Svijet
‘Eksplozija’ korone u Njemačkoj i u Austriji
Austrijski znanstvenik Ulrich Elling koji vodi sekvencioniranje virusa na Institutu za molekularnu biologiju Austrijske akademije znanosti, obrušio se na ljetno ukidanje maski kao mjeru protiv širenja koronavirusa u toj zemlji: “To je ludost.”
Povod mu je bilo ono što je u nedjelju objavio na Twitteru, da se broj zaraženih u Austriji u samo tjedan dana povećao “više nego dvostruko”, s 2989 na 6406 zaraženih dnevno. RTL.hr prije desetak dana je prenio konstataciju vodećeg njemačkog virologa Christiana Drostena:
“Ono što sam rekao početkom proljeća o mojim očekivanjima, potvrdilo se. Ove godine nećemo imati ljeto bez zaraze.”
Prema podacima Europskog centra za prevenciju bolesti i kontrolu (ECDC) oko polovice članica Europske unije bilježi sve brže širenje koronavirusa. Daleko najgori je Portugal s čak 2751 otkrivenih slučajeva u 14 dana na 100.000 stanovnika. Austrija i Njemačka su također među gorima, s 400 odnosno čak 679.
Hrvatska prema tim pokazateljima trenutno zapravo stoji još i relativno dobro (14 dana na 100.000 stanovnika) 84,2 slučaja. Čak je i postotak pozitivnih testova u Hrvatskoj bitno niži od onih u Austriji; 6,8 posto prema 13,3 posto.
Ali, ako znamo da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku prošle turističke sezone iz Njemačke i Austrije u Hrvatsku došlo čak 36 posto svih turista iz inozemstva, ako se tome pridoda i Slovenija koja također ne stoji najbolje, da na te tri zemlje otpada više od pola (51,4 posto) svih stranih turista, kakve su onda perspektive naše zemlje s koronom ovog ljeta?
Epidemiolozima HZJZ-a smo poslali pitanja o tome što naša zemlja može očekivati ovog ljeta s obzirom na ono što se s koronom događa u glavnim turističkim, kako se veli, “određenim krugovima”, kakav režim maski tijekom ljeta možemo očekivati i, možda i najvažnije, što možemo očekivati na jesen?
Jesen smo naveli zbog iskustava Hrvatske s eksplozijom korone neposredno nakon svake turističke sezone od početka pandemije. A još pamtimo i kolovoz 2020. kad se već sredinom tog mjeseca u Njemačkoj počelo spominjati “korona alarm u Hrvatskoj” i prijetnju da naša zemlja dospije na tada užasno nepopularnu “crvenu listu” Instituta Robert Koch.
Prisjetimo se, Austrija je 17. kolovoza 2020. svim putnicima u cestovnom prometu koji se vraćaju iz Hrvatske u Njemačku uvela zabranu zaustavljanja sve do granice, gdje ih je čekalo testiranje, doduše besplatno, ali su potom morali doma čekati koji dan dok im se ne pošalju rezultati.
Za zemlju koja je uoči izbijanja COVID pandemije turizmu zahvaljivala i do 20-ak posto BDP-a, kojoj je dobra i bogata turistička u dobu energetske, ekonomske i sigurnosne krize zbog rata u Ukrajini posebno važna, problemi s koronom u, primjerice, kolovozu kao što je bilo 2020., zadnje je što joj treba. O vlastitim zdravstvenim posljedicama da se ne govori.
I prije odgovora HZJZ-a na naša pitanja, neke činjenice o aktualnom širenju koronavirusa u Austriji i Njemačkoj u odnosu na Hrvatskoj jasne su već sad.
U Hrvatskoj je, prema najnovijim podacima HZJZ-a, do sada od korone umrlo 16.030 ljudi. Dnevno zadnjih dana umire oko troje zaraženih. Svakih 24 sata cijepi se – otprilike nitko. Zadnji izvještaj navodi devet (9) ljudi. Cijepljenih s dvije ili više doza je nešto manje od 2 milijuna, s jednom dozom 2,3 milijuna.
Odnosno, ECDC vodi da je u našoj zemlji potpuno cijepljeno samo 55,5 posto stanovnika. U Austriji je to 74 posto, u Njemačkoj čak 78 posto. Odakle onda takva eksplozija korone u puno bolje procijepljenim društvima?
