Austrija
Finanzamt u Austriji vršio stroge kontrole, izdano 2000 prijava
Financijska policija u Uredu za suzbijanje prijevara u trećem je kvartalu 2024. u borbi protiv utaje poreza provjerila 13.572 zaposlenika u 5982 poduzeća. To je dovelo do 1.958 kaznenih prijava s ukupnom novčanom kaznom od 4.379.350 eura. Većina kršenja odnosi se na Zakon o zapošljavanju stranaca (AuslBG) s 845 slučajeva i Zakon o općem socijalnom osiguranju (ASVG) sa 725 slučajeva, a slijedi Zakon o borbi protiv plaća i socijalnog dampinga (LSD-BG) s 376 slučajeva.
“Financijska policija provodi redovite provjere radi zaštite financijskih interesa Republike i jačanja vladavine prava. Naši kolege poduzimaju ciljane mjere protiv poreznih i socijalnih prijevara, kao i ilegalnog kockanja. To odvraća prevarante, štiti poštene tvrtke i osigurava pošteno tržišno natjecanje”, rekao je ministar financija Gunter Mayr.
Uspješne kontrole u području društvenih prijevara i nadničkog i socijalnog dampinga
Na koncertu Coldplaya u Beču krajem kolovoza kontrolirane su ukupno 154 osobe, među kojima i 79 stranih zaposlenika. Financijska policija istražila je dvanaest tvrtki iz sigurnosne industrije i otkrila jedanaest kršenja ASVG-a i jedno kršenje AuslBG-a. Provedenim mjerama zaplijenjeno je 4.000 eura. Osim toga, tvrtke su nakon inspekcije prijavile nedostajuće prijave akontacije poreza na promet i posljednje neplaćene poreze na plaće.
Tijekom provjere zaposlenja u jednom salzburškom hotelu krajem srpnja financijska policija zatekla je osam ljudi kako čiste. Kasnije se pojavila još jedna osoba koja se predstavila kao “predradnik”. Nitko od prisutnih u trenutku očevida nije bio socijalno osiguran. Zbog ilegalnog boravka uhićena su četiri stranca. Financijska policija je na licu mjesta identificirala dvije umiješane tvrtke. U sklopu daljnje istrage, jedna od tvrtki prijavila je tri zatečena radnika u 23.15 sati navečer nadzora. U drugoj tvrtki “predradnik” i još dvoje zaposlenika retroaktivno su prijavljeni na SV, dok njih četvero uopće nije osigurano. Obje tvrtke imaju istog direktora. Podneseno je pet kaznenih prijava s ukupnom novčanom kaznom od 37.620 eura.
“Rezultati trećeg tromjesečja naglašavaju učinkovitost naših ciljanih kontrola i potrebu za stalnim prilagođavanjem naših strategija u borbi protiv poreznih i socijalnih prijevara. Bliskom suradnjom naših specijaliziranih jedinica i upotrebom najsuvremenijih istražnih metoda štitimo pošteno gospodarstvo i osiguravamo poštene konkurentske uvjete”, rekao je voditelj ureda za borbu protiv prijevara Christian Ackerler.
Krajem lipnja službenici financijske policije provjerili su salon za nokte u okrugu Schärding u Gornjoj Austriji. No, naišli su na otpor – zaposlenici nisu htjeli pokazati iskaznice. Stoga je zatražena podrška imigracijske policije i drugi je zaposlenik stupio u kontakt s vlasnikom tvrtke, koji se konačno pojavio s osobnom iskaznicom. Istraga je otkrila da su se zaposlenici pokušali identificirati pomoću lažnih osobnih iskaznica. Među njima su bile tri osobe za kojima se tragalo. Sedmero zaposlenika privedeno je i uhićeno na daljnje ispitivanje. Pet osoba uhićeno je i u drugom objektu u Klagenfurtu.
Tijekom inspekcije hotela u Tirolu u četvrti Kitzbühel sredinom listopada zatečeno je sedam pakistanskih i jedan albanski državljanin kako postavljaju pločice. Navodna neovisnost ovih radnika brzo je opovrgnuta i “dodijeljeni su” jednoj talijanskoj tvrtki. Imigrantska policija također je utvrdila da je svih osam osoba ilegalno u Austriji, nakon čega su uhićeni. Stranoj tvrtki sada prijeti kaznena prijava prema LSD-BG u iznosu od 16.000 eura, kao i još dvije prijave od po 8.000 eura protiv dva upravna direktora domaće tvrtke prema AuslBG.
U Štajerskoj su financijski policajci krajem studenog proveli provjeru zaposlenja u jednom industrijskom poduzeću. Istraga je otkrila da je posao čišćenja industrijske lokacije dobila njemačka tvrtka. Time je narudžba proslijeđena još četiri podizvođača. Bugarski zaposlenici navodno su predani njemačkoj tvrtki, a potom poslani u Austriju. Prema evidenciji radnog vremena, od srpnja do listopada 2024. godine u tvrtki su radile ukupno 173 osobe. Upućivanja nisu bila prijavljena i nije bilo dokumenata o plaćama za zaposlenike kooperanata.
