Austrija
Evo tko živi najduže u EU – evo kako stoji Austrija, a kako Hrvatska
Diljem Europske unije ljudi žive sve duže, a najduži prosječni životni vijek je u Španjolskoj. Hrvatska, s druge strane, po tom pitanju ne stoji baš najbolje. Građani Austrije imaju 12. najduži vijek u EU.
Procjene očekivanog životnog vijeka ključni su alat za praćenje dobrobiti društva, ali ti su trendovi također temeljni za razvoj vladinih politika kako bi se države mogle boriti protiv starenja stanovništva.
Francuska se, primjerice, suočava s izazovom starenja stanovništva i posljedičnim opterećenjem sustava socijalne sigurnosti. Kako bi se nosila s ovim izazovom, francuska vlada nedavno je odlučila donijeti niz reformi, unatoč snažnom otporu, s ciljem produženja dobi za odlazak u mirovinu i poticanja pojedinaca da rade dulje.
Međutim, Francuska nije usamljena u suočavanju s procesom starenja stanovništva, i nisu baš oni koji ostvaruju najduži životni vijek. U cijelom EU-u, metrika očekivanog životnog vijeka neprekidno raste već nekoliko desetljeća.
U 2021. godini prosječni životni vijek pri rođenju u EU bio je 80,1 godina, no najnovije brojke su relativno niže u usporedbi s 2020. i 2019., vjerojatno kao rezultat naglog porasta smrtnosti zbog pandemije covid-19, prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU.
Godine 2019. očekivani životni vijek pri rođenju dosegao je najviši nivo svih vremena od 81,3 godine, ali je zatim pao na 80,4 godine 2020, piše Euronews.
Unatoč malom nazadovanju – od kojeg ćemo se vjerojatno uskoro oporaviti – linija dugovječnosti ide uzlaznom linijom otkako je EU počeo bilježiti podatke početkom 2000-ih, a službene statistike otkrivaju da se očekivani životni vijek u prosjeku povećao za više od dvije godine po desetljeću od 1960-ih.
Sve u svemu, u cijeloj Europskoj uniji žene žive dulje od muškaraca (82,9 godina naspram 77,2 godine 2021.), ali ljudi u određenim zemljama – pa čak i regijama – žive dulje od drugih.
Isto tako, nisu sve nacije doživjele isti napredak tijekom godina – ili nazadovanje u nekim posebnim slučajevima – u procjenama očekivanog životnog vijeka.
Zemlja s najvećim očekivanim životnim vijekom je Španjolska, s prosjekom od 83,3 godine, a slijede je Švedska (83,1 godina), Luksemburg i Italija (obje 82,7 godina).
Najniži životni vijek predviđa se u Bugarskoj (71,4 godina), Rumunjskoj (72,8 godina) i Latviji (73,1 godina). Hrvatska se, nažalost, također nalazi pri samom dnu te ljestvice, s prosječnim životnim vijekom, izračunatim 2021., od 76,7 godina.
Živimo dulje – i zdravije – zbog brojnih čimbenika. No najvažniji je smanjenje smrtnosti dojenčadi, definirane kao smrt dojenčeta prije prvog rođendana, prema Eurostatu.
Šanse da novorođenče preživi djetinjstvo porasle su s 50 posto na 96 posto na globalnoj razini. Između 2011. i 2021. stopa smrtnosti dojenčadi u EU-u pala je s 3,8 smrtnih slučajeva na 1000 rođenih na 3,2 smrtnih slučajeva na 1000 rođenih.
Proširivši analizu na posljednjih 20 godina, stopa smrtnosti dojenčadi gotovo se prepolovila (6,2 umrla na 1000 u 1999. godini).
U 2021. najviše stope smrtnosti dojenčadi u EU zabilježene su u Bugarskoj (5,6 umrlih na 1000 rođenih) i Rumunjskoj (5,2 umrlih na 1000 rođenih), a najniže u Finskoj, Sloveniji i Švedskoj (sve 1,8 umrlih na 1000 rođenih).
Austrija
Hrvatu i “Bosanki” u Austriji oduzeta vozačka dozvola, bit će i kazni
Policija je u nedjelju zaustavila dvojicu prebrzih vozača na Tauernautobahnu (A10) u blizini Flachaua. Dva su se automobila kretala znatno povećanom brzinom na području tamošnjeg gradilišta.
