Već 15 godina Austrija putem sustava Rot-bijelo-crvene karte nastoji privući visoko kvalificirane radnike iz zemalja izvan Europske unije. Ipak, unatoč dugogodišnjim naporima, broj osoba koje u Austriji borave na temelju ovog boravišnog i radnog modela i dalje je relativno nizak.
Trenutačno u zemlji boravi 12.643 osobe s Rot-bijelo-crvenom kartom. U usporedbi s ukupno više od 600.000 važećih boravišnih dozvola izdanih izvan azilnog sustava, taj broj čini tek manji udio. Zanimljivo je da su Kinezi trenutno najbrojnija skupina među nositeljima ove karte, ispred državljana Bosne i Hercegovine, što se prije nekoliko godina nije očekivalo.
Stalan rast, ali s niske baze
Unatoč skromnom ukupnom udjelu, broj Rot-bijelo-crvenih karata posljednjih godina snažno raste. Godine 2020. samo je 4.514 osoba imalo ovu vrstu dozvole, dok ih je pet godina ranije bilo svega 1.640. Današnja brojka pokazuje da interes postoji, ali i da ovaj model migracije još uvijek nije postao glavni kanal dolaska radne snage iz trećih zemalja.
Kinezi u snažnom usponu
Posebno se ističe rast broja kineskih državljana. Dok su 2020. godine bili tek na devetom mjestu, iza Amerikanaca, prije dvije godine pali su čak na desetu poziciju. No već prošle godine skočili su na drugo mjesto s 1.710 izdanih karata, a danas ih je čak 2.443, čime su postali najbrojnija skupina među nositeljima Rot-bijelo-crvene karte.
Rot-bijelo-crvena karta i njezina „Plus“ verzija
Unatoč rastu, osnovna Rot-bijelo-crvena karta i dalje ima sporednu ulogu u odnosu na druge boravišne dozvole namijenjene državljanima izvan EU i EGP-a. Posebno se to odnosi na Rot-bijelo-crvenu kartu Plus, koja omogućuje privremeni boravak uz neograničen pristup tržištu rada, primjerice za članove obitelji nositelja osnovne karte.
Za razliku od osnovne verzije, koja je vezana uz konkretnog poslodavca, karta Plus pruža znatno veću fleksibilnost. Nositelji osnovne karte mogu nakon dvije godine prijeći na Plus varijantu, što mnogi i čine.
Više od 142.000 nositelja karte Plus
Rot-bijelo-crvena karta Plus daleko je raširenija: trenutno je posjeduje više od 142.000 osoba. Najzastupljeniji su državljani Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, koji ovu vrstu dozvole koriste u znatno većem broju od ostalih nacionalnosti.
Najčešći boravišni status: stalni boravak EU
Najveći broj boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja i dalje se izdaje u okviru statusa „Dugotrajni boravak – EU“. Više od 350.000 osoba ima ovaj status, koji se može steći nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka u Austriji i ispunjavanja drugog modula integracijskog programa.
U ovoj kategoriji prednjače državljani Srbije, ispred Turaka i BIH. Slijede državljani Sjeverne Makedonije, dok su Rusi već na petom mjestu.
Ukupna slika migracije u Austriji
Kada se zbroje sve vrste boravišnih i useljeničkih dozvola (uključujući i EU Plavu kartu), u Austriji trenutno živi 600.507 osoba s reguliranim boravkom. Neznatnu većinu čine žene – oko 301.000. Oko 150.000 nositelja dozvola mlađe je od 14 ili starije od 65 godina.
Gotovo 20 posto svih boravišnih dozvola pripada državljanima Turske, slijede Srbi s gotovo 19 posto te Bosanci s oko 17 posto. Prvih deset nacionalnosti zaokružuju još Rusi, Kosovari, Sjeverni Makedonci, Kinezi, Ukrajinci, Indijci i Iranci. Zastupljene su i brojne druge države – čak i Vatikan, Andora i San Marino, od kojih svaka ima barem jednog nositelja austrijske boravišne dozvole.
Ovi podaci jasno pokazuju koliko je migracijska slika Austrije raznolika, ali i koliko se struktura useljavanja mijenja, osobito kada je riječ o visoko kvalificiranoj radnoj snazi iz trećih zemalja.
