Austrija
Grad Beč predstavio plan uštede energije
Austrijska prijestolnica već se tjednima intenzivno priprema za nadolazeću zimu. Na temelju opsežne analize izrađen je plan uštede zahvaljujući kojemu će sigurno moći prebroditi ovu jesen i zimu, a glavni grad Austrije namjerava uložiti dodatne napore kako bi se ostvario cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2040. i omogućio se prelazak s fosilnih goriva na alternativna rješenja.
Plan tako uključuje nastavak radova na zamjeni energetski neučinkovite javne rasvjete LED tehnologijom koji se u Beču provode već godinama. Od oko 153.000 rasvjetnih tijela već je gotovo polovica zamijenjena modernim LED svjetiljkama. U prvoj fazi modernizacije bečke javne rasvjete, koja je dovršena krajem 2020., postavljeno je 50.000 novih LED visećih svjetiljki, a sada su u tijeku radovi na modernizaciji oko 80.000 rasvjetnih tijela na stupovima. Osim toga, rasvjeta je programirana tako da se u slabije prometnim područjima nakon 22 sata smanji na 75 posto, a nakon ponoći na 50 posto.
Grad Beč značajne uštede postiže i takozvanim ugovaranjem energetske usluge, oblikom ulaganja koji omogućuje financiranje energetske obnove zgrada iz smanjenih troškova za energiju i namijenjen je ubrzanju ulaganja u učinkovite mjere uštede energije. Pritom stručnjak analizira stanje određenog objekta i razrađuje mjere za povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje troškova. Kako bi se otplatio trošak projekta, koriste se prihodi ostvareni od ušteda. Zahvaljujući takvim ugovorima s bečkim magistratskim odjelom za izgradnju i upravljanje zgradama (MA 34) dosad je obnovljeno više od 40 građevina, među kojima su škole, vrtići i administrativne zgrade. Time je ukupno ušteđeno približno 193.000 MWh energije, a troškovi su smanjeni za 14,7 milijuna eura. Od 2000. godine taj je model korišten i za energetsku obnovu brojnih gradskih bazena.
Osim toga, nove se obrazovne ustanove griju i hlade koristeći isključivo obnovljive izvore energije, a na njih se postavljaju i solarne elektrane.
Privatnim osobama koje žele uštedjeti na raspolaganju stoji pregledan vodič Grada s korisnim poveznicama, a navedeni su i savjetodavni centri koji nude više informacija o energetskoj učinkovitosti i mogućnostima uštede energije.
Austrijska metropola klimatsku neutralnost prije svega namjerava postići znatnim investicijama u obnovljive izvore energije, stoga do 2026. namjerava uložiti oko 6,2 milijarde eura u izgradnju odgovarajuće infrastrukture. Čak 1,2 milijarde eura bit će uloženo u ekološki prihvatljivu opskrbu energijom. Od 2000. do danas 50.000 kućanstava u Beču prestalo je koristiti plin za grijanje ili toplu vodu te je prešlo na energetski učinkovite sustave.
Za postizanje postupne neovisnosti o fosilnim gorivima ulaže se u geotermalne izvore energije, toplinske crpke i solarnu energiju. Još je 2019. u pogon puštena jedna od najsnažnijih toplinskih pumpi u srednjoj Europi koja koristeći višak topline grije oko 25.000 kućanstava. Pored bečkog pročistača vode trenutačno se gradi nova toplinska crpka. Očekuje se da će nakon završetka radova 2027. toplinskom energijom moći opskrbljivati više od 100.000 kućanstava. Beč vidi veliki potencijal u korištenju solarne energije, stoga do 2030. namjerava povećati ukupnu snagu fotonaponskih sustava sa sadašnjih 50 MWp na 800 MWp. Da bi se ostvario taj cilj, potrebno je na godišnjoj razini postaviti solarne elektrane ukupne površine koja odgovara onoj 100 nogometnih igrališta. Elektrane će se postavljati na svim javnim i gradskim zgradama te na onim površinama koje zadovoljavaju tehničke preduvjete.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
Austrija
Cijene stanova u Austriji ponovno porasle, kvadrat stana u prosjeku 5800 eura
Cijene stanova u vlasništvu u Austriji blago su porasle u 2024. godini. Prema analizi podataka ImmoScout24 na temelju 181.000 oglasa, prosječna cijena po kvadratnom metru povećala se za 2 posto.Cijene stanova u 2024. rastu u šest saveznih pokrajina, najviše u Štajerskoj, Donjoj Austriji i Vorarlbergu.
