Austrija
Gotovo polovica primatelja socijalne pomoći u Austriji ima status azilanta
Austrijska vlada priprema veliku reformu socijalne pomoći, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2027. godine. Cilj je sustav učiniti pravednijim i učinkovitijim, a posebna pažnja posvetit će se bržem uključivanju radno sposobnih korisnika u tržište rada, najavila je ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ).
Prema njezinim riječima, socijalna pomoć ne smije postati trajno rješenje za one koji mogu raditi. Zato će svi radno sposobni primatelji u budućnosti biti obvezno uključeni u programe Zavoda za zapošljavanje (AMS), koji bi im trebao pomoći da pronađu posao.
Posebna zaštita za djecu i novi pristup migrantima
Jedan od planiranih koraka reforme odnosi se na posebnu zaštitu djece, koja čini 37 posto svih primatelja socijalne pomoći. Za njih se razmatra poseban sustav potpore u naturi – poput školskog materijala, pomoći u učenju i zdravstvene skrbi – kako bi djeca bila izuzeta iz klasičnog sustava novčanih naknada.
U tijeku su i razgovori o novom modelu integracijske faze za migrante, tijekom koje bi se određivalo kada i pod kojim uvjetima imaju pravo na punu visinu naknada. Sve mora biti usklađeno s austrijskim ustavom i europskim zakonodavstvom, istaknula je Schumann.
Tko prima socijalnu pomoć u Austriji?
Prema podacima Statistik Austria, tijekom 2024. godine 205.781 osoba primala je socijalnu pomoć – što je 4,5 posto više nego godinu ranije.
- 44 % korisnika ima status azilanta ili supsidijarne zaštite,
- 53 % dolazi iz trećih zemalja,
- 38 % su austrijski državljani.
Oko 70 posto svih korisnika živi u Beču, gdje je iznos pomoći u prosjeku 522 eura mjesečno (dok je austrijski prosjek 505 eura).
Socijalna pomoć se prosječno koristi oko devet mjeseci godišnje, a većina primatelja su nezaposleni, radno nesposobni ili samohrani roditelji. Oko 35 posto korisnika aktivno traži posao.
“Ne možemo štedjeti na najsiromašnijima”
Ministrica Schumann upozorila je da rezovi u socijalnim davanjima nisu rješenje:
“Socijalna pomoć je posljednja sigurnosna mreža. Ne možemo štedjeti na onima koji već žive na rubu.”
Reforma bi, prema planovima vlade, trebala stvoriti jedinstvena pravila na nacionalnoj razini, modernizirati suradnju između institucija i olakšati izlazak iz ovisnosti o socijalnoj pomoći putem zapošljavanja.
Austrija
Hotel u Arlbergu zapošljava samo radnike izvan EU: „Iz Austrije se nitko ni ne prijavi“
Austrijski turizam već godinama muči isti problem – kronični nedostatak radne snage. Posebno u zimskim mjesecima, kada skijaške regije ovise o sezonskim radnicima. Vlada je početkom studenoga povećala kvotu za zapošljavanje osoblja iz zemalja izvan Europske unije, no prema riječima hotelijerke Elisabeth Wechselberger, to je tek djelomično rješenje.
Wechselberger vodi Alpenhotel St. Christoph na Arlbergu, gdje zapošljava oko 25 djelatnika iz cijelog svijeta. Za nadolazeću zimsku sezonu, od 1. prosinca 2025. do 15. travnja 2026., nudi zaposlenima besplatan smještaj i prehranu uz redovitu plaću. Ipak, svake godine iznova mora tražiti novo osoblje – i to najčešće izvan granica EU.
„Ove godine sam, srećom, brže nego inače popunila većinu radnih mjesta. No, još uvijek čekam radne dozvole za dvojicu zaposlenika“, rekla je za austrijski portal Heute.
