Ekonomija
EU komisija dala upute zemljama kako da plaćaju ruski plin bez da krše sankcije

Europske kompanije mogle bi zaobići zahtjev Rusije da isporučeni plin plaćaju u rubljama bez kršenja EU sankcija ako plate u eurima ili dolarima koji se zatim konvertiraju u rusku valutu, priopćila je u petak Europska komisija.
Kompanije bi pritom trebale tražiti dodatne uvjete uz takve transakcije, poput izjave kako se smatra da su svoje ugovorne obveze ispunile nakon što plate u valuti koja nije ruska.
Podsjetimo, Moskva je upozorila Europu da riskira smanjenje opskrbe plinom ako ne podmiri račune u rubljama. U ožujku je donijela uredbu kojom predlaže da kupci energije otvore račune u Gazprombanci za plaćanje u eurima ili dolarima, koji bi se zatim konvertirali u rublje.
Komisija je ranije ovog mjeseca upozorila da bi kupci plina iz EU-a izgubili kontrolu nad novcem i u konačnici bi prekršili sankcije kada bi ruski plin plaćali prema uredbi kojom je Moskva propisala plaćanje u rubljima preko posredničke banke u Rusiji, piše HINA.
Međutim, u savjetodavnom dokumentu koji je poslan EU članicama u četvrtak, Komisija je navela da prijedlog Moskve nužno ne sprječava proces plaćanja koji bi bio u skladu sa sankcijama EU protiv Rusije, uvedenima zbog rata u Ukrajini.
Taj savjet Komisije nije pravno obvezujući, nego je riječ o pokušaju usmjeravanja rasprave dok članice razmatraju kako mogu nastaviti plaćati ruski plin. Bruxelles je u dokumentu naveo da postoje opcije koje bi mogle omogućiti tvrtkama da i dalje zakonito plaćaju plin.
“Kompanije iz EU-a mogu tražiti od ruskih da ispune svoje ugovorne obveze na isti način kao i prije usvajanja uredbe, odnosno polaganjem dospjelog iznosa u eurima ili dolarima”, navodi se u dokumentu. Međutim, postupak za osiguravanje izuzeća od zahtjeva uredbe još nije jasan, navodi se dalje.
Prije plaćanja operateri iz EU-a mogli bi dati izjavu kako smatraju da su svoje ugovorne obveze ispuniti kada polože eure ili dolare kod Gazprombanke, a ne kasnije, nakon što se isplaćeni novac konvertira u rublje, stoji u dokumentu.
“Bilo bi preporučljivo tražiti potvrdu od ruske strane da je taj postupak moguć prema pravilima uredbe”, navodi se u savjetodavnom dokumentu.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da bi se tvrtke trebale držati valute dogovorene u svojim ugovorima s Gazpromom, a u 97 posto njih dogovoreni su euri ili dolari.
Režim sankcija EU-a ne zabranjuje tvrtkama otvaranje računa kod Gazprombanke ili angažman s bankom u pokušaju traženja rješenja, stoji još u dokumentu.

Ekonomija
Austrija: Što se mijenja kod ovogodišnjeg povrata poreza (Steuerausgleich)

Od početka ožujka moguće je podnijeti porezni povrat za 2024. godinu, a prosječna isplata po prijavi iznosi oko 1.000 eura. Uz porezni povrat zaposlenici u Austriji ove godine mogu očekivati prosječno oko 1.000 eura.
Od početka ožujka 2025. svi zaposlenici u Austriji mogu podnijeti zahtjev za povrat poreza na dohodak. To je omogućeno jer su poslodavci, PVA i AMS do kraja veljače morali dostaviti godišnje platne liste za 2024.
Oni koji sami podnesu prijavu mogu ostvariti prosječni povrat od oko 1.000 eura. Financije.at već je izvijestio tko može očekivati najviši povrat poreza za prošlu godinu.
S novim kalkulatorom poreznog povrata sada je moguće online izračunati koliko bi iznosila procijenjena povratna isplata od Porezne uprave.
Što se mijenja kod ovogodišnjeg poreznog povrata?
Za porezni obračun za 2024. godinu uvedene su određene izmjene zbog povećanja odbitaka i obiteljskih bonusa:
- Obiteljski bonus Plus: Do 2.000 eura godišnje po djetetu mlađem od 18 godina, te do 700 eura za djecu stariju od 18 godina.
- Dodatni dječji odbitak: Povećava se na 700 eura po djetetu.
- Dodatak za više djece: Povećava se na 23,30 eura po djetetu.
- Odbitak za samohrane roditelje i jednog hranitelja: Povećava se na najmanje 572 eura.
- Odbitak za prijevoz: Također je povećan i može se iskoristiti pri obračunu poreznog povrata.
Zahvaljujući ovim izmjenama, prosječan povrat poreza po osobi ove godine mogao bi iznositi oko 1.000 eura.
Planirane promjene i pojednostavljenja
Novo vladino programsko razdoblje predviđa daljnje izmjene i olakšice u sustavu poreznog povrata. Planirano je, primjerice, preispitivanje iznosa poreznih olakšica i standardnog odbitka za troškove rada, kao i reforma sustava izvanrednih troškova.
Također, zbog ukidanja klimatskog bonusa i posljedičnog prestanka kompenzacije za povećane troškove CO₂ poreza, od 2026. godine uvodi se novi odbitak za putnike kao djelomična nadoknada.
Ekonomija
Austrija – AMS: Većina podržava smanjenje dodatne zarade za nezaposlene

