Svijet
Drugi put: U BiH život teče normalno, rade restorani, kafići, organiziraju se svadbe
Svjedoci smo da su mnoge europske zemlje uvele lockdown, a među njima i Austrija i Hrvatska. Međutim, Bosna i Hercegovina se odlučila ići drugim putem te u toj državi nema lockdowna.
Kafići, restorani, shopping centri sve je otvoreno, život teče najnormalnije, korone gotovo kao i da nema. Svadbe se organiziraju, različita slavlja također. Ovih dana svjedočimo da su BiH skijališta puna gostiju. Mnogo je gostiju iz susjednih zemalja, a najviše iz Hrvatske i Srbije koji su odlučili svoje zimske odmore provesti na bosanskohercegovačkim planinama. Uz sve to, broj zaraženih koronavirusom u stalnom je padu.
Tako je bilo i za vrijeme ljetne sezone, dok su zemlje u okruženju zatvarale svoje granice, jedini BiH grad na moru, Neum bilježio je odlične rezultate. Tako se u Neumu moglo vidjeti mnogo registracijskih pločica iz susjedne Srbije što prijašnjih godina nije bio slučaj.
Baš kao i u to ljetno vrijeme, turistički djelatnici i u zimsko vrijeme ostvaruju odlične rezultate. Tako su Hrvati austrijska skijališta zamijenili onima na Blidinju, Kupresu, Vlašiću, Jahorini, Bjelašnici i Igmanu.
Kafići i restorani su puni, a masku gotovo nitko da i ne nosi. Socijalnu distancu je gotovo nemoguće održavati. Jedina mjera koje je na snazi u BiH je policijski sat koji je na snazi od 23 do šest sati.
Ovoga tjedna jedna je županija odlučila ukinuti i tu mjeru.“Stožer civilne zaštite ŽZH odlučio je ukinuti zabranu kretanja od 23:00 do 5:00 sati. Ostale mjere Zavod za javno zdravstvo će redefinirati. Prije svega tu mislim na ograničen broj ljudi na okupljanjima kao i mjere vezane za održavanje nastave u srednjim školama”, izjavila je za portal Jabuka.tv ravnateljica ZJZ ŽZH Andrea Jurić.,
Mnogi stručnjaci u posljednje vrijeme govore kako lockdown nije rješenje, a to se vidi i na slučaju BiH. Sami liječnici se čude opadanju broja zaraženih osoba.
Podsjećamo i na komentar našeg urednika Roberta Pandže koji je objavljen na društvenim mrežama.
Nakon tri tjedna u Hercegovini, testiran na coronavirus, covid negativan. Vjerujem da imam razvijen imunitet već od prije, ali sasvim nebitno. Nemam coronu, trebao bi valjda biti sretan, ali poučen nekim stvarima, sasvim mi je svejedno. Drago mi je bar da znam da trenutno ne zaražavam druge.
Bila su ovo tri tjedna slobode, pogotovo ako usporedimo kako trenutno izgleda život u Austriji. Ljudi žive s koronavirusom. Izlazi se, druži se, zabavlja se, ali se i drži distanca od starijih ljudi. Kod bake sam bio uvijek na 2 metra. Paziš one koje trebaš paziti. To je valjda jasno. Njih pazim i kad imam gripu, jaču prehladu.
Koliko nas je ova korona sve izmorila vidiš tek kad shvatiš koliko su nam nedostajale male, obične, jednostavne stvari. Rutina. Pa i ona jednostavna kavica u kafiću, druženje bez loših misli, bez priča o koroni. O tome se u ‘kršu’ malo priča. Dominiraju uvijek, jasno je, političke teme.
Vjerojatno ima nešto u tom kršu, u tim gordim ljudima koji su se kroz stoljeća borili i s puno težim nedaćama. Zasigurno ima nešto i u suncu, pa možda nešto i onoj divnoj Neretvi. Nešto zasigurno i u čvrstoj vjeri da sve dolazi od Gospodina, a nešto i u njegovoj želji da u samo nešto kilometara daljine suprotstavi i Jadransko more i predivne obronke Kupresa i Blidinja. Ljepote našeg kraja još nismo dobro realizirali, ali to bi bila tema za nešto sasvim drugo.
Više od svega navedenog vjerujem da ovaj način života u vremenu korone ponajviše ima veze s odlukom da Hercegovci vole slobodu, iako ja često, ogorčen neki drugim stvarima tvrdim suprotno. Sigurno da ne treba zanemariti financijske razloge, država nema ‘od kuda dati’, pa je ekonomska aktivnost neophodna, ali… I da je ovo Švicarska, ljudi bi opet bili puno aktivniji – vjerujte. To je stvar duha. Kad ti godinama oduzimaju slobodu, onda ipak malo više cijeniš vlastitu. Radi se i o vlastitoj odgovornosti da životom upravljaš sam.
