Zanimljivosti
Evo u kojim državama je slavlje Božića zabranjeno

Kako se Božić slavi, milijuni ljudi diljem svijeta pripremaju se za blagdan koji simbolizira obiteljsko zajedništvo, mir i darivanje, uz bogate vjerske i tradicijske običaje. Ipak, u pojedinim državama proslava Božića nije dopuštena ili je podvrgnuta strogim ograničenjima. Razlozi se najčešće vežu uz vjerske propise, političke sustave ili sigurnosne procjene vlasti.
U tim zemljama zabrane često obuhvaćaju javna okupljanja, mise, božićne manifestacije i isticanje blagdanskih ukrasa na javnim mjestima. Kršenje propisa može rezultirati novčanim kaznama, zatvorskim sankcijama ili drugim ozbiljnim posljedicama. Zbog toga se proslave, ako su uopće dopuštene, svode isključivo na privatni prostor i uski krug obitelji.
Somalija
U Somaliji su proslave Božića i Nove godine zabranjene još od 2009. godine, u skladu s primjenom šerijatskog prava. Vlasti ovu odluku opravdavaju ponajprije sigurnosnim razlozima, ističući opasnost od napada islamističkih skupina.
Prema objašnjenju Ministarstva za vjerska pitanja, Božić se smatra blagdanom koji nema uporište u islamu, zbog čega javne proslave nisu dopuštene. Zabrana se odnosi na sve Somalce, dok je stranim državljanima omogućeno privatno obilježavanje blagdana u vlastitim domovima. Gradonačelnik Mogadiša naglasio je da se mjere primjenjuju isključivo na muslimansko stanovništvo, a cilj im je sprječavanje mogućih napada skupine Al-Šabab, povezane s Al-Qaidom.
Sjeverna Koreja
U Sjevernoj Koreji, pod autoritarnom vlašću Kim Jong-una, Božić je strogo zabranjen. Iako ustav formalno jamči slobodu vjeroispovijesti, u praksi su sve vjerske aktivnosti pod strogim nadzorom države ili u potpunosti onemogućene.
Zabrana javnih božićnih proslava na snazi je još od 1948. godine, kada je dinastija Kim započela s ograničavanjem vjerskih sloboda. Osobe koje budu zatečene u obilježavanju Božića ili sudjelovanju u vjerskim obredima izložene su teškim kaznama, uključujući zatvor, prisilni rad, mučenje pa čak i pogubljenje.
Brunej
U Bruneju, maloj državi jugoistočne Azije kojom vlada sultan Hassanal Bolkiah, javne proslave Božića nisu dopuštene. Ipak, slavlje je moguće u privatnom okruženju, ali uz prethodnu najavu nadležnim tijelima.
Zabrana je uvedena 2014. godine, a vlasti su je opravdale strahom da bi javno obilježavanje Božića moglo zbuniti muslimansko stanovništvo. Kazne za kršenje propisa vrlo su stroge te mogu uključivati novčane kazne do oko 17.000 eura ili zatvorsku kaznu do pet godina.
Iran
U Iranu su javne božićne proslave zabranjene, kao i postavljanje božićnih drvaca, blagdanskih ukrasa ili nošenje prigodne odjeće na javnim mjestima. Prekršitelji se mogu suočiti s novčanim ili zatvorskim kaznama.
Unatoč restrikcijama, kršćanskoj manjini dopušteno je obilježavati Božić u privatnosti vlastitih domova ili unutar crkava, pod uvjetom da se proslave ne odvijaju javno.
Tadžikistan
Slična praksa prisutna je i u Tadžikistanu, gdje vlasti zabranjuju javne božićne proslave radi, kako navode, očuvanja društvene i vjerske stabilnosti. Ograničenja uključuju zabranu božićnih drvaca, ukrasa i blagdanske odjeće na javnim mjestima.
Kao i u Iranu, kršenje propisa može dovesti do novčanih ili zatvorskih kazni. Ipak, kršćanima je dopušteno privatno slaviti Božić u svojim domovima ili crkvama.