Prema novoj anketi “Heute”, većina građana Austrije podržava planove vlade da ograniči mogućnost dodatne zarade za nezaposlene.
Trenutna situacija i planirane promjene
Nezaposleni u Austriji trenutno mogu zaraditi do 551,10 eura bruto mjesečno bez gubitka naknade s AMS-a. Taj iznos odgovara minimalnom zaposlenju i omogućava rad bez gubitka prava na naknadu.
Nova vladajuća koalicija planira reformirati ovaj sustav. Prema trenutnim prijedlozima, mogućnost dodatne zarade trebala bi se postupno ukinuti kako bi se nezaposlene motiviralo na brži povratak na tržište rada. Međutim, osobe koje trenutno koriste ovu mogućnost zadržat će je, dok bi novi korisnici mogli raditi samo šest mjeseci. Za dugotrajno nezaposlene starije osobe predviđene su iznimke.
Što kaže javnost?
Rezultati ankete pokazuju podijeljena mišljenja među građanima:
🔹 40% ispitanika želi zadržati mogućnost dodatne zarade.
🔹 26% podržava potpuno ukidanje dodatne zarade za nezaposlene.
🔹 25% zagovara djelomična ograničenja.
Najveću podršku za ukidanje bilježi se među biračima FPÖ-a (36%), dok SPÖ birači (52%) najviše podržavaju zadržavanje trenutnog sustava.
Političke podjele i izazovi za vladu
🔸 Birači ÖVP-a su većinom za reformu – 79% smatra da treba doći do promjena.
🔸 NEOS birači su podijeljeni – nešto više od 30% podržava ograničenje, a isto toliko ukidanje.
🔸 FPÖ birači su zanimljivo podijeljeni – 36% želi ukidanje, dok 41% želi zadržavanje sustava.
🔸 SPÖ i Zeleni većinom su protiv izmjena, iako je Zeleni blok donekle podijeljen.
Prema analitičaru Peteru Hajeku, ova reforma mogla bi postati “unutarkoalicijsko minsko polje”, jer će biti teško uskladiti stavove različitih stranaka.
Zaključak
Rasprava o smanjenju dodatne zarade za nezaposlene izaziva podijeljena mišljenja u Austriji. Dok dio javnosti i političkih stranaka smatra da će ova mjera ubrzati povratak ljudi na tržište rada, drugi upozoravaju na mogući negativan utjecaj na financijski položaj nezaposlenih, od kojih mnogi već sada teško sastavljaju kraj s krajem.
Ekonomija
Ugašena proizvodnja u poznatoj austrijskoj firmi, bez posla ostaje 120 ljudi

U srijedu je došlo do iznenadnog gašenja proizvodnje u tvornici šećera u Leopoldsdorfu (okrug Gänserndorf), čime se ukida 120 radnih mjesta.
“Bio je to šok, atmosfera je bila kao na sprovodu”, izjavio je Thomas Buder, predsjednik Radničkog vijeća u Agrani, za Heute.
“Ogroman udarac”: Šok zbog zatvaranja tvornice šećera
Mnogi zaposlenici proveli su cijeli radni vijek u ovoj tvornici – neki su ovdje započeli karijeru kao šegrti, dok su drugi odradili i 40 godina staža. “Za te ljude svijet se ruši!”
“Velik problem s prihodima”
Slično se za NÖN izrazio i predstavnik radnika Dietmar Hubek:
“Izgubili su posao i sada moraju tražiti novi. To će biti iznimno teško za mnoge kolege. Mlađi radnici, od kojih su mnogi roditelji s dugoročnim kreditima za stanove, sada se suočavaju s ogromnim financijskim problemom.”
Većina zaposlenika do sada je imala put do posla kraći od 30 minuta, ali sada će se mnogima radni uvjeti znatno promijeniti.
Radnici će biti prijavljeni na zavod za zapošljavanje (AMS), a sindikat će pregovarati o socijalnom planu.
Tvornica ostaje samo kao logistički centar
Prema informacijama iz Agrane, lokacija u Leopoldsdorfu nastavit će funkcionirati isključivo kao logističko središte. Šećer će se skladištiti u postojećim silosima i pakirati za distribuciju. Što se tiče buduće ekonomske iskoristivosti 70 hektara velikog industrijskog područja, kompanija će razviti “daljnje scenarije za budućnost” lokacije.
Odluka o zatvaranju temelji se na sveobuhvatnoj analizi ekonomskih i regulatornih čimbenika. Kako navode iz Agrane, kombinacija rastućih troškova proizvodnje, sve većeg tržišnog pritiska zbog smanjenja potrošnje šećera u EU, liberalizacije tržišta (Mercosur i Ukrajina) te regulatornih ograničenja učinila je daljnje poslovanje na dvije lokacije u Austriji i Češkoj neodrživim.
Uz to, zasićenost tržišta šećerom ne omogućava proizvodne količine koje bi dugoročno osigurale održivost ove tvornice.
You must be logged in to post a comment Login