Ekonomija
EU uvodi digitalni euro, evo što je to
Činjenica da će gotovine prije ili kasnije ponestati i da ćemo uz potpunu kontrolu moći plaćati samo plastičnom karticom ili elektronički plaši mnoge i to jako puno. Političari nas pak uvjeravaju da će gotovinsko plaćanje ostati. No, sada je na vidiku uvođenje novog načina plaćanja, novog, kad je riječ o euru.
Digitalni euro namjerava postati dodatno sredstvo plaćanja koje će moći koristiti svi građani u europodručju poput gotovine, samo virtualno. Digitalni euro bitno se razlikuje od kriptovalute po tome što ga izdaje ECB, dok Bitcoin & Co. iza sebe nema ništa što jamči njegovu vrijednost.
S digitalnim eurom svatko bi trebao moći plaćati u trgovinama, online trgovini ili u državnim uredima u europodručju, na primjer. I to besplatno, prednost koja bi inače bila dostupna samo uz gotovinu. Digi-Euro biste nosili sa sobom u elektroničkom novčaniku na mobitelu.
Digitalni euro je koncept digitalne valute koju razvija Europska središnja banka (ESB) kao dodatak fizičkom euru. To je odgovor na rastuću digitalizaciju i promjene u načinu na koji ljudi koriste novac. Cilj digitalnog eura je pružiti sigurno, pouzdano i efikasno sredstvo plaćanja za građane i kompanije unutar eurozone.
Ključne karakteristike digitalnog eura
Digitalna valuta: Digitalni euro je elektronski oblik novca koji bi postojao uz fizičke novčanice i kovanice. Bio bi dostupan svim građanima i kompanijama u eurozoni.
Sigurnost i pouzdanost: Kao proizvod ESB-a, digitalni euro bi bio izuzetno siguran. ESB bi osiguravao njegovu stabilnost i integritet, slično kao što to čini s fizičkim eurima.
Jednostavna upotreba: Digitalni euro bi bio dizajniran da bude jednostavan za upotrebu, omogućavajući lako plaćanje putem digitalnih uređaja kao što su pametni telefoni, tableti i računala.
Dopuna, ne zamjena: Digitalni euro nije zamišljen da zamijeni fizički novac, već da ga dopuni. Ljudi bi i dalje mogli koristiti gotovinu ako to žele.
Privatnost: Iako bi digitalni euro bio digitalan, ESB naglašava važnost zaštite privatnosti korisnika. Transakcije bi bile sigurne, ali i privatne.
Prednosti digitalnog eura
Efikasnost plaćanja: Digitalni euro bi omogućio brže i jeftinije transakcije, kako unutar eurozone, tako i izvan nje. To bi posebno koristilo malim i srednjim poduzećima.
Financijska uključivost: Digitalni euro bi mogao pomoći u smanjenju financijske isključenosti pružanjem lakšeg pristupa novcu i financijskim uslugama.
Otpornost na krize: U vrijeme financijskih kriza ili prirodnih katastrofa, digitalni euro bi mogao pružiti stabilan i pouzdan oblik novca.
Podrška digitalnoj ekonomiji: Kako se ekonomija sve više digitalizira, digitalni euro bi podržao ovaj trend i omogućio lakšu integraciju novih tehnologija.
Izazovi i razmatranja
Tehnička infrastruktura: Razvoj i implementacija digitalnog eura zahtijeva snažnu tehničku infrastrukturu i sigurnosne mjere.
Regulatorni okviri: Potrebno je uspostaviti jasne regulatorne okvire kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost digitalnog eura.
Privatnost: Iako je zaštita privatnosti prioritet, potrebno je naći ravnotežu između privatnosti i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Digitalni euro predstavlja značajan korak naprijed u evoluciji novca u eurozoni. Dok će donijeti mnoge prednosti, njegova implementacija mora biti pažljivo planirana i izvedena kako bi se osigurala sigurnost, privatnost i efikasnost. Kao takav, digitalni euro ima potencijal da revolucionira način na koji koristimo novac i podrži daljnju digitalizaciju europske ekonomije.
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
