Connect with us

Austrija

Grad Beč brine za mentalno zdravlje djece i mladih

Objavljeno

na

U sklopu novog pilot-projekta od ožujka 2021. mobilni timovi stručnjaka u glavnom gradu Austrije pružaju podršku djeci i mladima koji pate od psihičkih poremećaja u njihovim domovima.

Trenutačna situacija uzrokovana pandemijom koronavirusa predstavlja velik izazov za brojnu djecu i mlade kao i za njihove roditelje. Prelazak na online nastavu, boravak u ponekad vrlo skučenim stanovima i duža odvojenost od prijatelja negativno se odražavaju na njihovo fizičko i psihičko zdravlje. Zdravstvene ustanove u Beču zabilježile su značajan porast depresije, poremećaja u prehrani, anksioznosti, napadaja panike i raznih zdravstvenih tegoba među djecom i adolescentima.

Bečka gradska uprava stoga je donijela brojne mjere kojima nastoji ublažiti posljedice pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih. Ubrzo nakon izbijanja pandemije austrijska prijestolnica osnovala je poseban krizni stožer za psihosocijalna pitanja koji poduzima ciljane mjere za promicanje mentalnog zdravlja posebno ugroženih skupina stanovništva, između ostaloga i djece i mladeži. Grad Beč također je krajem travnja 2020. pokrenuo telefonsku liniju na kojoj građani svakog dana od 8 do 20 sati mogu dobiti psihološku pomoć. Od početka rada ove linije zabilježeno je oko 10.000 poziva. Prije godinu dana otvorena je i specijalizirana ustanova za dječju i adolescentnu psihijatriju u 13. gradskom okrugu.

U ožujku ove godine pokrenut je i pilot-projekt u sklopu kojega mobilni timovi stručnjaka posjećuju obitelji u njihovim domovima u razdoblju od tri do šest mjeseci te pomažu djeci i mladima koji pate od psihičkih poremećaja ili imaju problema s mentalnim zdravljem. Timove čine kvalificirani djelatnici poput psihijatara, medicinskih tehničara, psihologa, psihoterapeuta i socijalnih radnika, a rad s pacijentima sličan je onome u klinikama, odnosno dnevnim bolnicama koje se na taj način rasterećuju. Pilot-projekt nastao je suradnjom Psihosocijalnih službi grada Beča, mreže psihosocijalnih ustanova u glavnom gradu Austrije, i Bečke opće bolnice, a trajat će dvije godine. Na taj bi način oko 50 djece i adolescenata u Beču trebalo dobiti potrebnu pomoć.



Izvor: eurocommPR

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine

Objavljeno

na

By

U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.

Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).

“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on

Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.

U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.

U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).

Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.

Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.

Nastavi čitati

Austrija

Jučer zabilježen novi potres u Austriji

Objavljeno

na

By

U subotu, 1. veljače 2025., zabilježen je potres u blizini Judenburga (Štajerska). Kako javlja “GeoSphere Austria”, neki stanovnici Štajerske su “blago osjetili potres i također ga akustički percipirali”.

U subotu 1. veljače 2025. zemlja se zatresla zapadno od Judenburga (Štajerska). Kako prenosi “GeoSphere Austria”, radilo se o potresu magnitude 2,3. Stoga se ne očekuju štete na objektima ili slično. U području epicentra neki su stanovnici Štajerske osjetili potres, a neki su ga i čuli, zaključili su stručnjaci.

Nastavi čitati

Austrija

Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi

Objavljeno

na

Ako kod kuće imate puno (još uvijek) punih ili praznih pivskih boca, možete biti sretni: vrijednost praznih pivskih boca raste. Prvi put u više od 40 godina povećan je depozit piva, i to značajno.

Nakon više od 40 godina, polog za staklene boce za višekratnu upotrebu povećat će se s 9 centi (prethodno 1,2 šilinga) na 20 centi u nedjelju. Prema Udruzi pivara, staklene boce pogođene povećanjem depozita su one koje se trenutno polažu s 9 centi u automatima za povrat u supermarketima: to uključuje klasične pivske boce od 0,5 litara, ali i bijele staklene boce s čepom na navoj.

Budući da su “90 posto” ovih staklenih boca za višekratnu upotrebu pivske boce, Udruga pivara kaže da je inicirala, pregovarala i provela povećanje depozita. “Nizak depozit očito je doveo do toga da sve više ljudi baca boce i tako onemogućuje njihovo recikliranje”, objasnio je nedavno predsjednik Udruge pivara Karl Schwarz.

Staklene boce za višekratnu upotrebu koje završe u staklenoj ambalaži umjesto da se vrate u supermarket nedostaju pivovarama i drugim proizvođačima pića i, prema udruzi, nanose milijunsku štetu industriji. “Pretpostavljamo da će veći depozit osigurati skraćenje intervala povrata”, rekao je direktor Udruge pivovara Florian Berger.

U udruzi očekuju da će povećanje pologa rezultirati većim brojem vraćenih boca. “Ovim se štedi puno resursa u energetski vrlo intenzivnoj proizvodnji staklenih boca”, kaže predsjednik udruge Schwarz. Staklene boce za višekratnu upotrebu mogu se puniti do 40 puta.

Nastavi čitati
LM