Austrija
Dvi austrijske pokrajine blizu odluke: Tražitelji azila morat će obavljati drutšveno koristan rad
Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je državama zeleno svjetlo za proširenje obveza tražitelja azila za društveno koristan rad. Od tražitelja azila koji stignu u Vorarlberg u prvom tromjesečju 2024. tražit će se da obavljaju društveno korisne poslove, a ako odbiju, bit će sankcionisani. I u Gornjoj Austriji žele početi s istom modelom, postupno od 2024. godine, kaže pokrajinski vijećnik Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP).
Model Ministarstva unutarnjih poslova koji je ovaj tjedan predstavljen državama predviđa da bi tražitelji azila ubuduće trebali moći raditi za neprofitne organizacije uz dobrotvorni rad ili u ime država i općina. Što će raditi bit će uskoro revidirano. Ako odbiju, trebalo bi biti moguće smanjiti im džeparac ili će biti reducirani s gotovine na naknade u naravi (npr. dobivat će kupone za obrok). Države su odgovorne za njihovu provedbu.
Dok odgovorni bečki gradski vijećnik Peter Hacker (SPÖ) obvezu vidi kao kršenje ljudskih prava i također upozorava na damping plaća, druge savezne države već se pripremaju za provedbu. Gornja Austrija želi pričekati revidirani katalog usluga Ministarstva unutarnjih poslova i “paralelno započeti s pripremama kako bismo iduće godine postupno uveli obvezu pružanja pomoći”, rekao je državni savjetnik Hattmannsdorfer u Ö1 “Morgenjournal”.
Navodi se da je moguće da tražitelji azila pridonose dostavi hrane i opskrbi, od košnje travnjaka do pomoći u socijalnim ustanovama.
Generalni direktor Amnesty International Austria, Shoura Hashemi, kritizirao je u subotu obvezu pružanja pomoći. To bi bilo upitno s aspekta ljudskih prava – da je uopće pravno valjano. “Mislim da je ova trenutna rasprava u Austriji više politička predstava u ovom trenutku, priča koja je vrlo prikladna za predizbornu kampanju, za izbore koji dolaze sljedeće godine”, rekla je na Ö1.
Također je postavila pitanje što se tom obvezom namjeravalo postići. Uostalom, prema riječima stručnjaka za pravo azila, u praksi su mnogi ljudi ionako spremni raditi. “Pomalo groteskno” djeluje činjenica da sada s prijašnje zabrane rada prelazimo na radnu obvezu. Umjesto toga, vlada bi općenito trebala onima koji traže azil olakšati pristup tržištu rada.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