Zanimljivosti
Vozač luksuznog automobila, državljanin Srbije završio u pritvoru u Austriji, ovo će ga skupo koštati
Vozač snažnog luksuznog automobila praktički se sam prijavio policiji u nedjelju navečer u Beču. Nakon što je 41-godišnjak prošao kroz crveno svjetlo na semaforu i potom sa svojim Lamborghinijem Urusom umalo skupo „došao u kontakt“ s policijskim vozilom, poslovni čovjek je zaustavljen – a u nastavku se ponašao izrazito agresivno.
Svojim luksuznim SUV-om, vrijednim oko 260.000 eura, 41-godišnjak se u nedjelju, nešto prije ponoći, vozio bečkom četvrti Hernals. Kako je kasnije izjavio, bio je na putu kući s poslovne proslave, na kojoj je, čini se, konzumirao i određenu količinu alkohola.
Smanjena sposobnost upravljanja vozilom
Razina alkohola imala je znatan utjecaj na njegovu sposobnost vožnje. Najprije je na Hernalser Gürtelu prošao kroz crveno svjetlo, a potom je, prema informacijama lista „Krone“, čak udario i policijsko vozilo.
Udario policajku
Nakon toga vozač je zaustavljen i podvrgnut kontroli. Alkotest je pokazao vrijednost od „gotovo 1,8 promila“, izjavio je glasnogovornik policije Philipp Haßlinger. Tijekom postupanja policije, osumnjičeni državljanin Srbije pokazivao je sve veći otpor, postajao sve agresivniji te je na kraju i fizički nasrnuo.
Više je puta udario policijsku službenicu u gornji dio tijela, pri čemu je ona zadobila teške ozljede zbog kojih nije mogla nastaviti obavljanje službe.
Vozač je privremeno uhićen i protiv njega je podneseno više kaznenih prijava. I dalje se nalazi u policijskom pritvoru.
Image by net workerz from Pixabay
Zanimljivosti
Ovu su najteži jezici za naučiti u EU: Evo koliko su teški njemački i hrvatski
U zadnje vrijeme na društvenim mrežama kruži zanimljiva karta Europe koja je potaknula brojne rasprave. Karta prikazuje procijenjeno vrijeme potrebno da se nauči službeni jezik svake države, a zemlje su obojene prema težini jezika.
(Pomalo izmijenjenja) je to verzija karte iz 2017. godine koja se temelji na podacima koji potječu od američkog Instituta za vanjsku službu (Foreign Service Institute – FSI), koji već 70 godina obučava američke diplomate i vladine djelatnike za rad u inozemstvu, javlja portal Open Culture. Važno je napomenuti da se procjene odnose na izvorne govornike engleskog jezika.
Kako čitati kartu?
Države su podijeljene u nekoliko kategorija. Zelena boja označava jezike za koje je potrebno manje od 12 tjedana učenja. Plavom bojom označeni su jezici za koje treba oko 24 tjedna, a narančastom oni koji zahtijevaju oko 30 tjedana. Crvena boja rezervirana je za jezike za koje je potrebno više od 44 tjedna ozbiljnog učenja. Posebnu kategoriju čine zemlje obojene crnom bojom, uz koje umjesto broja tjedana stoji samo poruka: “Sretno”.
Najlakši jezici Europe
U zelenoj kategoriji, kao najlakši, našli su se samo Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, što ne iznenađuje s obzirom na to da je engleski jezik polazišna točka. Plavom bojom, koja označava umjereno zahtjevne jezike, obuhvaćena je većina zapadne Europe.
Tu spadaju romanski jezici poput španjolskog, portugalskog, francuskog i talijanskog, ali i skandinavski jezici (osim finskog), nizozemski te, zanimljivo, rumunjski kao jedini predstavnik Balkana u toj skupini.
