Svijet
‘Eksplozija’ korone u Njemačkoj i u Austriji

Austrijski znanstvenik Ulrich Elling koji vodi sekvencioniranje virusa na Institutu za molekularnu biologiju Austrijske akademije znanosti, obrušio se na ljetno ukidanje maski kao mjeru protiv širenja koronavirusa u toj zemlji: “To je ludost.”
Povod mu je bilo ono što je u nedjelju objavio na Twitteru, da se broj zaraženih u Austriji u samo tjedan dana povećao “više nego dvostruko”, s 2989 na 6406 zaraženih dnevno. RTL.hr prije desetak dana je prenio konstataciju vodećeg njemačkog virologa Christiana Drostena:
“Ono što sam rekao početkom proljeća o mojim očekivanjima, potvrdilo se. Ove godine nećemo imati ljeto bez zaraze.”
Prema podacima Europskog centra za prevenciju bolesti i kontrolu (ECDC) oko polovice članica Europske unije bilježi sve brže širenje koronavirusa. Daleko najgori je Portugal s čak 2751 otkrivenih slučajeva u 14 dana na 100.000 stanovnika. Austrija i Njemačka su također među gorima, s 400 odnosno čak 679.
Hrvatska prema tim pokazateljima trenutno zapravo stoji još i relativno dobro (14 dana na 100.000 stanovnika) 84,2 slučaja. Čak je i postotak pozitivnih testova u Hrvatskoj bitno niži od onih u Austriji; 6,8 posto prema 13,3 posto.
Ali, ako znamo da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku prošle turističke sezone iz Njemačke i Austrije u Hrvatsku došlo čak 36 posto svih turista iz inozemstva, ako se tome pridoda i Slovenija koja također ne stoji najbolje, da na te tri zemlje otpada više od pola (51,4 posto) svih stranih turista, kakve su onda perspektive naše zemlje s koronom ovog ljeta?
Epidemiolozima HZJZ-a smo poslali pitanja o tome što naša zemlja može očekivati ovog ljeta s obzirom na ono što se s koronom događa u glavnim turističkim, kako se veli, “određenim krugovima”, kakav režim maski tijekom ljeta možemo očekivati i, možda i najvažnije, što možemo očekivati na jesen?
Jesen smo naveli zbog iskustava Hrvatske s eksplozijom korone neposredno nakon svake turističke sezone od početka pandemije. A još pamtimo i kolovoz 2020. kad se već sredinom tog mjeseca u Njemačkoj počelo spominjati “korona alarm u Hrvatskoj” i prijetnju da naša zemlja dospije na tada užasno nepopularnu “crvenu listu” Instituta Robert Koch.
Prisjetimo se, Austrija je 17. kolovoza 2020. svim putnicima u cestovnom prometu koji se vraćaju iz Hrvatske u Njemačku uvela zabranu zaustavljanja sve do granice, gdje ih je čekalo testiranje, doduše besplatno, ali su potom morali doma čekati koji dan dok im se ne pošalju rezultati.
Za zemlju koja je uoči izbijanja COVID pandemije turizmu zahvaljivala i do 20-ak posto BDP-a, kojoj je dobra i bogata turistička u dobu energetske, ekonomske i sigurnosne krize zbog rata u Ukrajini posebno važna, problemi s koronom u, primjerice, kolovozu kao što je bilo 2020., zadnje je što joj treba. O vlastitim zdravstvenim posljedicama da se ne govori.
I prije odgovora HZJZ-a na naša pitanja, neke činjenice o aktualnom širenju koronavirusa u Austriji i Njemačkoj u odnosu na Hrvatskoj jasne su već sad.
U Hrvatskoj je, prema najnovijim podacima HZJZ-a, do sada od korone umrlo 16.030 ljudi. Dnevno zadnjih dana umire oko troje zaraženih. Svakih 24 sata cijepi se – otprilike nitko. Zadnji izvještaj navodi devet (9) ljudi. Cijepljenih s dvije ili više doza je nešto manje od 2 milijuna, s jednom dozom 2,3 milijuna.
Odnosno, ECDC vodi da je u našoj zemlji potpuno cijepljeno samo 55,5 posto stanovnika. U Austriji je to 74 posto, u Njemačkoj čak 78 posto. Odakle onda takva eksplozija korone u puno bolje procijepljenim društvima?
Jedan od brojnih grafikona koje ECDC prilaže pandemijskom COVID profilu svake članice EU-a je onaj o raširenosti Omikronovih podvarijanti BA.4 i BA.5 među stanovništvom svake od njih. Tu stvari postaju vrlo zanimljive.
Diljem EU-a Omikron je apsolutno dominantan. Međutim, u Njemačkoj se vidi da u najnovijem tjednu na BA.4 i BA.5 otpada skoro trećina svih novih slučajeva. Za Deltu znamo da je bila bitno zaraznija od početne “divlje” varijante. Za Omikron znamo da se već u startu pokazao puno zaraznijim i od Delte.
Za podvarijante BA.4 i BA.5 ECDC je sredinom prošlog mjeseca konstatirao da “pokazuje značajan rast zaraznosti” u odnosu na ranije podvarijante Omikrona. Za BA.5 tada se prognoziralo da će u Portugalu već krajem svibnja biti uzrokom čak dvije trećine svih zaraza.
U Portugalu je danas epidemiološko stanje s koronom višestruko najgore u EU-u, čak 2751 otkrivenih zaraženih na 100.000 stanovnika u 14 dana. I to još uz postotak pozitivnih testova od šokantnih 50,3 posto. U skladu s tim, tamo imaju i stopu od 53,3 umrla od COVID-a na svakih 100.000 stanovnika tijekom zadnjih 14 dana.
