Austrija
Godišnji odmor u Austriji – sva pravila i informacije
URLAUBSGELD
Dodatna plaća za godišnji odmor često se u Austriji naziva i 14. plaća. Ne postoji zakonska odredba o tome da svaka zaposlena osoba mora da je prima.
Da li neko ima pravo na ovu dodatnu plaću (kao i na onu za Božić) regulira kolektivni ugovor/KU ili pojedinačni radni ugovor. Ako je dodatna plaća za odmor (Božić) predviđena, tu piše i koliko iznosi i kada se isplaćuje. U slučaju da se na vaše radno mjesto ne primjenjuje kolektivni ugovor ili vam u ugovoru o radu to ne piše, onda nećete dobiti dodatnu isplatu / plaću.
Urlaubsgeld po mnogim kolektivnim ugovorima iznosu jednu mjesečnu platu. Ima, međutim, i branši koje manje plaćaju. U tu sumu se moraju uračunati i redovni prekovremeni sati i premije samo ako je tako određeno kolektivnim ugovorom. Ako radite skraćeno radno vrijeme onda se u iznos ekstra plaće za odmor mora uračunati redovni višak sati (Mehrstunden, ne prekovremenih sati / Überstunden!)
Tijekom korištenja porodiljnog dopusta dodatne plaće se ne primaju.
KADA STIŽE URLAUBSGELD?
Od KU zavisi i kada se isplaćuje Urlaubsgeld. To je obično u lipnju ili srpnju, kao što se božićna plaća dobiva u studenom ili prosincu.
Često se po KU ova plaća mora isplatiti kada zaposleni potroši najmanje polovinu svog odmora, tako da u nekim slučajevima to može biti vrlo rano, ali i kasno (primjerice siječanj ili prosinac), prenosi Facebook stranica Grada Beča za informiranje.
KOLIKI JE IZNOS URLAUBSGELD-A?
Puni iznos dobivate samo ako ste u tvrtki odradili cijelu kalendarsku godinu. Ako nije tako, onda dobivate uglavnom dio tih plaća, srazmjerno vremenu koje radite ili ste radili. To je svakog mjeseca po 1/12 plaće za odmor i 1/12 plaće za Božić.
U kolektivnim ugovorima za radnike često stoji da im ove plate ne sljeduju, ako ih firma opravdano otpusti/gerechtfertigte Entlassung ili ako sami neopravdano prekinu radni odnos/unberechtigter vorzeitiger Austritt.
Događa se čak i da poslodavac traži već isplaćen novac nazad. U slučaju drugog načina raskidanja radnog odnosa (npr. otkaza) radnici obično imaju pravo na alikvotnu (u skladu s dužinom zaposlenja) isplatu Urlaubs-/Weihnachtsgeld-a.
U nekim KU za radnike piše da u slučaju da vas otpusti poslodavac, možete da zadržite tu ekstra-plaću (npr. Urlaubsgeld). Ali u mnogima piše i da je moguće unazad obračunati samo za mjesece rada do otkaza.
Namještenici/Angestellte u svakom slučaju raskidanja radnog odnosa imaju pravo na dobivanje Božićne plaće u skladu s brojem mjeseci rada/aliquotes Weihnachtsgeld.
Ono što se preporučuje je da uvijek provjerite što vam piše u kolektivnog ugovoru. Isto tako, kolektivni ugovor trebao bi postojati u svakoj tvrtki te radnici imaju pravo da im se da na zahtjev na uvid.
Urlaubsentgelt
Za vrijeme odmora dobivate ovu naknadu (platu) dok ne radite. Sljeduje vam osnovna plaća kao i svi njeni sastavni dijelovi (npr. premije, provizije, plaćanje za rad u akordu/po smjenama, dodaci/Zulagen i prekovremeni sati) i to u prosjeku posljednjih 13 sedmica rada.
U ovu platu se ne uračunavaju novac za pređene kilometre i dnevnice (Diäten).
Urlaubsentgelt se prilikom stupanja na odmor isplaćuje unaprijed za čitavo vrijeme njegovog trajanja.
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