Potražnja porasla za 19 posto.Dok je 2023. prosječna cijena iznosila 5.697 eura po kvadratnom metru, u 2024. ona je narasla na 5.810 eura. To znači da za stan od 70 kvadrata kupci sada u prosjeku izdvajaju oko 400.000 eura. Nakon stagnacije u 2022. i 2023., trend rasta cijena nekretnina nastavlja se u većini austrijskih pokrajina, osim u Gradišću.
Rast cijena u većini pokrajina
Trend rasta nekretninskog tržišta posebno je izražen u Štajerskoj, gdje su stanovi poskupjeli za 4 posto, dosegnuvši cijenu od 4.312 eura po kvadratnom metru. Sličan rast bilježe i Donja Austrija (4.527 €/m²), Gornja Austrija (4.500 €/m²) i Vorarlberg (6.797 €/m²), gdje su cijene porasle za 3 posto. U Salzburgu je zabilježen rast od 2 posto (6.175 €/m²), dok je u Beču povećanje iznosilo 1 posto (6.587 €/m²).
Stagnacija i pad cijena u određenim regijama
Cijene u Koruškoj i Tirolu ostale su gotovo nepromijenjene, iznoseći 4.902 €/m², odnosno 6.928 €/m². Međutim, Gradišće bilježi značajan pad – cijene stanova smanjene su za 8 posto, što je dovelo do prosječne cijene od 3.909 €/m².
Cijene stanova od 70 kvadrata po regijama
Nekretninsko tržište u Austriji i dalje pokazuje velike regionalne razlike. Najskuplje pokrajine su Tirol, Vorarlberg i Beč, gdje stan od 70 kvadrata u prosjeku košta 484.940 eura, 475.765 eura i 461.078 eura. S druge strane, Štajerska i Gradišće nude povoljnije opcije – cijene stanova te veličine iznose oko 301.816 eura, odnosno 273.636 eura.
Raste potražnja za vlasničkim stanovima
Interes za kupnjom stanova u Austriji značajno je porastao u 2024., bilježeći prosječan rast potražnje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najizraženiji porast zabilježen je u Salzburgu (+29%), Tirolu i Vorarlbergu (+22%), dok je u Beču potražnja porasla za 20 posto. Pozitivan trend primjetan je i u Gornjoj Austriji (+13%), Koruškoj (+12%), Donjoj Austriji (+11%), Gradišću (+7%) i Štajerskoj (+6%).
Austrija
Velika austrijska tvrtka daje radnicima premiju od 836 eura
Zaposlenici Austrijske pošte primit će premiju od 836 eura zahvaljujući povećanju poslovnog rezultata tvrtke.
Austrijska pošta, koja je djelomično u vlasništvu države, povećala je svoj poslovni rezultat za 9% na 207 milijuna eura u 2024. godini, a taj uspjeh sada dolazi u obliku premije za zaposlenike. Premija ove godine iznosi 836 eura po zaposleniku, dok je prošle godine iznosila 813 eura.
Na premiju imaju pravo zaposlenici koji su u 2024. godini radili najmanje 183 kalendarska dana. Zaposlenici koji rade skraćeno radno vrijeme dobit će proporcionalni iznos.
Pošta, koja je većinom u vlasništvu države, zapošljava oko 20.000 ljudi u Austriji. U 2024. godini, tvrtka je ostvarila rast prihoda od 14%, dosegnuvši 3,12 milijarde eura. Tvrtka također planira isplatu dividende od 1,83 eura po dionici za 2024. godinu, što je povećanje od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
You must be logged in to post a comment Login