Jedan od brojnih grafikona koje ECDC prilaže pandemijskom COVID profilu svake članice EU-a je onaj o raširenosti Omikronovih podvarijanti BA.4 i BA.5 među stanovništvom svake od njih. Tu stvari postaju vrlo zanimljive.
Diljem EU-a Omikron je apsolutno dominantan. Međutim, u Njemačkoj se vidi da u najnovijem tjednu na BA.4 i BA.5 otpada skoro trećina svih novih slučajeva. Za Deltu znamo da je bila bitno zaraznija od početne “divlje” varijante. Za Omikron znamo da se već u startu pokazao puno zaraznijim i od Delte.
Za podvarijante BA.4 i BA.5 ECDC je sredinom prošlog mjeseca konstatirao da “pokazuje značajan rast zaraznosti” u odnosu na ranije podvarijante Omikrona. Za BA.5 tada se prognoziralo da će u Portugalu već krajem svibnja biti uzrokom čak dvije trećine svih zaraza.
U Portugalu je danas epidemiološko stanje s koronom višestruko najgore u EU-u, čak 2751 otkrivenih zaraženih na 100.000 stanovnika u 14 dana. I to još uz postotak pozitivnih testova od šokantnih 50,3 posto. U skladu s tim, tamo imaju i stopu od 53,3 umrla od COVID-a na svakih 100.000 stanovnika tijekom zadnjih 14 dana.
To je bio razlog zašto je Christian Drosten u onoj izjavi prije desetak dana rekao da ga čak ne zabrinjava niti takva eksplozija Omikrona, koliko indicije da Omikron “ubija sve veći postotak zaraženih”. Govorio je o “jugu Europe”, o Portugalu, gdje ispada da od Omikronovih podvarijanti umire bitno više zaraženih nego drugdje, kao da se “nešto događa” u smislu mutiranja virusa. U vezi većeg broja umrlih u Hrvatskoj, i o tome smo poslali upit HZJZ-u…
“Za mjesec dana ćemo znati događa li se nešto slično i kod nas”, kazao je, misleći na Njemačku.
U toj istoj Njemačkoj, znači, od kraja svibnja naglo raste udio podvarijanti BA.4 i BA.5 u ukupnom broju zaraženih koronom, i to naočigled ne pravocrtno, nego još strmije. Točno u trenutku kad se vidi početak naglog širenja tih podvarijanti, grafikoni ECDC-a pokazuju za Njemačku i ponovno povećanje broja oboljelih, i to po prvi put nakon strmog pada još tamo malo poslije početka proljeća.
U Austriji je sve to još očitije. Sredinom svibnja pojavljuje se nagli skok udjela BA.4 među zaraženima. Već krajem svibnja vidi se nagli skok udjela BA.5. koji uspijeva bitno potisnuti čak i BA.4. Najnoviji tjedan kojega za Austriju prati ECDC kaže da na te dvije podvarijante otpada preko 40 posto, zapravo skoro pola (!) svih otkrivenih zaraženih koronom.
Isto kao kod Njemačke, broj zaraženih prati to što se događa s udjelima te dvije posebno zarazne podvarijante, tako da je i u Austriji po prvi put od malo nakon početka proljeća počeo rasti broj zaraženih. Ali, poklopilo se i to da je u Austriji od početka lipnja strmo skočio postotak pozitivnih testiranja na koronavirus.
To je zapravo onaj skok dnevno novozaraženih Austrijanaca u samo jednom tjednu s 2989 na 6406 zaraženih dnevno, zbog čega je molekularni biolog Elling, njihov top stručnjak za sekvencioniranje virusa, gorko otvorio upitnik za svoje pratitelje na društvenim mrežama smatraju li da će Austrija probiti broj od 10.000 već ove srijede…
A Hrvatska? Prema podacima ECDC-a, a to je doista malo neobično, u Hrvatskoj je stopa umrlih u dva tjedna na milijun stanovnika unatoč nominalno boljim epidemiološkim pokazateljima 8,9 umrlih. U Austriji je, pak, 2,4, u Njemačkoj 3,3… Što se tiče Omikronovih posebno zaraznih varijanti koje se u te dvije zemlje u zadnje vrijeme rapidno šire, Hrvatska prema podacima ECDC-a još nije niti izbliza u tako lošoj situaciji. Ili barem – vjerojatno – nije u takvoj situaciji. Za zadnjih tjedan dana ECDC za Hrvatsku, naime, nema podataka. No, i ono što je zadnje objavljeno, iako nepotpuno, oslikava da je tada kod nas stanje s udjelom BA.4 i BA.5 među svim zaraženima bilo onakvo kakvo je u Austriji i u Njemačkoj bilo još prije nekoliko tjedana.
