Klimatski bonus u Austriji uskoro prestaje. Ova važna financijska olakšica za građane bit će ukinuta 2025. godine, no od 2026. godine putnici će moći računati na novu kompenzaciju.

Klimatski bonus, koji je uveden kao nadoknada za CO2 porez, ukida se u sklopu sanacije državnog proračuna. To znači ukidanje nadoknade za dodatne troškove povezane s CO2 porezima na dizel, benzin i druge fosilne gorive.

Posljednja isplata klimatskog bonusa bit će u rujnu 2024. godine, kada će odrasli građani ovisno o mjestu stanovanja primiti iznos između 145 i 290 eura, dok će djeca dobiti polovicu tih iznosa. Ipak, mnogi Austrijanci još nisu preuzeli svoj klimatski bonus za razdoblje od 2022. do 2024. godine, a Ministarstvo zaštite okoliša još uvijek ima do 1.010 eura po osobi.

Ukidanje klimatskog bonusa omogućit će državi uštedu od oko 2,1 milijardi eura u 2025. godini. Od uvođenja bonusa, austrijska vlast je vratila više od 4,1 milijarde eura građanima, što je više nego što je prikupljeno od CO2 poreza.

Za putnike, od 2026. godine planira se nova kompenzacija u obliku dodatnog poreznog odbitka, koji će biti dodan postojećoj naknadi za putne troškove, koja iznosi do 3.672 eura godišnje. Detalji ove nove mjere još uvijek se dogovaraju.

Prema nedavnoj studiji, najamnine u Austriji porasle su za 70,3 posto od 2010. godine, što je tri puta više od prosjeka Eurozone.

Austrija se trenutno nalazi na četvrtom mjestu među zemljama u kojima su najamnine od 2010. godine porasle najviše. Podaci temelje na analizi Momentum Instituta i podacima Europske statističke agencije, koji pokazuju da su cijene najma u Austriji porasle za 70,3 posto, što je tri puta više od prosjeka Eurozone, gdje su najamnine porasle za 23,5 posto.

Samo Estonija (208,2 posto), Litvanija (177,3 posto) i Irska (108,1 posto) bilježe veći porast cijena najma od Austrije.

Najamnine u Austriji značajno su porasle, a inflacija nije pratila taj rast. Od 2010. do 2024. godine inflacija u Austriji iznosila je 48,9 posto, dok je u Eurozoni bila 35,4 posto.

Međutim, situacija je drugačija u Grčkoj, gdje su najamnine smanjene za 16,4 posto. Države poput Cipra, Španjolske, Italije i Francuske zabilježile su niži porast najamnina.

Prema podacima, četvrtina od 1,7 milijuna kućanstava u najmu još uvijek je izložena nesmetanom povećanju cijena najma. Momentum Institut naglašava da bi učinkovita mjera kontrole najamnina trebala obuhvatiti sve segmente najma, jer trenutna mjera koja se odnosi na regulirane najmove ne štiti one na privatnom tržištu.

Od travnja 2025. godine, oko 68.000 zaposlenika u financijskom sektoru dobit će povećanje plaće. Pregovori su započeli prije nekoliko tjedana, a dogovor je postignut u utorak. Zaposlenici će dobiti povećanje od 3,0 posto na bruto plaću. Također, dječji dodaci bit će povećani za isti postotak.

Plaće za učenike također će porasti za 3,15 posto, a doprinos za mirovinske fondove bit će povećan za 0,15 posto. Ovaj rast nadmašuje prošlogodišnju inflaciju od 2,9 posto.

Od sredine ožujka započinju pregovori za druge sektore. Za stotine tisuća zaposlenika u industrijama papira, elektronike i kemije pregovaraju se nova povećanja plaća. Nakon inflacije od 3,2 posto u veljači, sindikati se nadaju povoljnim ishodima pregovora za radnike.

Daljnja povećanja slijede od svibnja 2025. godine za radnike u građevinskoj industriji i drugim sektorima.