se povećao. Najveći izazov u stvaranju prognoze stanovništva koja je sada predstavljena je migracija, izvijestila je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo pri Statističkom uredu Austrije.

Pretpostavljalo se da će doći do imigracije od 147.000 ljudi godišnje. Međutim, to može biti i 30.000 ljudi više ili niže, objasnio je Fuchs. Uz ukupnu prognozu, tu su i iseljavanje te bilanca nataliteta i mortaliteta. “Plodnost je naglo pala u posljednje dvije godine.” To se također opaža na međunarodnoj razini u ekonomski nesigurnim vremenima. Austrija trenutačno ima 1,3 djece po ženi. Može se pretpostaviti da će se stopa dugoročno ponovno povećati. Očekivano trajanje života, koje je tijekom pandemije korone palo prvi put nakon nekoliko desetljeća, također će se ponovno povećati. Pitanje je koliko će povećanje biti. Sa znanstvenog gledišta, prognoza broja stanovnika je “jedna od najsigurnijih prognoza”, u jasnoj suprotnosti s primjerice ekonomskim prognozama, dodao je Thomas.

Nakon požara u bečkoj U1 linija podzemne željeznice najvjerojatnije će od petka normalno raditi. Radovi na popravci zahvaćene trase i sigurnosne provjere dobro napreduju, priopćio je Wiener Linien u srijedu.

Prema Wiener Linien-u, 300 zaposlenika radi danonoćno kako bi popravili teško oštećenu rutu, proveli sigurnosne provjere i dovršili potrebna tehnička ispitivanja. Sve to omogućuje da se rad nastavi nešto ranije nego što je prvotno planirano. Prvobitno je bio predviđen prvi tjedan prosinca.

Struktura je nakon radova na čišćenju provjerena za oštećenja, objavio je Wiener Linien. Osim toga, započela je sanacija infrastrukture. To nije značilo samo postavljanje 50 metara pruge, već i nekoliko kilometara kabela. Nakon što je tehnička infrastruktura temeljito obnovljena, provedena su ispitivanja kako bi se osigurao siguran promet željeznicom.

Do ponovnog puštanja staze u promet koristit će se kolosiječno mjerno vozilo. Uređaj je već korišten tijekom rada nakon jesenskih poplava u Beču. Posljednja točka je da su planirane probne vožnje podzemne željeznice. Osim toga, sve zahvaćene postaje ponovno će se temeljito očistiti.

“Predanost našeg tima je impresivna – želimo zahvaliti više od 300 zaposlenika koji su danonoćno radili kako bi osigurali sigurne operacije što je brže moguće”, istaknula je uprava Wiener Liniena u priopćenju za javnost

U međuvremenu, istraga uzroka požara se nastavlja. Mogući razlozi utvrđuju se u bliskoj suradnji s vanjskim protupožarnim stručnjakom i proizvođačem vozila. Stručnjak ima savjetodavnu ulogu, ali će također pripremiti izvješće za Wiener Linien. Državna kriminalistička policija također provodi istragu o ovom događaju.

Do požara je došlo početkom prošlog tjedna usred prometa posebnog vlaka sa šest vagona – bez putnika. Vlak je gorio u tunelu između stanica Taubstummengasse i Südtiroler Platz/Hauptbahnhof. Od tada je bilo ograničenih operacija. Podzemna željeznica vozi samo između Oberlaa i Reumannplatza te između Schwedenplatza i Leopoldaua.