Austrija
Evo tko živi najduže u EU – evo kako stoji Austrija, a kako Hrvatska
Diljem Europske unije ljudi žive sve duže, a najduži prosječni životni vijek je u Španjolskoj. Hrvatska, s druge strane, po tom pitanju ne stoji baš najbolje. Građani Austrije imaju 12. najduži vijek u EU.
Procjene očekivanog životnog vijeka ključni su alat za praćenje dobrobiti društva, ali ti su trendovi također temeljni za razvoj vladinih politika kako bi se države mogle boriti protiv starenja stanovništva.
Francuska se, primjerice, suočava s izazovom starenja stanovništva i posljedičnim opterećenjem sustava socijalne sigurnosti. Kako bi se nosila s ovim izazovom, francuska vlada nedavno je odlučila donijeti niz reformi, unatoč snažnom otporu, s ciljem produženja dobi za odlazak u mirovinu i poticanja pojedinaca da rade dulje.
Međutim, Francuska nije usamljena u suočavanju s procesom starenja stanovništva, i nisu baš oni koji ostvaruju najduži životni vijek. U cijelom EU-u, metrika očekivanog životnog vijeka neprekidno raste već nekoliko desetljeća.
U 2021. godini prosječni životni vijek pri rođenju u EU bio je 80,1 godina, no najnovije brojke su relativno niže u usporedbi s 2020. i 2019., vjerojatno kao rezultat naglog porasta smrtnosti zbog pandemije covid-19, prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU.
Godine 2019. očekivani životni vijek pri rođenju dosegao je najviši nivo svih vremena od 81,3 godine, ali je zatim pao na 80,4 godine 2020, piše Euronews.
Unatoč malom nazadovanju – od kojeg ćemo se vjerojatno uskoro oporaviti – linija dugovječnosti ide uzlaznom linijom otkako je EU počeo bilježiti podatke početkom 2000-ih, a službene statistike otkrivaju da se očekivani životni vijek u prosjeku povećao za više od dvije godine po desetljeću od 1960-ih.
Sve u svemu, u cijeloj Europskoj uniji žene žive dulje od muškaraca (82,9 godina naspram 77,2 godine 2021.), ali ljudi u određenim zemljama – pa čak i regijama – žive dulje od drugih.
Isto tako, nisu sve nacije doživjele isti napredak tijekom godina – ili nazadovanje u nekim posebnim slučajevima – u procjenama očekivanog životnog vijeka.
Zemlja s najvećim očekivanim životnim vijekom je Španjolska, s prosjekom od 83,3 godine, a slijede je Švedska (83,1 godina), Luksemburg i Italija (obje 82,7 godina).
Najniži životni vijek predviđa se u Bugarskoj (71,4 godina), Rumunjskoj (72,8 godina) i Latviji (73,1 godina). Hrvatska se, nažalost, također nalazi pri samom dnu te ljestvice, s prosječnim životnim vijekom, izračunatim 2021., od 76,7 godina.
Živimo dulje – i zdravije – zbog brojnih čimbenika. No najvažniji je smanjenje smrtnosti dojenčadi, definirane kao smrt dojenčeta prije prvog rođendana, prema Eurostatu.
Šanse da novorođenče preživi djetinjstvo porasle su s 50 posto na 96 posto na globalnoj razini. Između 2011. i 2021. stopa smrtnosti dojenčadi u EU-u pala je s 3,8 smrtnih slučajeva na 1000 rođenih na 3,2 smrtnih slučajeva na 1000 rođenih.
Proširivši analizu na posljednjih 20 godina, stopa smrtnosti dojenčadi gotovo se prepolovila (6,2 umrla na 1000 u 1999. godini).
U 2021. najviše stope smrtnosti dojenčadi u EU zabilježene su u Bugarskoj (5,6 umrlih na 1000 rođenih) i Rumunjskoj (5,2 umrlih na 1000 rođenih), a najniže u Finskoj, Sloveniji i Švedskoj (sve 1,8 umrlih na 1000 rođenih).
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
