Austrija
Evo koliko bi novca stanovnici Austrije u listopadu mogli dobiti na svojim računima
Klimatski bonus, stambeni bonus, subvencija za grijanje i još mnogo toga. Koliko novca bi još mogli dobiti u listopadu na svom računu?
S velikim brojem isplata bonusa i subvencija kao olakšica protiv inflacije, sada je lako izgubiti pojam o stvarima. Klimatski bonus je upravo isplaćen ili se upravo isplaćuje – ali daleko je od toga da je gotov. U članku vam otkrivamo tko se može radovati daljnjim isplatama bonusa u listopadu.
Beč
“Wiener Wohnbonus” nastavit će se isplaćivati sljedećih tjedana. Samačka kućanstva s bruto godišnjim prihodom od maksimalno 40.000 eura ili višečlana kućanstva s maksimalnim bruto godišnjim prihodom od 100.000 eura ispunjavaju uvjete za bonus. Bonus je 200 eura po adresi.
Za „Paušalnu stopu stambene potpore u Beču“ nije potrebna registracija. Ciljna skupina su primatelji bečkog minimalnog dohotka, hitne pomoći, naknade za nezaposlene, naknade za stanovanje kao i kompenzacijske ili dodatne naknade. Ukupno je pogođeno oko 245.000 Bečana. Od početka listopada 200 eura po osobi automatski će se prenijeti onima koji ispunjavaju uvjete.
Donja Austrija
U Donjoj Austriji dijeli se poslastica za ljude koji kod kuće brinu o svojim rođacima ili obitelji. „Ček za skrb i njegu Donje Austrije“ s 1.000 eura podupire osobe kojima je potrebna njega s jedne strane i njihove rođake s druge strane s boljom kompatibilnošću zaposlenja i skrbi kod kuće. Do 47.000 ljudi imat će koristi. Prijave se podnose OVDJE.
Gornja Austrija
U Gornjoj Austriji nakon dodatka za troškove energije sada slijedi nova subvencija. Od ponedjeljka će svim kućanstvima koja su dobila spomenuti bonus automatski biti isplaćeno 200 eura. Svi koji se još nisu prijavili, to mogu učiniti do 30. studenog.
Prihvatljiva su samačka kućanstva s ne više od 27.000 eura prihoda ili višečlana kućanstva s bruto godišnjim prihodom do 65.000 eura. Novo: Proširuje se isplata i na na sve korisnike pomoći za stambeno zbrinjavanje.
Graditelji kuća u Gornjoj Austriji također će dobiti nova sredstva. Kako bi omogućili veću financijsku sigurnost i bolje planiranje financiranja vlastitog doma, država je razvila suradnju s HYPO Gornja Austrija. Suština je 20-godišnja fiksna kamata od 2,95 posto. Inicijativa je vremenski ograničena i odnosi se na prijave između listopada 2023. i prosinca 2024.
Štajerska
U Štajerskoj od listopada automatski stupa na snagu novi stambeni bonus za osobe u socijalnim stanovima. Iznos se oduzima od najamnine i ima za cilj olakšati građanima plaćanje već sada povećanih najamnina. Bonusom će se povećati i iznos financiranja za stanove u programima izgradnje od 2015. do 2023. i time smanjiti neto najamnina.
Prema pokrajini Štajerskoj, pogođeno je oko 20.000 Štajeraca. Ova je mjera trenutno ograničena na 31. prosinca 2024. Prijava nije potrebna.
Tirol
Za takozvanu “Tirol grant” možete se prijaviti do 31. listopada. Sastoji se od subvencije za troškove grijanja od 250 eura i subvencije za troškove stanovanja, koja se izračunava na temelju visine prihoda. U prvoj fazi dobivate 350 eura za jednočlano kućanstvo i 450 eura za dvočlano kućanstvo. Za svakog dodatnog stanara iznos se ponovno povećava za 100 eura.
Tirolska kućanstva također do kraja mjeseca mogu podnijeti zahtjev za subvenciju za dizalice topline i grijanje na struju do 500 eura. Paušal ovisi o veličini kućanstva. Kućanstva do tri osobe dobivaju 300 eura ako se stan ili kuća pretežno griju na toplinsku pumpu. Za električne grijalice iznos je 450 eura za do tri osobe. Za četiri i više osoba subvencija je 350 eura za toplinske pumpe i 500 eura za električne grijalice.
Uz pretežito grijanje na dizalicu topline ili električnu grijalicu, preduvjet je i visina primanja. Za jednočlano kućanstvo neto godišnji dohodak u 2022. godini ne smije biti veći od 43.200 eura, a za dvočlana 72.000 eura. Limit se povećava za 5400 eura za svakog daljnjeg člana kućanstva. Zahtjev se može podnijeti na tirol.gv.at.
Salzburg
Kako bi nadoknadila dodatno financijsko opterećenje u hladnoj sezoni, pokrajinska vlada Salzburga je u proljeće povećala bonus na troškove grijanja s 300 na 600 eura, a podignuta je i granica prihoda. Zapravo, rok za prijavu za to je već prošao. No, subvencioniranje troškova grijanja se produljuje i rok za podnošenje zahtjeva produljen je do 31. listopada.
Na to imaju pravo osobe koje imaju prijavljeno glavno prebivalište u Salzburgu i čiji je neto prihod manji od 1300 eura. Za osobe u braku ili osobe koje žive s partnerom u istom kućanstvu, granica prihoda se povećava na 1.700 eura; za svako dijete u zajedničkom kućanstvu dodatnih 360 eura.
Koruška
Za potporu od 300 eura možete se prijaviti do 30. studenog. Ograničenja prihoda (neto, bez posebnih plaćanja, bez plaćanja kao što su alimentacija, dodatak za njegu, dječji doplatak, stambeni dodatak itd.) za “Kärnten-Bonus” su 1600 eura za samce i 2400 eura za kućanstva s dvije odrasle osobe; Doplata za svaku sljedeću osobu iznosi 400 eura. Za samohrane roditelje doplata za svako dijete iznosi 700 eura.
Prijave se mogu podnijeti online ili putem općine.
Subvencioniranje troškova grijanja u Koruškoj sada se može ponovo zatražiti i u općini prebivališta. Velika subvencija za grijanje plus energetski bonus sada iznosi 280 eura, dok mala subvencija za grijanje plus energetski bonus oni koji ispunjavaju uvjete dobivaju 210 eura.
Granice prihoda dodatno su podignute. Za veliku subvenciju za grijanje za samce je granica1160 eura neto, za dvočlana kućanstva 1680 eura neto. Mala subvencija za grijanje za samce iznosi 1360 eura neto, za dvočlana kućanstva 1880 eura neto. Za svaku sljedeću osobu koja živi u istom kućanstvu, doplata od 310 eura se uzima u obzir u granicama prihoda (odnosi se i na malu i na veliku subvenciju). Sve informacije možete pronaći na početnoj stranici države www.ktn.gv.at.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
