Austrija
Grad Beč želi što je više moguće iskoristiti kišnicu
Bečki kanalizacijski sustav projektiran je tako da odvodi kišnicu dosta brzo. Gotovo 90 posto voda u kanalizaciji otpada na oborinske vode, dok preostalih deset posto čine otpadne vode. Pritom je kišnica uglavnom čista i može se iskoristiti, a umjesto toga završi u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
Prihvatljivije bi rješenje bilo upijanje oborinskih voda u tlo preko zelenih površina, odakle kasnije može ispariti i tako rashladiti okolinu. Osim toga, kišnica se može koristiti za zalijevanje umjesto pitke vode. To pozitivno utječe i na podzemne vode, ističe Christian Härtel, voditelj za prostorni razvoj iz odjela za zaštitu okoliša Grada Beča.
Održivim upravljanjem kišnice austrijska prijestolnica nastoji promijeniti dosadašnju praksu i zadržati te iskoristiti više oborinskih voda na lokalnoj razini, u stambenim područjima. Problem u gradovima jest taj što površine često prekrivaju materijali poput asfalta ili betona koji ne propuštaju vodu.
U sklopu različitih pilot-projekata proteklih se godina testiraju brojna rješenja kao što su, na primjer, ozelenjivanje krovova, širenje zelenih površina ili takozvani princip grada-spužve. Kod takvog se principa ispod popločane površine postavlja sloj šljunka i sitnijih čestica te se stvara više prostora za širenje stabala u tlu. Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode.
Kako naglašava Christian Härtel, u Beču raste broj takvih projekata. Upijanje kišnice u tlo također rasterećuje kanalizacijski sustav na koji mogu utjecati obilne oborine. Iz tog razloga u gradu postoje i spremnici za kišnicu koji se koriste za njezino kratkotrajno zadržavanje za vrijeme jačih oborina.
Protekli srpanj bio je jedan od 20 najsušnijih u povijesti mjerenja u Beču. Upravo za vrijeme ljeta s tako malo oborina potrebno je maksimalno iskoristiti svaku kap, dodaje Härtel.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
Austrija
Cijene stanova u Austriji ponovno porasle, kvadrat stana u prosjeku 5800 eura
Cijene stanova u vlasništvu u Austriji blago su porasle u 2024. godini. Prema analizi podataka ImmoScout24 na temelju 181.000 oglasa, prosječna cijena po kvadratnom metru povećala se za 2 posto.Cijene stanova u 2024. rastu u šest saveznih pokrajina, najviše u Štajerskoj, Donjoj Austriji i Vorarlbergu.
Potražnja porasla za 19 posto.Dok je 2023. prosječna cijena iznosila 5.697 eura po kvadratnom metru, u 2024. ona je narasla na 5.810 eura. To znači da za stan od 70 kvadrata kupci sada u prosjeku izdvajaju oko 400.000 eura. Nakon stagnacije u 2022. i 2023., trend rasta cijena nekretnina nastavlja se u većini austrijskih pokrajina, osim u Gradišću.
Rast cijena u većini pokrajina
Trend rasta nekretninskog tržišta posebno je izražen u Štajerskoj, gdje su stanovi poskupjeli za 4 posto, dosegnuvši cijenu od 4.312 eura po kvadratnom metru. Sličan rast bilježe i Donja Austrija (4.527 €/m²), Gornja Austrija (4.500 €/m²) i Vorarlberg (6.797 €/m²), gdje su cijene porasle za 3 posto. U Salzburgu je zabilježen rast od 2 posto (6.175 €/m²), dok je u Beču povećanje iznosilo 1 posto (6.587 €/m²).
Stagnacija i pad cijena u određenim regijama
Cijene u Koruškoj i Tirolu ostale su gotovo nepromijenjene, iznoseći 4.902 €/m², odnosno 6.928 €/m². Međutim, Gradišće bilježi značajan pad – cijene stanova smanjene su za 8 posto, što je dovelo do prosječne cijene od 3.909 €/m².
Cijene stanova od 70 kvadrata po regijama
Nekretninsko tržište u Austriji i dalje pokazuje velike regionalne razlike. Najskuplje pokrajine su Tirol, Vorarlberg i Beč, gdje stan od 70 kvadrata u prosjeku košta 484.940 eura, 475.765 eura i 461.078 eura. S druge strane, Štajerska i Gradišće nude povoljnije opcije – cijene stanova te veličine iznose oko 301.816 eura, odnosno 273.636 eura.
Raste potražnja za vlasničkim stanovima
Interes za kupnjom stanova u Austriji značajno je porastao u 2024., bilježeći prosječan rast potražnje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najizraženiji porast zabilježen je u Salzburgu (+29%), Tirolu i Vorarlbergu (+22%), dok je u Beču potražnja porasla za 20 posto. Pozitivan trend primjetan je i u Gornjoj Austriji (+13%), Koruškoj (+12%), Donjoj Austriji (+11%), Gradišću (+7%) i Štajerskoj (+6%).
Austrija
Velika austrijska tvrtka daje radnicima premiju od 836 eura
Zaposlenici Austrijske pošte primit će premiju od 836 eura zahvaljujući povećanju poslovnog rezultata tvrtke.
Austrijska pošta, koja je djelomično u vlasništvu države, povećala je svoj poslovni rezultat za 9% na 207 milijuna eura u 2024. godini, a taj uspjeh sada dolazi u obliku premije za zaposlenike. Premija ove godine iznosi 836 eura po zaposleniku, dok je prošle godine iznosila 813 eura.
Na premiju imaju pravo zaposlenici koji su u 2024. godini radili najmanje 183 kalendarska dana. Zaposlenici koji rade skraćeno radno vrijeme dobit će proporcionalni iznos.
Pošta, koja je većinom u vlasništvu države, zapošljava oko 20.000 ljudi u Austriji. U 2024. godini, tvrtka je ostvarila rast prihoda od 14%, dosegnuvši 3,12 milijarde eura. Tvrtka također planira isplatu dividende od 1,83 eura po dionici za 2024. godinu, što je povećanje od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
You must be logged in to post a comment Login