Panorama
Evo kakvo nas vrijeme čeka na Silvestrovo i u Novoj godini
Vrijeme ostaje preblago za ovo doba godine. U novogodišnjoj noći mogu se očekivati temperature i do dvanaest stupnjeva, predviđaju meteorolozi Geosphere Austria. Nova godina počinje sunčano i toplo s temperaturama do jedanaest stupnjeva.
Ponegdje u alpskim kotlinama, ali osobito na jugu, a možda i na samom istoku, u petak će biti mjestimično s maglom. Zaostali oblaci iz zone slabog poremećaja još će se do sredine prijepodneva premještati nad ponegdje sjevernim predjelima. Međutim, većim dijelom vrijeme može biti prilično sunčano tijekom dana; “kišobran” visokih oblaka ponekad može prigušiti sunčevu svjetlost ili stvoriti uvjete difuzne rasvjete.
Puhat će djelomice umjeren sjeverni, a u gorju i jak, zapadnih smjerova, inače uglavnom slab. Temperature su opet u velikom rasponu, ujutro se kreću između minus pet i plus jedanaest stupnjeva, ovisno o magli i vjetru, a danju od dva do 14 stupnjeva, ovisno o trajanju sunčanog dana.
U subotu na krajnjem sjeveru može se dogoditi zamjetan poremećaj s prolazno kompaktnijim naoblačim poljima i ponekim pljuskovima kiše. Na otvorenim ili izloženim mjestima od Gornje Austrije do istočne Donje Austrije puhat će nekoliko sati jak zapadnjak.Sunčano vrijeme potom će zavladati diljem Austrije.
Čak će i na južnoj strani Alpa vjerojatno biti samo izoliranih dijelova guste magle. Rane temperature od minus pet do plus devet stupnjeva, a najviše dnevne uglavnom od dva do dvanaest stupnjeva, a najniže su na jugu.
Srednje jak utjecaj uvjetovat će u nedjelju stvaranje ponegdje prizemne i visoke magle po nizinama i kotlinama, koje će od sredine dana često nestati. Samo se u ravničarskim krajevima na istoku polja magle zadržavati cijeli dan. Izvan maglovitih područja sunca će biti do podneva. Potom će se sa zapada naoblačiti, a prema večeri kiša će početi na krajnjem zapadu i jugozapadu.
Jutarnje temperature od minus sedam do plus tri stupnja, popodnevne od jedan do dvanaest stupnjeva ovisno o magli i suncu.
Ponedjeljak počinje s dosta oblaka i povremenim oborinama, a granica snijega kreće se između 800 i 1200 metara nadmorske visine. Kako jutro odmiče, oborine su sve rjeđe, a naoblaka će se razići. Poslijepodne će ponuditi suho vrijeme uz igru sunca i oblaka. Vjetar će biti slab, umjeren do jak istočni, promjenljivih smjerova. Najniže temperature zraka od minus dva do plus šest, a popodnevne od četiri do jedanaest stupnjeva.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
