Vijesti
Frontex: Ove godine najveći broj neovlaštenih prelazaka granice još od 2015. godine
U prvih deset mjeseci ove godine 331.600 ljudi pokušalo je neregularno ući u EU. To je najveća vrijednost za ovo razdoblje od 2015. godine, objavila je jučer u Varšavi agencija EU za zaštitu granica Frontex. Samo u listopadu Frontex je zabilježio 49.600 takvih pokušaja, što je 18 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Na zapadnoafričkoj ruti preko Atlantika – odnosno od Maroka, Senegala i Zapadne Sahare do Kanarskih otoka – broj pokušaja ulaska porastao je na 27.700, što je gotovo dvostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Frontexa, to je najveća vrijednost od početka statističkog bilježenja 2009. godine.
Prema informacijama, najviše pokušaja ulaska (143.600) bilo je na ruti preko središnjeg Sredozemlja, odnosno iz Libije i Tunisa preko Sicilije i Malte. Od 2016. Frontex ovdje nije zabilježio toliko pokušaja u prvih deset mjeseci u godini. U listopadu je pak taj broj (9600) prepolovljen u odnosu na prethodni mjesec.
Zabilježen je pad pokušaja neovlaštenih ulazaka (97.300) na ruti preko Zapadnog Balkana, koja je po brojnosti odmah iza rute kroz središnji Sredozemni prolaz. Ovdje je pad iznosio 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Frontex to pripisuje strožim viznim propisima u balkanskim zemljama.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Vijesti
Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama
Nova vladina štednja, koja je na snazi od 1. travnja, izazvala je bijes među Bečanima. Povećanje troškova za pušače, vozače i umirovljenike dodatno opterećuje građane, a mjere koje su uvedene za sanaciju državnog proračuna naišle su na snažnu kritiku.
Bečani se protive povećanju poreza i naknada, smatrajući da se nepravedno traži od građana da pokriju proračunske gubitke. “Ne fair! To je zapravo sramota”, kaže Karin, dok Rudolf dodaje da je sve ovo nepravedno jer “nismo znali za te mjere prije izbora, a sada odjednom saznajemo da je proračunski deficit dvostruko veći”.
Renate se ljuti na činjenicu da su umirovljenici, koji su cijeli život radili, sada najviše pogođeni rezovima. Za mnoge Bečane, mjere se smatraju nepravednim teretom koji najviše pogađa one koji si već i onako teško mogu priuštiti osnovne životne troškove.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