Proteklih dana svi su čude da je covid pacijenata sve manje. Je li Hercegovina na pragu kolektivnog imuniteta manje je važno. Iz mog užeg i šireg društva, pozitivno je testirano bar njih 40%, a njih bar još trećina je imala simptome, ali su preležali kući. Važnije je da je, s kaotičnim zdravstvenim sustavom (ali sjajnim pojedincima) pokazala da se može. Da se može, uz malo odgovornosti, osobne higijene (jako važno) i uz zrnce kuražnosti ipak voditi koliko-toliko normalan život uz ekonomsku aktivnost. Jer lockdown također donosi smrt. To je ono što ne vide svi korona katastrofičari.
Mostar i Stockholm, a ne Beč i Munich. Doktor razum, a ne Đikić i Srića.
Svim poduzetnicima u Hercegovini i ljudima koji rade u privatnom sektoru jednom treba dignuti spomenik. Oni su pobjednici ove pandemije. Poslovati u ovim uvjetima nikom nije lako. Poslovati u BiH u bilo kakvim uvjetima – teško je. Svaka čast svima koji se trude, bore, zapošljavaju. Vi ste čarobnjaci.
- 🌟 Balkan Powerfrauen Österreich – snaga žena koja spaja Balkan i Austriju
- Djeca bez sporta, azilanti s stotinama tisuća eura: Babler pod paljbom zbog sumnjivih donacija
- Ministar Karner traži masovne deportacije – EU da slijedi bečki model
- Kriza na tržištu rada u Beču: Više od 124.000 nezaposlenih, ali Sajam poslova otvara vrata novim prilikama
- Učenik iračkog podrijetla (15) u Austriji pretukao ravnatelja zbog mobitela u školi
Svijet
Veliki neredi u Milanu na prosvjedima za Gazu: Huligani i nasilnici napali policiju, palili zastave SAD-a, NATO-a, EU-a i Izraela
U Milanu su tijekom prosvjeda za Gazu izbili nemiri koji su eskalirali na Glavnom kolodvoru, gdje se skupina prosvjednika sukobila s policijom. Mladići u crnom pokušali su nasilno ući u podzemnu željeznicu, oštetivši ulaz u kolodvor, a ozlijeđeno je desetak osoba. Vlakovi su sat vremena zaobilazili stanicu Centrale, prema izvješću la Repubblice.
U sukobima je ozlijeđeno oko 60 policajaca, od kojih je 23 hospitalizirano, dok je desetak prosvjednika privedeno. Hitna pomoć zbrinula je 12 sudionika prosvjeda. Skupina od stotinjak ljudi koristila je aparate za gašenje požara i kante za smeće kao barikade, bacajući boce i kanistre na policiju. Nakon pokušaja ulaska u podzemnu željeznicu, policija ih je zaustavila palicama na pokretnim stepenicama. Prosvjednici su bacali dimne bombe i razbili staklenu stijenu na ulazu u kolodvor.
Policija je izgrednike potisnula izvan kolodvora, ali su oni nastavili bacati predmete poput kišobrana, štapova i kamenja duž ulice Vittor Pisani.
Gradonačelnik Milana Giuseppe Sala osudio je vandalizam, rekavši da takvi postupci ne pomažu palestinskoj stvari te je pozvao na identifikaciju nasilnika. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi nazvao je događaj namjernim napadom na policiju, ističući da nasilje ne smije upropastiti plemenite ciljeve prosvjeda.
Nemiri su bili dio nacionalnog štrajka za prekid vatre u Gazi, koji je okupio tisuće ljudi u Milanu unatoč kiši. Povorka je krenula s trga Cairoli prema Glavnom kolodvoru, uz transparente koji pozivaju na zaustavljanje “genocida”. Prosvjednici su spalili zastave SAD-a, Izraela, NATO-a i EU-a ispred američkog konzulata, a dio njih nakratko je zauzeo sjedište Enela.
Glumica Ambra Angiolini, prisutna s kćeri, izjavila je da situacija u Gazi nije samo rat, već dehumanizacija, pozivajući na zaštitu djece.
