Ekonomija
EU uvodi digitalni euro, evo što je to
Činjenica da će gotovine prije ili kasnije ponestati i da ćemo uz potpunu kontrolu moći plaćati samo plastičnom karticom ili elektronički plaši mnoge i to jako puno. Političari nas pak uvjeravaju da će gotovinsko plaćanje ostati. No, sada je na vidiku uvođenje novog načina plaćanja, novog, kad je riječ o euru.
Digitalni euro namjerava postati dodatno sredstvo plaćanja koje će moći koristiti svi građani u europodručju poput gotovine, samo virtualno. Digitalni euro bitno se razlikuje od kriptovalute po tome što ga izdaje ECB, dok Bitcoin & Co. iza sebe nema ništa što jamči njegovu vrijednost.
S digitalnim eurom svatko bi trebao moći plaćati u trgovinama, online trgovini ili u državnim uredima u europodručju, na primjer. I to besplatno, prednost koja bi inače bila dostupna samo uz gotovinu. Digi-Euro biste nosili sa sobom u elektroničkom novčaniku na mobitelu.
Digitalni euro je koncept digitalne valute koju razvija Europska središnja banka (ESB) kao dodatak fizičkom euru. To je odgovor na rastuću digitalizaciju i promjene u načinu na koji ljudi koriste novac. Cilj digitalnog eura je pružiti sigurno, pouzdano i efikasno sredstvo plaćanja za građane i kompanije unutar eurozone.
Ključne karakteristike digitalnog eura
Digitalna valuta: Digitalni euro je elektronski oblik novca koji bi postojao uz fizičke novčanice i kovanice. Bio bi dostupan svim građanima i kompanijama u eurozoni.
Sigurnost i pouzdanost: Kao proizvod ESB-a, digitalni euro bi bio izuzetno siguran. ESB bi osiguravao njegovu stabilnost i integritet, slično kao što to čini s fizičkim eurima.
Jednostavna upotreba: Digitalni euro bi bio dizajniran da bude jednostavan za upotrebu, omogućavajući lako plaćanje putem digitalnih uređaja kao što su pametni telefoni, tableti i računala.
Dopuna, ne zamjena: Digitalni euro nije zamišljen da zamijeni fizički novac, već da ga dopuni. Ljudi bi i dalje mogli koristiti gotovinu ako to žele.
Privatnost: Iako bi digitalni euro bio digitalan, ESB naglašava važnost zaštite privatnosti korisnika. Transakcije bi bile sigurne, ali i privatne.
Prednosti digitalnog eura
Efikasnost plaćanja: Digitalni euro bi omogućio brže i jeftinije transakcije, kako unutar eurozone, tako i izvan nje. To bi posebno koristilo malim i srednjim poduzećima.
Financijska uključivost: Digitalni euro bi mogao pomoći u smanjenju financijske isključenosti pružanjem lakšeg pristupa novcu i financijskim uslugama.
Otpornost na krize: U vrijeme financijskih kriza ili prirodnih katastrofa, digitalni euro bi mogao pružiti stabilan i pouzdan oblik novca.
Podrška digitalnoj ekonomiji: Kako se ekonomija sve više digitalizira, digitalni euro bi podržao ovaj trend i omogućio lakšu integraciju novih tehnologija.
Izazovi i razmatranja
Tehnička infrastruktura: Razvoj i implementacija digitalnog eura zahtijeva snažnu tehničku infrastrukturu i sigurnosne mjere.
Regulatorni okviri: Potrebno je uspostaviti jasne regulatorne okvire kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost digitalnog eura.
Privatnost: Iako je zaštita privatnosti prioritet, potrebno je naći ravnotežu između privatnosti i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Digitalni euro predstavlja značajan korak naprijed u evoluciji novca u eurozoni. Dok će donijeti mnoge prednosti, njegova implementacija mora biti pažljivo planirana i izvedena kako bi se osigurala sigurnost, privatnost i efikasnost. Kao takav, digitalni euro ima potencijal da revolucionira način na koji koristimo novac i podrži daljnju digitalizaciju europske ekonomije.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
Ekonomija
Poznata građevinska tvrtka odlazi u stečaju – 69 radnika ostaje bez posla
Tvrtka MGlass GmbH, sa sjedištem u Steyreggu (okrug Urfahr-Umgebung), službeno je otvorila stečajni postupak. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju staklenih fasada, krovova i specijalnih staklenih konstrukcija, a bila je uključena i u izgradnju prestižnog projekta Quadrill Tower u Linzu.
Iako je gradnja tog nebodera trenutačno u punom jeku i nastavlja se bez kašnjenja, MGlass se već neko vrijeme suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Ranije je već bio pokrenut postupak sanacije, no oporavak građevinskog sektora nije se dogodio, a tvrtka nije uspjela ostvariti dovoljne prihode i pokriti troškove.
Sadašnja situacija:
- Dugovanja tvrtke iznose oko 40 milijuna eura
- Nasuprot tome, imovina iznosi tek oko 2,1 milijun eura
- 69 zaposlenika izgubit će posao
- Oko 450 vjerovnika pogođeno je stečajem
- Zadnje plaće isplaćene su do kraja veljače
Prema informacijama kreditne agencije Creditreform, nastavak poslovanja nije planiran, niti bi bio moguć.
Ekonomija
Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike
Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.
Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.
Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.
Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:
- Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
- Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
- Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
- Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
- Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.
U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.
