Svijet
Eurobarometar: Građani Austrije i dalje sa skepsom gledaju prema EU
Stanovništvo Austrije i dalje je posebno “neprijateljski raspoloženo” prema EU. Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u srijedu, samo 42 posto vidi članstvo u Uniji kao nešto pozitivno, dok ga 22 posto vidi kao nešto loše. To je najniža i najveća vrijednost među svih 27 članica EU. Od ukupno ispitanih građana EU-a, njih 61 posto ocjenjuje članstvo svoje zemlje kao dobru stvar.
Tek neznatno bolje nego u Austriji, EU stoji u Italiji (43 posto) i Češkoj (44 posto). Odobravanje je najveće u Luksemburgu i iznosi 86 posto. 55 posto ispitanih Austrijanaca vjeruje da je članstvo u EU donijelo dobrobiti zemlji općenito – i to je najniža brojka u cijeloj Europi. U Litvi, Irskoj, Luksemburgu i Malti to je bilo preko 90 posto u svakoj.
Austrijanci još uvijek osjećaju posljedice odluka donesenih u Bruxellesu, Strasbourgu i Luksemburgu. Gotovo tri četvrtine ispitanih u ovoj zemlji reklo je da EU utječe na njihov svakodnevni život. U cijeloj EU 70 posto ljudi dijeli to mišljenje.
Istraživanje Europskog parlamenta objavljeno je točno šest mjeseci prije europskih izbora. Vjerojatnost glasanja porasla je u odnosu na prošle izbore – i u EU i u Austriji. Vjerojatno sudjelovanje ovdje se računa na 68 ili 66 posto. To odgovara udjelu ispitanika koji svoju osobnu vjerojatnost glasanja ocjenjuju sa sedam ili više na ljestvici od jedan do deset. Na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. odaziv birača u Austriji bio je gotovo 60 posto.
Međutim, veći odaziv birača ne znači da birači žele jaču ulogu EU parlamenta. U Austriji to čini samo 38 posto ispitanih, naspram 39 posto onih koji bi htjeli da Europski parlament ima manje važnu ulogu (preostali postotak podijeljen je na opcije odgovora “istu ulogu” i “ne znam”) . Sudionici u Estoniji, Danskoj i Češkoj bili su još negativniji. Na Cipru pak 86 posto želi da Europski parlament ima veći utjecaj.
Malta je imala najvišu ocjenu (77 posto) na pitanje je li se njezin vlastiti životni standard pogoršao i očekuje li se nastavak pada. U Austriji je na to pitanje potvrdno odgovorilo 44 posto ispitanih. Za ovo istraživanje Eurobarometra ispitano je ukupno 26 523 osoba starijih od 15 godina diljem EU-a.
Svijet
Muškarac se autom zabio u ljude na božićnom sajmu u Njemačkoj. 2 mrtvih, 70 ranjenih
U Magdeburgu u središnjoj Njemačkoj došlo je do napada na božićni sajam u kojem ima poginulih i ranjenih. Kako javljaju njemački mediji, vozač se automobilom namjerno velikom brzinom zabio u posjetitelje na božićnom sajmu.
U napadu su ubijene najmanje 2 osobe, a 70 ih je ranjeno, od čega 15 teško.
Vozač je odmah uhićen, a Welt je objavio da se radi o liječniku iz Saudijske Arabije koji vlastima nije od ranije poznat kao islamist. Policija je objavila da je vozio 400 metara od udara u ljude na sajmu.
Vlasti napad istražuju kao terorizam. Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saske-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.
Svijet
Više milijardi EU pomoći Kijevu
Jučer je predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa najavio novu financijsku pomoć Kijevu nakon summita šefova država i vlada EU-a. Prema Costinim riječima, EU će podržati Ukrajinu s 30 milijardi eura 2025. za obranu od ruske invazije.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pozvao je Europu i SAD da se ujedine protiv Rusije. Postoji potreba za “planom za zaustavljanje (predsjednika Vladimira, napomena) Putina”, rekao je u Bruxellesu. On misli da su Trump i EU sposobni to učiniti. “Ne radi se o tome da nas guramo prema miru. Želimo okončati ovaj rat”, naglasio je Zelenski.
Svijet
Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura
Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti
Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.
Slovenija: Obavezna e-vinjeta
Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.
Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:
- 7-dnevna vinjeta: 16 €
- Mjesečna vinjeta: 32 €
- Godišnja vinjeta: 117,50 €
Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.
Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete
U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.
Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:
- Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
- 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
- Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
- Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)
Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.