Štrajk je izazvao prometni kaos, s obustavom linije 4 podzemne željeznice i kašnjenjima vlakova do 150 minuta. Prosvjedi i štrajkovi protiv izraelske ofenzive održani su i u drugim gradovima Italije, uključujući Napulj, Genovu i Trst, uz blokade luka i prometne poteškoće. Sindikati su zahtijevali prekid isporuke oružja Izraelu, dok vlada Giorgie Meloni podupire Izrael i ne planira priznati palestinsku državu.
https://x.com/saures788/status/1970116536665841708https://x.com/saures788/status/1970116536665841708
Svijet
Mađarska traži da EU Antifu proglasi terorističkom organizacijom
Budimpešta/Bruxelles, 21. rujna 2025. – Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó pozvao je Europsku uniju da ljevičarsku Antifa-pokret proglasi terorističkom organizacijom, po uzoru na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Szijjártó je u pismu upućenom visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku Kaji Kallas, a koje je u subotu objavio na mreži X, ustvrdio kako se radi o „nasilnoj ljevičarsko-ekstremističkoj mreži“ odgovornoj za „brutalne napade diljem Europe, uključujući i Budimpeštu“.
Primjer Ilarije Salis
Ministar je naveo slučaj talijanske aktivistice Ilarije Salis, koja je 2023. uhićena u Budimpešti nakon prosvjeda protiv godišnje komemoracije neonacističkih skupina. Godinu dana kasnije izabrana je u Europski parlament, čime je oslobođena kućnog pritvora u Mađarskoj.
– Nažalost, osumnjičenici su izbjegli pravdi pronalazeći utočište u državama članicama EU – istaknuo je Szijjártó.
Bliske veze Orbána i Trumpa
Mađarski premijer Viktor Orbán slovi za jednog od ključnih Trumpovih saveznika u Europi. Szijjártó je naglasio kako je Budimpešta uvjerena da EU u „ovako ključnoj sigurnosnoj temi mora uskladiti svoje poteze s SAD-om, vodećom silom u globalnoj borbi protiv terorizma“.
Trumpova inicijativa
Pitanje Antife ponovno je dobilo na važnosti nakon atentata u SAD-u u kojem je ubijen ultradesni aktivist i influencer Charlie Kirk. Trump je tada na svojoj mreži Truth Social objavio da će Antifa biti proglašena „terorističkom organizacijom“, nazvavši je „bolesnom, opasnom i radikalno ljevičarskom katastrofom“.
Trumpov savjetnik Stephen Miller najavio je da će administracija „razbiti domaći teroristički pokret“ za koji tvrdi da stoji iza atentata na Kirka.
Svijet
London: Više od 120.000 ljudi na antiimigrantskom prosvjedu
Veliki antiimigracijski prosvjed u središtu Londona okupio je preko 100.000 sudionika, koji su uzvikivali parole poput „Pošaljite ih kući“ i kritizirali britansku vladu zbog politike prema migrantima. Policija je rasporedila značajne snage kako bi spriječila sukobe s protuprosvjednicima.
Okupljanje je započelo južno od rijeke Temze, a prosvjednici su se potom uputili prema Westminsteru, sjedištu britanskog parlamenta. Skup je organizirao aktivist Tommy Robinson, koji ga je nazvao proslavom slobode govora. Među sudionicima dominirale su britanske i engleske zastave, dok su neki nosili i američke te izraelske simbole.
Prosvjednici su nosili transparente s porukama poput „pošaljite ih kući“, a dio okupljenih istaknuo je crveno-bijeli križ Svetog Jurja te kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ovaj događaj izazvao je podijeljene reakcije u javnosti, posebno u trenutku kada je imigracija postala ključno političko pitanje u zemlji.
Sigurnosne mjere
Metropolitanska policija Londona rasporedila je više od 1.600 službenika, uključujući 500 policajaca iz drugih gradova. Policija je bila zadužena za nadzor prosvjeda, ali i za održavanje reda na nogometnim utakmicama i koncertima održanim istog dana. Istovremeno je održan i protuprosvjed pod sloganom „Ustanimo protiv rasizma“.
Vlasti su bile posebno oprezne zbog nedavnih nereda, kada je gotovo 900 osoba uhićeno tijekom prosvjeda protiv zabrane skupine Palestine Action.
Imigracija kao političko pitanje
Imigracija je u Velikoj Britaniji postala dominantna politička tema, nadmašivši zabrinutost zbog gospodarskih problema. Ove godine preko La Manchea u zemlju je stiglo više od 28.000 migranata, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela javnosti i oštre reakcije političara.
Tommy Robinson (pravog imena Stephen Yaxley-Lennon) poručio je da brani slobodu govora i razotkriva državne nepravde. Iako Reform UK, najveća britanska antiimigrantska stranka, drži distancu od njega, mnogi prosvjednici izrazili su povjerenje u Robinsona i zahtjev za zaustavljanjem ilegalne migracije u zemlju.
