Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).

U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.

Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.

Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.

“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.

Brojni korisnici društvenih mreža bili su ogorčeni planovima plavo-crnih. No oglasili su se i neki zastupnici. Predstavnica Neosa Henrike Brandstötter – kritizirala je i druge planove vladinih pregovarača i govorila o “potpuno nezemaljskim, ludim prijedlozima”. Preozbiljna su vremena za “zbrkanu simboličku politiku”.

Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.

Nevjerojatne optužbe: U Grazu se sudi 46-godišnjaku zbog navodnog zlostavljanja onesviještene žene. Prije toga je pala i doživjela izljev krvi u mozak.

Prema medijskim izvješćima, građevinski radnik otpratio je ženu kući nakon zabave. Tada je u krvi imala gotovo tri promila alkohola. Optuženi ju je morao pridržavati jer više nije mogla stajati na svojim nogama. Više puta je odbijala muškarčevo seksualno udvaranje.

Muškarac je sigurno bio svjestan ženine opijenosti budući da ju je pridržavao. Probao joj je prići na “prisan način”, no ona ga je više puta odbijala.

Žena iz Graza pala je u blizini svoje kuće i doživjela izljev krvi u mozak. Priča se da ju je 46-godišnjak potom podigao na jednu uličnu kutiju i tamo je zlostavljao.

Žrtva je na kraju uspjela pozvati policiju i muškarac je uhićen. Od srijede će se morati pojaviti pred sudom zbog optužbi za zlostavljanje bespomoćne osobe. Primjenjuje se pretpostavka nevinosti. Prijeti mu maksimalna kazna od deset godina zatvora.

Recesija u Austriji, međutim, uzrokuje daljnji rast broja nezaposlenih: krajem siječnja 445.513 osoba bilo je prijavljeno u Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni ili na obuci, od čega 365.746 nezaposlenih, a 79.767 na tečajevima AMS. . U odnosu na isti mjesec prošle godine broj nezaposlenih i polaznika osposobljavanja veći je za 5,8 posto ili 24.306 osoba. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova na 8,6 posto.

“Napeta gospodarska situacija diljem Europe i dalje određuje domaće tržište rada, ali negativan učinak na stopu nezaposlenosti manji je nego u prethodnim krizama”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) u utorak u priopćenju za javnost. Trenutna stopa nezaposlenosti u siječnju je “0,7 postotnih bodova ispod desetogodišnjeg prosjeka”.

“U nadolazećim mjesecima ne treba očekivati ​​oporavak tržišta rada ili pad nezaposlenosti”, rekla je članica uprave AMS-a Petra Draxl o aktualnim brojkama nezaposlenosti.

Najveće povećanje broja nezaposlenih i osoba na AMS osposobljavanju krajem siječnja u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u sektoru proizvodnje/industrije (plus 14,6 posto). Manji je porast u trgovini (plus 8,4 posto), zdravstvu i socijalnim uslugama (plus 7,4 posto), u ugostiteljstvu i smještaju (plus 5,5 posto) te u zapošljavanju na određeno vrijeme (plus 0,2 posto). Jedini pad nezaposlenosti zabilježen je u građevinarstvu, s padom od tri posto.