Austrija
Grad Beč želi što je više moguće iskoristiti kišnicu
Bečki kanalizacijski sustav projektiran je tako da odvodi kišnicu dosta brzo. Gotovo 90 posto voda u kanalizaciji otpada na oborinske vode, dok preostalih deset posto čine otpadne vode. Pritom je kišnica uglavnom čista i može se iskoristiti, a umjesto toga završi u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
Prihvatljivije bi rješenje bilo upijanje oborinskih voda u tlo preko zelenih površina, odakle kasnije može ispariti i tako rashladiti okolinu. Osim toga, kišnica se može koristiti za zalijevanje umjesto pitke vode. To pozitivno utječe i na podzemne vode, ističe Christian Härtel, voditelj za prostorni razvoj iz odjela za zaštitu okoliša Grada Beča.
Održivim upravljanjem kišnice austrijska prijestolnica nastoji promijeniti dosadašnju praksu i zadržati te iskoristiti više oborinskih voda na lokalnoj razini, u stambenim područjima. Problem u gradovima jest taj što površine često prekrivaju materijali poput asfalta ili betona koji ne propuštaju vodu.
U sklopu različitih pilot-projekata proteklih se godina testiraju brojna rješenja kao što su, na primjer, ozelenjivanje krovova, širenje zelenih površina ili takozvani princip grada-spužve. Kod takvog se principa ispod popločane površine postavlja sloj šljunka i sitnijih čestica te se stvara više prostora za širenje stabala u tlu. Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode.
Kako naglašava Christian Härtel, u Beču raste broj takvih projekata. Upijanje kišnice u tlo također rasterećuje kanalizacijski sustav na koji mogu utjecati obilne oborine. Iz tog razloga u gradu postoje i spremnici za kišnicu koji se koriste za njezino kratkotrajno zadržavanje za vrijeme jačih oborina.
Protekli srpanj bio je jedan od 20 najsušnijih u povijesti mjerenja u Beču. Upravo za vrijeme ljeta s tako malo oborina potrebno je maksimalno iskoristiti svaku kap, dodaje Härtel.
Austrija
Policija upala na “balkansku svadbu” u Beču i izdala brojne prijave
Trebao je to biti najljepši dan u životu mladenaca u Beču-Floridsdorf – ali umjesto suza radosnica, na kraju su na svadbi bile “policijske lisice” i kaznene prijave. Anonimna prijava pretvorila je balkansko vjenčanje iz snova u pravu policijsku akciju. Među “svatovima” skrivala su se 22 ilegalna radnika koji su navodno došli samo na slavlje – a zapravo su u pregačama neumorno pekli, ukrašavali i posluživali goste.
Pomagači su navodno u Beč stigli samo da rade u svatovima i očito su znali više o posluživanju nego o plesu. U slučaju da što pođe po zlu plan je bio da “pomagači” jednostavno tvrde da su u rodu s mladenkom i mladoženjom. No kada je financijska policija upala na mjesto vjenčanja zajedno s policijom i Federalnim uredom za useljeništvo, “fešta” je bila osuđena na drugačiji kraj, piše Heute.
Ministar financija Magnus Brunner komentirao je: “Čak i najromantičnija proslava zahtjeva čisto računovodstvo.”
Uz potporu policije i Federalnog ureda za useljeništvo, slavlje je prekinuto prije rezanja svadbene torte. Rezultat: 22 radnika na crno, 26 prekršaja iz Zakona o socijalnom osiguranju i kazne.
Austrija
1000 dana rata: Austrija pomaže Ukrajinu s još osam milijuna eura
U utorak prije 1000 dana, Rusija je započela svoj agresijski rat protiv Ukrajine. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) upozorio je danas da se nikada ne treba “naviknuti na ovo očigledno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava usred Europe”.
Austrija je od prvog dana čvrsto stala na stranu ukrajinskog stanovništva. Humanitarna pomoć iz inozemnog fonda za katastrofe povećat će se za dodatnih osam milijuna eura.
Pet milijuna eura bit će stavljeno na raspolaganje za projekt humanitarnog razminiranja koji vodi UN-ov Svjetski program za hranu (WFP), a koji ima za cilj obnovu poljoprivrednih sredstava za život u Ukrajini, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Cilj je omogućiti ukrajinskim poljoprivrednicima da ponovno obrađuju svoja polja bez opasnosti. Trenutačno je 174.000 četvornih kilometara u Ukrajini zagađeno minama, što je dvostruko više od površine Austrije.
Još tri milijuna eura otišlo je Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC), Fondu Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Fondu Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA) za humanitarnu pomoć u Ukrajini i Moldaviji. Prema podacima UN-a, najmanje 14,6 milijuna ljudi, uključujući 3,2 milijuna djece, hitno treba humanitarnu pomoć kako bi preživjeli.
Gotovo šest milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu od početka ruskog napadačkog rata, a Moldavija je primila najveći broj raseljenih Ukrajinaca u odnosu na broj stanovnika.
“Svi mi želimo kraj rata, narod Ukrajine to želi najviše od svih. Kao i svaki rat, mora završiti za pregovaračkim stolom. Ali Ukrajini se mir ne može nametnuti. “To mora biti sveobuhvatan, pravedan i trajan mir koji se temelji na međunarodnom pravu i poštuje ukrajinski suverenitet i neovisnost”, nadalje je naglasio Schallenberg. Kada i kako, isključivo je na Ukrajincima.
Austrija
Austrijska policija moli za pomoć: Hitno tražimo ovog tipa
Dosad nepoznatog muškarca sumnjiči se da je od veljače do rujna 2024. izvršio brojne narudžbe na raznim internetskim trgovinama te davao osobne podatke trećih osoba. Šteta je peteroznamenkasta.
Fotografije muškarca su osigurane, a Direkcija državne policije Beč po nalogu Državnog tužiteljstva u Beču moli i za pomoć u identificiranju osobe, prenosi Heute.
Sve relevantne informacije (također anonimne) traže se u policijskoj postaji Hermann Bahr Straße na 01-31310-64350.
You must be logged in to post a comment Login