Svijet
“Fenomen El Nino” – Evo prve prognoze za nadolazeću zimu, evo kad i gdje se očekuje snijeg
Prognoza za zimu 2023./2024. pokazuje očit utjecaj novog događaja El Nino.
Postoji izražena promjena u uzorcima struje u usporedbi s prošlom godinom, s pojavom trendova za dinamičke vremenske obrasce u središnjim i istočnim dijelovima SAD-a i sjevernoj Europi.
Rastući događaj El Nino bit će glavni faktor za zimsku sezonu 2023./2024. na sjevernoj hemisferi, piše Severe Weather Europe, prenosi Index.hr.
Gledajući prvo temperaturu, možemo vidjeti zanimljiv hladni signal nad sjevernom Europom.
Također postoji hladniji signal iznad zapadne Europe, dok su temperature više od normalnih prema istoku u prosječnoj zimi.
Ove zime moglo bi biti više oborina u sjeverozapadnoj Skandinaviji i nad dijelovima središnje i jugoistočne Europe.
Zapadna Europa je obično suša tijekom zime. Čini se da će najveći potencijal za snježne oborine biti iznad i oko alpskog područja i prema višim nadmorskim visinama jugoistočne Europe. I, naravno, nad sjeverozapadnim dijelovima Skandinavije, piše SWE.
Najpouzdaniji model
Čak i da su modeli 100% točni, to ne znači da će takvi vremenski uvjeti trajati tri mjeseca zaredom. Samo sugeriraju kako bi vremenski obrasci mogli izgledati većinu vremena.
ECMWF model se često naziva najpouzdanijim modelom. Ali niti jedna dugoročna/sezonska prognoza ne može se nazvati “pouzdanom”. To je zato što gledamo samo trendove i kako bi se vremenski obrasci mogli razvijati u velikoj mjeri tijekom dugog vremenskog razdoblja, piše Severe Weather.
Prognoza uzorka zimskog tlaka iz ECMWF-a pokazuje tipičan vremenski obrazac za El Nino. Imamo zonu niskog tlaka iznad sjevernog Pacifika i pojas anomalija niskog tlaka preko juga SAD-a i sjeverne Europe.
Mjesečna NAO prognoza ECMWF-a zapravo nagovještava negativne trendove sredinom i krajem zime. To bi povećalo šanse za hladnoću na istoku SAD-a i dijelovima Europe.
Gledajući prognozu površinske temperature nad Europom, vidimo da su površinske temperature uglavnom iznad normale diljem kontinenta. Ali postoji neutralna zona nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta. Što se tiče prognoze oborine, možemo vidjeti da Europa ima jak signal za natprosječnu količinu oborine. To povećava potencijal snježnih padalina uglavnom iznad alpskog područja i Skandinavije, pišeIndex.hr..
Objavili i skraćenu prognozu
Čitanje slika i opisa može biti pomalo zbunjujuće. Dakle, da sve pojednostavimo, evo što ukratko nudi prva prognoza za zimsku sezonu 2023./2024, pojašnjavaju. Očekuje se da će Europa imati toplije temperature od prosjeka u većem dijelu zapadnog i središnjeg dijela kontinenta. Niže temperature bit će izraženije u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta.
To znači da će glavni način cirkulacije nad Europom biti od sjevera prema jugu, što znači sjeverno strujanje nad Europom. Mogući scenariji snježnih oborina nad središnjom Europom bit će vezani uz intenzitet sjevernog strujanja i pojedinih hladnih fronti koje se spuštaju sa sjevera.
Što se tiče oborina, više ih se očekuje se središnjom i južnom Europom. Prognoza snježnih oborina pokazuje manje snježnih oborina u Europi, unatoč više padalina općenito, osim u višim predjelima, piše SWE.
Objavili prognozu snježnih padalina
SWE analizirao je i najnovije prognoze snježnih oborina i trendove za cijelu zimu. Kao i s cjelokupnom prognozom, i za prognozu snježnih padalina koristili su ECMWF model.
Prvo, gledajući prosječnu sliku za Europu, možemo vidjeti slabu prognozu snježnih oborina. Za veći dio kontinenta predviđa se manje snježnih oborina nego što je uobičajeno, osim za dijelove središnje Europe i Skandinavije, piše SWE.
Prognoza snježnih padalina za prosinac pokazuje da veći dio kontinenta neće imati snježnih padalina, osim krajnjeg sjevera. To je vjerojatno povezano s jugozapadnijim strujanjem iznad većeg dijela Europe.
U siječanjskoj prognozi može se vidjeti puno drugačija slika, s potencijalom snježnih oborina koji se snažno povećava u većem dijelu središnjih zemalja.
U veljači je vidljivo još snažnije povećanje. Više snježnih padalina predviđa se u većem dijelu kontinenta, osim u jugozapadnom i južnom dijelu.
Ali, kako piše SWE, anomalije ne mogu pokazati cijelu sliku. Na slici ispod možete vidjeti prosječnu mjesečnu količinu snijega. Možete vidjeti da unatoč negativnim anomalijama nad dijelovima Europe još uvijek ima snježnih oborina nad kontinentom. Dakle, čak i ako prognoza predviđa manje snijega, to ne znači da snijega neće biti.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