„Austrijanci se ne javljaju, a kandidati iz EU ne znaju jezike“
Na natječaje se, kaže, domaći radnici uopće ne javljaju. „Iz Austrije nitko ne pokazuje interes za posao od 2.200 eura mjesečno“, ističe hotelijerka. Pritom dodaje kako su brojni kandidati iz susjednih zemalja, poput Mađarske, odbijeni jer ne govore ni njemački ni engleski. „To jednostavno ne mogu priuštiti svojim gostima koji na Arlberg dolaze i ostavljaju mnogo novca. Ne mogu u kuhinji imati prevoditelja za svaki razgovor.“
Potražnja za radnicima izvan EU
Wechselberger je zato odlučila potražiti radnu snagu iz zemalja izvan Europske unije. „Iz Argentine, Pakistana, Šri Lanke, ali i iz Srbije i Turske javljaju se vrhunski stručnjaci, s iskustvom u luksuznim hotelima, koji govore po tri jezika. No najčešće sve zapne na – radnim dozvolama“, objašnjava.
Hotelijerka smatra da bi Austrija trebala dodatno olakšati proces zapošljavanja stranih radnika, osobito onih iz sektora turizma, koji su nužni za funkcioniranje industrije. „Bez njih, u sezoni ne bismo mogli otvoriti vrata“, zaključuje.
Foto: Pixabay
Austrija
Incident u bečkoj podzemnoj željeznici: Muškarac s nožem izazvao kaos, pa vrijeđao policiju
Bečka policija imala je u utorak navečer neuobičajeno napetu intervenciju u postaji podzemne željeznice Längenfeldgasse. Sve je započelo sukobom dvojice muškaraca, koji je ubrzo prerastao u nasilni incident.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, zatekli su 37-godišnjeg muškarca koji je u ruci držao sklopivi nož i njime udarao po vagonu podzemne željeznice. U jednom trenutku, nož mu je ispao i pao u tračnice.
Unatoč upozorenjima, muškarac se nastavio ponašati agresivno i odbijao suradnju s policijom. Uz to je vrijeđao službenike, zbog čega je na kraju priveden.
Prema dosadašnjim saznanjima, riječ je o državljaninu Mađarske koji je navodno prethodno bio napadnut od nepoznate osobe. Nakon toga, iznerviran, potegnuo je nož.
Policija je oružje zaplijenila, a protiv muškarca se vodi istraga zbog prijetnji i tjelesne ozljede.
Austrija
Od 17. studenog AMS uvodi velike promjene
Od 17. studenog austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS) uvodi novu digitalnu platformu za radno sposobne osobe pod nazivom meinAMS, koja zamjenjuje dosadašnji sustav eAMS.
Prelazak će trajati do 8. prosinca, a nakon tog datuma svi korisnici morat će koristiti isključivo novi online sustav. Cilj AMS-a je smanjiti potrebu za osobnim dolascima u urede i osloboditi savjetnike kako bi se više mogli posvetiti individualnim razgovorima s korisnicima.
Osobni dolazak u AMS u budućnosti bit će obavezan samo u dva slučaja: prilikom prve prijave ili nakon više od dvije godine pauze. Svi ostali procesi, uključujući podnošenje zahtjeva, prijave za naknade, zakazivanje termina, komunikaciju s savjetnicima i prijavu radnih mjesta, odvijat će se online.
Sustav je prilagođen za korištenje na smartfonima, tabletima i računalima, a registracija putem ID Austria omogućuje brzu i sigurnu prijavu uz dvofaktorsku autentifikaciju. Oni koji nemaju ID Austria moći će se registrirati i putem e-maila i lozinke, no proces će trajati dulje zbog potvrde identiteta putem pošte. Stari načini prijave, poput korisničkog imena ili putem Financijske uprave (FinanzOnline), više neće biti podržani.
AMS naglašava da nova platforma korisnicima nudi brži, sigurniji i jednostavniji pristup uslugama. Prema riječima šefa AMS-a Johanna Kopfa, meinAMS predstavlja modernu i servisno orijentiranu administraciju koja prati suvremene standarde internetskih usluga, a u isto vrijeme omogućuje bolju podršku onima kojima je potrebna individualna pomoć.