Tamo je dopušteno najviše 80 km/h. Hrvat (42) je svojim automobilom prekoračio brzinu za 62 km/h, dok je državljanka BIH (36) vozila 52 km/h prebrzo. Vozačka dozvola oduzeta je i vozaču i vozačici. Državljanka BiH je morala platiti i sigurnosni polog.
U Austriji od ove godine vrijede nova pravila u prometu.
Austrija
U Austriji se povećava naknada za njegu i povezani bonusi
Osim obiteljskih naknada, od 2025. povećava se i naknada za njegu i skrb za 4,6 posto. Povećat će se i “bonus za skrbnike” koji je dosad iznosio 1500 eura godišnje.
Ovisno o stupnju skrbi ili potrebi skrbi, mjesečna naknada za njegu isplaćuje se svima koji imaju pravo na skrb. Iznos se godišnje valorizira od 2023. godine. Osnova za povećanje u 2025. je tekuća inflacija od 4,6 posto. Za tu vrijednost povećavaju se i druge obiteljske i socijalne naknade – primjerice obiteljski dodaci.
Značajno godišnje povećanje
Osim dodatka za njegu, povećat će se i bonus za skrbnike sa sadašnjih 125 eura mjesečno (1500 eura godišnje). Ovaj bonus isplaćuje se svim osobama koje ispunjavaju uvjete od srpnja 2023., podložno ispunjavanju zahtjeva. Novi iznos bonusa od 2025. iznosi 130,75 eura mjesečno ili 1.569 eura godišnje za skrbnike.
Osobe koje skrbe o bliskim srodnicima s najmanje 4. razinom skrbi kod kuće i koje su stoga sklopile samoosiguranje ili kontinuirano osiguranje po povlaštenim cijenama u svom mirovinskom osiguranju imaju koristi od ovog „bonusa za skrb“.
Zahtjevi su razina skrbi 4 ili viša i maksimalna razina prihoda.
Austrija
U Austriji neće svima porasti plaće u 2025. godini, nekima prijeti i pad primanja
Djelomično ukidanje progresije donijet će većini ljudi u Austriji više neto prihoda od 2025. No za neke će učinak biti upravo suprotan.
Kao što je poznato, od 1. siječnja 2025. ponovno se povećavaju pragovi za stope poreza na plaće. Time se osigurava djelomično ukidanje progresije i više neto prihoda za (gotovo) sve u Austriji. Ali mnogi koji zarađuju više će na kraju morati platiti više poreza. U budućnosti će te osobe čak primati manje neto prihoda nego 2024. godine.
Od 1. siječnja 2025. s bruto mjesečnim primanjima od 6300 eura dobit ćete manje neto primanja nego sada. Preduvjet za to je da se bruto plaća ne povećava. U slučaju povećanja plaće – primjerice zbog rastuće inflacije – neto prihod također bi ponovno narastao u odnosu na onaj iz 2024. godine.
Razlog tome je aprecijacija od 1,063 za iduću godinu. Time se značajno povećavaju maksimalne osnovice doprinosa za socijalno osiguranje. To znači da će osobe s visokim primanjima ubuduće također morati plaćati veće doprinose za socijalno osiguranje.
Maksimalna mjesečna osnovica doprinosa stoga će se povećati sa 6.060 eura (202 eura dnevno) na 6.450 eura (215 eura dnevno) od 1. siječnja 2025. Visoka godišnja osnovica doprinosa povećat će se s 84.840 eura u 2024. na 90.300 eura. Za posebna plaćanja visoka godišnja osnovica doprinosa ubuduće će iznositi 12.900 eura (prije 12.120 eura).
Na primjer, svatko tko zarađuje bruto prihod od 6500 eura mjesečno trenutno plaća oko 1095 eura doprinosa za socijalno osiguranje. To rezultira porezom na plaću od 1444 eura mjesečno. Mjesečno je to netto 3.960 eura.
Ako se toj osobi od 2025. ne poveća bruto plaća, zbog povećanja će mjesečno gubiti oko 1.166 eura doprinosa za socijalno osiguranje. Porez na plaće pada na 1.388 eura zbog novih ograničenja u tablici poreza na plaće. Međutim, razlika rezultira ukupnim neto gubitkom od 14,50 eura. To je gotovo 300 eura manje neto prihoda godišnje.
To znači da će samo u slučaju povećanja bruto plaće toj osobi na kraju ostati više neto novca zbog djelomičnog ukidanja hladne progresije. No, s povećanjem plaće od 4,0 posto, od 2025. nadalje godišnje biste sa 6500 eura bruto godišnje primali 2061 euro više neto.