Zato ECDC u prognozama za naredna dva tjedna za Hrvatsku računa da će broj zaraženih stagnirati ili čak i malo padati. Austriji se, međutim, prognozira rast, i to za dva tjedna od čak 50 posto. Njemačkoj još i gore.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach sredinom travnja na sebe je navukao gnjev javnosti kao glasnik s mračnim prognozama kada je za list Bild am Sonntag rekao da je sasvim moguće da ćemo na jesen “dobiti vrlo zaraznu varijantu Omikrona, smrtonosnu poput Delte”.
Kritičarima je malo značilo to što je Lauterbach tada rekao i to da bi dobra vijest trebala biti to da će se do rujna vjerojatno razviti ciljano cjepivo protiv Omikrona.
Najnovije, Der Standard je o ovakvom stanju išao porazgovarati s Hans-Peterom Hutterom, stručnjakom za javno zdravstvo i za epidemiologiju na Medicinskom sveučilištu u Beču, da bi ih profesor dočekao otrovnim sarkazmom, uperenim ne protiv njih, nego na najnovije stanje s koronom u Austriji.
“Što bih trebao reći o tome? Ne, nema više korone, kao što možete i sami vidjeti iz percepcije u javnosti”, komentirao je.
Rekao je da je stanje “nažalost onakvo čega su se bojali da će se dogoditi nakon što su korona-mjere odjednom praktično isparile”. Ali, mjere su “isparile”, ali “ispario” nije i virus, dodao je, nego upravo suprotno.
Ono što ga najviše boli, kao i mnoge druge znanstvenike i medicinare u Austriji, je plan da maske ostanu neobavezne sve do 23. kolovoza, kako je zasad u planu.
“Ne mogu shvatiti da se sve ovo događa, a da nitko ne razmišlja o mjerama”, kazao je Hutter.
Što se Hrvatske tiče, trenutno je na snazi odluka o produljenju obaveznih maski u zdravstvenim ustanovama, u “trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost”, zatim za pacijente i sve zdravstveno osoblje, te za sve koji rade u ustanovama socijalne skrbi u kojima su smješteni stariji, nemoćni i osobe s invaliditetom, piše RTL Hrvatska.
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
Svijet
Donald Trump sve bliže pobjedi
Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.
Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.
Karolina Trumpu
Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.
Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.
Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.
Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.
U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.
Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.
Svijet
U Mostaru osvanula podrška Trumpu
Na videozidu jednog kafića u Mostaru osvanuo je plakat podrške predsjedničkoj kandidaturi Donalda Trumpa.
Uz fotografiju Trumpa napravljenu neposredno nakon neuspjelog atentata na Floridi slovima u bojama američke zastave napisano je ‘TRUMP 2024’
Nije poznato tko je platio i postavio ovaj plakat podrške na videozid, no nema dvojbe da ovaj poduzetnik i bivši predsjednik SAD-a ima svoje pristaše i u gradu na Neretvi.
Ovaj plakat pojavljuje se uoči američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 5. studenoga 2024. godine. Nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden 21. srpnja 2024. povukao svoju kandidaturu, Demokratska stranka nominirala je potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju kandidatkinju za predsjednicu. Harris je odabrala guvernera Minnesote, Tima Walza, za svog potpredsjedničkog kandidata.
S druge strane, Donald Trump, bivši predsjednik, osigurao je nominaciju Republikanske stranke i kandidira se za povratak u Bijelu kuću. Njegov potpredsjednički kandidat je senator iz Ohija, J.D. Vance.
Ovi izbori odvijaju se u kontekstu dubokih političkih podjela u Sjedinjenim Američkim Državama, s ključnim pitanjima poput gospodarstva, vanjske politike i socijalnih prava u središtu kampanja oba kandidata. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između Harris i Trumpa, što dodatno povećava neizvjesnost ishoda predstojećih izbora.
You must be logged in to post a comment Login