Ekonomija
Gospodarska komora za Majčin dan očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.

Sljedeće će se nedjelje po stoti put obilježiti Majčin dan. To ne donosi radost samo majkama, već i trgovcima i ugostiteljstvu. Gospodarska komora (WK) očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.
Majčin dan je vrlo popularan u Beču. Šest od deset Bečana ove godine želi pokloniti nešto za Majčin dan i potroši oko 60 eura po osobi. Cvijeće i biljke čine gotovo polovicu darova, a slijede slatkiši i čokolade koji čine oko trećinu darova. Slijede parfemi ili kozmetika, posjeti restoranima i domaći proizvodi, bilo da se radi o rukotvorinama, kuhanju ili pečenju.
Očekivano, 84 posto darove najčešće se poklanja vlastitoj majci. Najmanje 15 posto pokloni partneru, a 13 posto svekrvi, pokazalo je istraživanje Gospodarske komore zajedno s istraživačkim institutom KMU Research Austria. Ove godine 16 posto Bečana želi povećati svoj budžet, osam od deset (77 posto) planira potrošiti isto kao lani, a šest posto potrošit će manje novca na poklon.
Posljednjih godina važnost Majčina dana kao poticaja za kupnju stalno raste, navodi WK. Ove godine očekuje se i dobar posao za Majčin dan: “Bečani su velikodušni darivatelji u ovoj obiteljskoj prigodi”, kaže Margarete Gumprecht iz Gospodarske komore Beča.
Posebice stacionarni trgovci zabilježili su snažne prodajne brojke na Majčin dan. Jer cvijeće i čokolade rijetko se kupuju putem interneta. Otprilike trećina kupuje online, velika većina posjećuje trgovine. U svakom slučaju, mnoge će cvjećarnice ove nedjelje raditi jer je kupnja u zadnji čas uobičajena za Majčin dan. Za trgovinu cvijećem i cvjećare dani prije Majčina dana, uz Valentinovo, jedno su od najprometnijih razdoblja u godini. Korist ima i trgovina hranom, drogerije, parfumerije i trgovina nakitom.
Vrijeme oko Majčina dana također je jedan od najvažnijih radnih dana u godini za ugostiteljstvo, unatoč inflaciji, veliki je broj rezervacija. Ono što je posebno traženo je domaća kuhinja i sjenoviti prostori za objedovanje na otvorenom, ako vrijeme dopušta. Potražnja u restoranima često je tolika da sve više restorana pribjegava tzv. terminima. Stolovi se dodjeljuju samo na određeno vrijeme i moraju se ponovno napustiti nakon obroka.
Peter Dobcak iz Gospodarske komore Beča vrlo je zadovoljan stanjem rezervacija i objašnjava oduševljenje Bečana kupnjom: „Kao što često primijetimo da su nam je na odmoru potezanje u novčanici malo lakše, tako je i na Majčin dan kada kažete: OK, na ovaj dan, kao zahvalnost mojoj mami, hajdemo se počastiti nečim lijepim.”

Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta

Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja

Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata

Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.