To je bio razlog zašto je Christian Drosten u onoj izjavi prije desetak dana rekao da ga čak ne zabrinjava niti takva eksplozija Omikrona, koliko indicije da Omikron “ubija sve veći postotak zaraženih”. Govorio je o “jugu Europe”, o Portugalu, gdje ispada da od Omikronovih podvarijanti umire bitno više zaraženih nego drugdje, kao da se “nešto događa” u smislu mutiranja virusa. U vezi većeg broja umrlih u Hrvatskoj, i o tome smo poslali upit HZJZ-u…
“Za mjesec dana ćemo znati događa li se nešto slično i kod nas”, kazao je, misleći na Njemačku.
U toj istoj Njemačkoj, znači, od kraja svibnja naglo raste udio podvarijanti BA.4 i BA.5 u ukupnom broju zaraženih koronom, i to naočigled ne pravocrtno, nego još strmije. Točno u trenutku kad se vidi početak naglog širenja tih podvarijanti, grafikoni ECDC-a pokazuju za Njemačku i ponovno povećanje broja oboljelih, i to po prvi put nakon strmog pada još tamo malo poslije početka proljeća.
U Austriji je sve to još očitije. Sredinom svibnja pojavljuje se nagli skok udjela BA.4 među zaraženima. Već krajem svibnja vidi se nagli skok udjela BA.5. koji uspijeva bitno potisnuti čak i BA.4. Najnoviji tjedan kojega za Austriju prati ECDC kaže da na te dvije podvarijante otpada preko 40 posto, zapravo skoro pola (!) svih otkrivenih zaraženih koronom.
Isto kao kod Njemačke, broj zaraženih prati to što se događa s udjelima te dvije posebno zarazne podvarijante, tako da je i u Austriji po prvi put od malo nakon početka proljeća počeo rasti broj zaraženih. Ali, poklopilo se i to da je u Austriji od početka lipnja strmo skočio postotak pozitivnih testiranja na koronavirus.
To je zapravo onaj skok dnevno novozaraženih Austrijanaca u samo jednom tjednu s 2989 na 6406 zaraženih dnevno, zbog čega je molekularni biolog Elling, njihov top stručnjak za sekvencioniranje virusa, gorko otvorio upitnik za svoje pratitelje na društvenim mrežama smatraju li da će Austrija probiti broj od 10.000 već ove srijede…
A Hrvatska? Prema podacima ECDC-a, a to je doista malo neobično, u Hrvatskoj je stopa umrlih u dva tjedna na milijun stanovnika unatoč nominalno boljim epidemiološkim pokazateljima 8,9 umrlih. U Austriji je, pak, 2,4, u Njemačkoj 3,3… Što se tiče Omikronovih posebno zaraznih varijanti koje se u te dvije zemlje u zadnje vrijeme rapidno šire, Hrvatska prema podacima ECDC-a još nije niti izbliza u tako lošoj situaciji. Ili barem – vjerojatno – nije u takvoj situaciji. Za zadnjih tjedan dana ECDC za Hrvatsku, naime, nema podataka. No, i ono što je zadnje objavljeno, iako nepotpuno, oslikava da je tada kod nas stanje s udjelom BA.4 i BA.5 među svim zaraženima bilo onakvo kakvo je u Austriji i u Njemačkoj bilo još prije nekoliko tjedana.
Zato ECDC u prognozama za naredna dva tjedna za Hrvatsku računa da će broj zaraženih stagnirati ili čak i malo padati. Austriji se, međutim, prognozira rast, i to za dva tjedna od čak 50 posto. Njemačkoj još i gore.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach sredinom travnja na sebe je navukao gnjev javnosti kao glasnik s mračnim prognozama kada je za list Bild am Sonntag rekao da je sasvim moguće da ćemo na jesen “dobiti vrlo zaraznu varijantu Omikrona, smrtonosnu poput Delte”.
Kritičarima je malo značilo to što je Lauterbach tada rekao i to da bi dobra vijest trebala biti to da će se do rujna vjerojatno razviti ciljano cjepivo protiv Omikrona.
Najnovije, Der Standard je o ovakvom stanju išao porazgovarati s Hans-Peterom Hutterom, stručnjakom za javno zdravstvo i za epidemiologiju na Medicinskom sveučilištu u Beču, da bi ih profesor dočekao otrovnim sarkazmom, uperenim ne protiv njih, nego na najnovije stanje s koronom u Austriji.
“Što bih trebao reći o tome? Ne, nema više korone, kao što možete i sami vidjeti iz percepcije u javnosti”, komentirao je.
Rekao je da je stanje “nažalost onakvo čega su se bojali da će se dogoditi nakon što su korona-mjere odjednom praktično isparile”. Ali, mjere su “isparile”, ali “ispario” nije i virus, dodao je, nego upravo suprotno.
Ono što ga najviše boli, kao i mnoge druge znanstvenike i medicinare u Austriji, je plan da maske ostanu neobavezne sve do 23. kolovoza, kako je zasad u planu.
“Ne mogu shvatiti da se sve ovo događa, a da nitko ne razmišlja o mjerama”, kazao je Hutter.
Što se Hrvatske tiče, trenutno je na snazi odluka o produljenju obaveznih maski u zdravstvenim ustanovama, u “trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost”, zatim za pacijente i sve zdravstveno osoblje, te za sve koji rade u ustanovama socijalne skrbi u kojima su smješteni stariji, nemoćni i osobe s invaliditetom, piše RTL Hrvatska.

Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju

Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU

Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login