Austrija
Oružana pljačka banke u Beču! Muškarac pobjegao s 5000 eura
U srijedu je muškarac ušao u poslovnicu Bawaga na Meidlinger Hauptstrasse, zaprijetio zaposlenici oružjem i tražio gotovinu.
Počinitelj je djelatnici prijetio oružjem i od nje tražio da mu preda gotovinu.
Nejasno je je li imao pravi pištolj ili lažno oružje. Zločinac je zgrabio novčanice i pobjegao u nepoznatom smjeru. Prema saznanjima “Heute”, radi se o 5.000 eura .
No sada mu je na tragubečka policija – za pljačkašem traga punom parom. Trenutačno tražimo muškarca od 20 do 30 godina. Bio je u poslovnici banke s kapom na glavi, šalom i tamnim sunčanim naočalama.
Austrija
Žena u Austriji AMS-u mora vratiti 20.000 eura
Donesena je presuda u jednom od oko 80 slučajeva u kojima AMS traži povrat novca za školovanje. Savezni upravni sud odbio je tužbu jedne od pogođenih klijentica. Žena sada mora vratiti 20.000 eura.
Prema presudi suda, dotična je žena trebala priznati da nema pravo na novac. Žena sada mora vratiti 20.000 eura. Ona je jedna od 80-ak ljudi – uglavnom žena – od kojih AMS traži povrat novca za školovanje. Sve su tijekom porodiljnog dopusta pohađale tečajeve na istom privatnom obrazovnom institutu.
Tečajeve je prvobitno odobrio AMS, ali su zatim retroaktivno opozvani. Jedna od pogođenih je i medicinska sestra Barbara B., koja je završila edukaciju kineziologije i mentalnog treninga. AMS od nje traži natrag 13.000 eura. Bila je šokirana prvom odlukom u intervjuu s urednikom ORF-a Jürgenom Pettingerom.
“Nismo učinili ništa kriminalno. Rezervirali smo tečaj kod pružatelja koji je nudio obrazovni dopust. To je odobrio i AMS – što smo drugo mogli učiniti?” Žena pogođena sudskom presudom nije željela komentirati odluku.
Prema sudu, oni koji su pogođeni trebali su obavijestiti AMS da prvotno odobreni tečajevi u stvarnosti ne ispunjavaju kriterije za obrazovni dopust, prema presudi. Žena je “svjesno prikrila” relevantne činjenice od AMS-a.
Mogla je “u svakom trenutku lako prepoznati da nema pravo na naknadu za daljnje usavršavanje”, nastavlja se – zbog “niskog napora u učenju, nedostatka tipične organizacije obuke i komponenti nalik na prava doškolovavanja, kao i ozbiljne razlika između informacija i stvarnog tijeka tečaja'”.
Najmanje 25 posto obrazovnog dopusta mora se odvijati na online tečajevima ili tečajevima licem u lice. Zapravo, zahvaćeni tečajevi bili su isključivo tečajevi za samostalno učenje kod kuće. Barbara B. pak zamjera što je nitko nije obavijestio o zahtjevima AMS-a. Nije razmišljala o provjeri zakonskih tekstova pa čak ni uputa ministarstva AMS-u.
“AMS me nije informirao kako bi trebao izgledati obrazovni dopust. Ni preko 25 posto. Jednostavno sam pitao koja je ustanova za tečaj prikladna. No, nisu me obavijestili kako bi sadržaj trebao izgledati.” Bozek se stoga i dalje nada da će pravdu izvući na sudu i da neće morati vratiti 13.000 eura u svom slučaju.
Šef AMS-a Johannes Kopf rekao je u pisanoj izjavi: “Rasprave oko obrazovnog dopusta, poput ove presude, još su jednom jasno pokazale da ovaj instrument, koji je važan u smislu politike tržišta rada, treba reformirati sljedeća savezna vlada.
Austrija
Tisuće građana Austrije “odustalo” od bonusa od 290 eura
Oko 8.000 Austrijanaca nije podiglo pismo koje je trebalo podignuti kako bi se domogli novčanog klimatskog bonusa.
I ove je godine klimatski bonus isplaćen u jesen. Svi Austrijanci dobili su između 145 i 290 eura – ovisno o tome gdje su živjeli. Plaćanje je izvršeno bankovnom doznakom ili poštom pismom RSa.
Prema podacima ministarstva, 846.922 ljudi primilo je klimatski bonus poštom, no tisuće njih nisu podigle pismo. “Kao i prethodnih godina, oko jedan posto svih onih koji ispunjavaju uvjete vjerojatno neće podignuti pisma i dobiti isplate ove godine. Kao rezultat toga, oko 18 do 20 milijuna eura vratit će se u savezni proračun”, rekli su za 5min.at iz Ministarstva za klimu.
Što će se dalje događati s klimatskim bonusom 2025. godine još je potpuno nejasno. Zbog enormne rupe u proračunu, čini se mogućim da će se bonus u potpunosti ukinuti ili barem reformirati.