Hrvatska u “teškoj” kategoriji
Narančastom bojom označene su Njemačka i Austrija. Njemački jezik, sa svojom kompleksnom gramatikom i padežima, smješten je u zasebnu kategoriju za koju je potrebno oko 750 sati učenja. Hrvatska se našla u crvenoj kategoriji, zajedno s većinom balkanskih i istočnoeuropskih zemalja.
Prema procjeni FSI-ja, za svladavanje hrvatskog jezika izvornom govorniku engleskog potrebno je oko 1100 sati, odnosno 44 tjedna intenzivnog učenja. U istoj su skupini i jezici poput poljskog, češkog, ruskog, srpskog i grčkog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kategorija “Sretno”
Najviše pozornosti i šala izazvale su zemlje obojene crnom bojom: Finska, Estonija i Mađarska. Njihovi jezici pripadaju ugro-finskoj skupini i potpuno su drugačiji od indoeuropskih jezika kojima govori ostatak Europe.
Jedan korisnik društvenih mreža komentirao je kako se u većini europskih zemalja možete nekako sporazumjeti, ali u Mađarskoj za to nema šanse, dodavši da mađarski zvuči kao izmišljeni jezik iz Gospodara prstenova.
Službena klasifikacija FSI-ja
Institut za vanjsku službu klasificira jezike u pet glavnih kategorija težine. Prva kategorija (23-24 tjedna) obuhvaća jezike najsličnije engleskom, poput španjolskog, francuskog, talijanskog i švedskog. U drugoj kategoriji (30 tjedana) nalazi se samo njemački.
Treća kategorija (36 tjedana) sadrži jezike s većim lingvističkim i kulturnim razlikama, kao što su indonezijski i svahili. Hrvatski, zajedno s bosanskim, srpskim, poljskim, ruskim i turskim, spada u četvrtu kategoriju (44 tjedna). U istoj skupini su i mađarski, finski i estonski, koji su označeni kao posebno teški čak i unutar te kategorije.
Najtežom, petom kategorijom (88 tjedana ili 2200 sati), smatraju se jezici koji su iznimno teški za izvorne govornike engleskog, a to su arapski, kineski (mandarinski i kantonski), korejski i japanski, pri čemu je japanski istaknut kao najzahtjevniji.
Zanimljivosti
Nijemac pokušao položiti test njemačkog za Afganistanca, provaljeni su
Sumnjiv kandidat na jezičnom ispitu izazvao je policijsku intervenciju u Passauu (Njemačka): 27-godišnji njemački državljanin navodno je pokušao polagati ispit pod lažnim imenom – no pritom je razotkriven.
Prema navodima Granične policije Passaua, muškarac se na ispitu za dobivanje jezičnog certifikata predstavljao kao 38-godišnji Afganistanac. Taj 38-godišnjak navodno je angažirao 27-godišnjaka da za njega, koristeći krivotvorenu putovnicu, pristupi ispitu, s ciljem da putem jezičnog certifikata dobije boravišnu dozvolu u Njemačkoj.
Policijski službenici koji su u subotu bili prisutni na ispitu otkrili su, prema izvješću, da je dokument s osobnim podacima afganistanskog državljanina krivotvoren.
Kako je dalje priopćila Granična policijska postaja Passau, sumnjičenik prema dosadašnjim saznanjima nije prvi put postupio na ovaj način: navodno je već diljem Njemačke pod lažnim identitetima pristupao ispitima za jezične certifikate. „Ovaj aktualni slučaj pokazuje rastući problem u vezi s nezakonitim pribavljanjem jezičnih certifikata“, stoji u priopćenju istražitelja.
Granična policija ujedno ističe i redovite kontrole: od kolovoza 2025. godine, u suradnji s Uredom za strance, Uredom za državljanstvo Grada Passaua i Pučkim otvorenim učilištem Passau, identitet stranaca na jezičnim ispitima kontinuirano se provjerava. Cilj je spriječiti da se jezični certifikati steknu pod lažnim identitetom te kasnije koriste u postupcima vezanim uz boravak ili pri stjecanju državljanstva.





