Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije
Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
