Austrija
Grad Beč do sada zabilježio više od pet milijuna poziva prema zdravstvenom telefonskom broju 1450
S korona krizom, zdravstvena telefonska linija 1450 postala je posebno poznata kao kontakt točka za zaražene osobe i one koji traže informacije. Ono što mnogi ljudi ne znaju: telefonske informacije bile su dostupne već i prije pandemije. Dežurni telefon u Beču postoji već petu godinu. Do sada je ta telefonska linija zaprimila 5,4 milijuna poziva.
“Središnja telefonska kontakt točka 1450 nezaobilazan je čimbenik u kontekstu upravljanja pandemijom, ali i kada su u pitanju sva druga zdravstvena pitanja i problemi Bečana. Zdravstveni telefon vrlo je dobar primjer stalnog daljnjeg razvoja i digitalizacije bečkog zdravstvenog sustava“, objasnio je gradski vijećnik za zdravstvo Peter Hacker (SPÖ).
Do sada je putem ove telefonske linije organizirano 394.000 kućnih testova za sumnjive slučajeve koronavirusa. Tim koji stoji iza broja trenutno se sastoji od gotovo 500 zaposlenika,a dežurna linija radi 24 sata dnevno.
Usluge za pozivatelje stalno se proširuju, navodi se u izvješću. Uz područja općeg zdravstvenog savjetovanja i razjašnjenja sumnjivih slučajeva koronavirusa, od 2020. godine postoji i služba za cijepljenje zdravstvene službe Grada Beča (MA 15), kojoj se također možete obratiti putem telefonske linije 1450.
Najnoviji daljnji razvoj usluge u području telemedicine implementiran je sredinom siječnja 2022. godine, a sve u suradnji s medicinskom radio službom Bečkog liječničkog zbora. Pozivatelji koji prijave pozitivan korona test na broj 1450 prosljeđuju se medicinskoj radio službi. Odgovorni liječnici preuzimaju naknadne konzultacije i njegu oboljele osobe.
Austrija
Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.
Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.
Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.
RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
You must be logged in to post a comment Login