Connect with us

Svijet

Građani EU uskoro dobivaju ‘digitalni identitet’ – zamjenu za fizičke osobne dokumente

Objavljeno

na

Europski zakonodavci usuglasili su se oko finalnog teksta regulative Europskog novčanika za digitalni identitet (EUDI), čime smo došli na korak do njegovog službenog uvođenja.

Projekt Europskog novčanika za digitalni identitet (European Digital Identity Wallet) potvrđen je od strane Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, pa je prijedlog od lipnja sada i formalno postao prihvaćeni pravni okvir za digitalizaciju brojnih osobnih dokumenata na području Europske unije.

Ova lisnica za digitalni identitet iz temelja će promijeniti digitalnu identifikaciju građana, najavljuju iz vrha EU. Europljanima će taj projekt ponuditi svu praktičnost mobilnih aplikacija, no uz kontrolu nad osobnim podacima. Drugim riječima, moći će koristiti internetske usluge i identificirati se vjerodajnicama, a da pritom zadrže potpunu kontrolu nad svojim osobnim podacima, piše Bug.hr.

https://youtube.com/watch?v=AynHulTaafk%3Ffeature%3Doembed%26enablejsapi%3D1%26origin%3Dhttps%3A

Komisija već ulaže 46 milijuna eura iz programa Digitalna Europa u četiri velika pilot-projekta za testiranje primjene lisnice u nekoliko svakodnevnih situacija, npr. za predočavanje mobilne vozačke dozvole ili liječničkih recepata, odobravanje plaćanja i dokazivanje obrazovnih i profesionalnih kvalifikacija. Tehnički okvir objavljen je ranije ove godine na GitHubu i konstantno se ažurira.

Ovotjedni dogovor o pravnom tekstu donosi još jedan novitet. Naime, sve “velike digitalne platforme”, definirane nedavno uvedenim Aktom o digitalnim uslugama, morat će prihvaćati verifikaciju korisnika EU digitalnim identitetom za prijavu na svoje internetske platforme i usluge.

Zakonodavci kažu da će značajke zajedničke digitalne lisnice biti privlačne i ostalim pružateljima usluga, koji će u svoje usluge moći ugraditi podršku za njih. Korištenje EUID načina prijave osigurat će i da su pružatelji usluga usklađeni s različitim regulatornim zahtjevima EU.

Uz siguran način pohrane digitalnog identiteta, lisnica će omogućiti korisnicima i otvaranje bankovnih računa, plaćanja i pohranu osobnih dokumenata (npr. vozačke dozvole), autoriziranje plaćanja, elektroničko potpisivanje dokumenata, predočavanje liječničkih recepata ili potvrde o završenom obrazovanju. Sustav će biti kompatibilan i s postojećim eID sustavima u zemljama članicama (kao što su e-Osobna i digitalna putovnica u Hrvatskoj), piše Bug.hr.

Ovaj finalni dogovor još samo formalno moraju potvrditi Europski parlament i Vijeće. Jednom kada se to dogodi, EUDI će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u službenom glasilu EU. Zemlje članice potom će imati 6-12 mjeseci da uvedu ista pravila u svoje zakonodavstvo te najviše 24 mjeseca da svojim građanima ponude usluge Europskog novčanika za digitalni identitet.

Advertisement

Svijet

Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Objavljeno

na

By

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.

Zid će se postupno proširivati

Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.

Sporazum između Turske i EU-a

Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.

Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.

Nastavi čitati

Svijet

Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU

Objavljeno

na

By

Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.

Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.

Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:

  • CDU/CSU – 29 posto
  • AfD – 19.5 posto
  • SPD – 16 posto
  • Zeleni – 13.5 posto
  • Linke – 8.5 posto
  • FPD – 4.9 posto
  • BSW – 4.7
Nastavi čitati

Svijet

Hrvat u Njemačkoj uz pizzu prodavao i “bijelo” pa završio u zatvoru

Objavljeno

na

By

Ugostitelj hrvatskog porijekla Stipe R. osuđen je u Duesseldorfu na četiri godine zatvora zbog toga što je u svojoj pizzeriji prodavao kokain, prenose njemački mediji u subotu.

“37-godišnji Stipe R. osuđen je zbog težeg oblika organiziranog raspačavanja droga na četiri godine zatvora”, priopćio je Pokrajinski sud u Duesseldorfu.

Ugostitelju hrvatskog porijekla, koji je u središtu Duesseldorfa prije nekoliko godina otvorio pizzeriju, predbacuje se da je uz jednu od pizza na svom jelovniku dostavljao i pola grama kokaina.

Osuđeni je negirao da je kokain s “pizzom broj 40” prodavao svima nego samo svojim poznanicima.

Istražni organi su u trag raspačavanju kokaina ušli slučajno na proljeće prošle godine kada su kontrolori u potrazi za radnicima na crno pronašli veće količine kokaina u pizzeriji.

Odvjetnici osuđenog su tijekom procesa isticali kako njihov klijent do sada nije bio osuđivan.

Stipe R. je, prema vlastitim navodima, kuhar po zanimanju a u Njemačku je stigao 2014. te 2018. otvorio pizzeriju u četvrti Stari grad u Duesseldorfu.

U prijašnjim medijskim izvještajima o ovom slučaju navodilo se kako Stipe R. dolazi iz “blizine Zadra”.

Državno odvjetništvo je zahtijevalo pet godina zatvora ali je sud kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da osuđeni ne traži povrat 270.000 eura koji su pronađeni prilikom uhićenja te da je pomagao izjavama koje su dovele do brzog okončanja istrage.

Nastavi čitati
LM