Svijet
Drugi put: U BiH život teče normalno, rade restorani, kafići, organiziraju se svadbe
Svjedoci smo da su mnoge europske zemlje uvele lockdown, a među njima i Austrija i Hrvatska. Međutim, Bosna i Hercegovina se odlučila ići drugim putem te u toj državi nema lockdowna.
Kafići, restorani, shopping centri sve je otvoreno, život teče najnormalnije, korone gotovo kao i da nema. Svadbe se organiziraju, različita slavlja također. Ovih dana svjedočimo da su BiH skijališta puna gostiju. Mnogo je gostiju iz susjednih zemalja, a najviše iz Hrvatske i Srbije koji su odlučili svoje zimske odmore provesti na bosanskohercegovačkim planinama. Uz sve to, broj zaraženih koronavirusom u stalnom je padu.
Tako je bilo i za vrijeme ljetne sezone, dok su zemlje u okruženju zatvarale svoje granice, jedini BiH grad na moru, Neum bilježio je odlične rezultate. Tako se u Neumu moglo vidjeti mnogo registracijskih pločica iz susjedne Srbije što prijašnjih godina nije bio slučaj.
Baš kao i u to ljetno vrijeme, turistički djelatnici i u zimsko vrijeme ostvaruju odlične rezultate. Tako su Hrvati austrijska skijališta zamijenili onima na Blidinju, Kupresu, Vlašiću, Jahorini, Bjelašnici i Igmanu.
Kafići i restorani su puni, a masku gotovo nitko da i ne nosi. Socijalnu distancu je gotovo nemoguće održavati. Jedina mjera koje je na snazi u BiH je policijski sat koji je na snazi od 23 do šest sati.
Ovoga tjedna jedna je županija odlučila ukinuti i tu mjeru.“Stožer civilne zaštite ŽZH odlučio je ukinuti zabranu kretanja od 23:00 do 5:00 sati. Ostale mjere Zavod za javno zdravstvo će redefinirati. Prije svega tu mislim na ograničen broj ljudi na okupljanjima kao i mjere vezane za održavanje nastave u srednjim školama”, izjavila je za portal Jabuka.tv ravnateljica ZJZ ŽZH Andrea Jurić.,
Mnogi stručnjaci u posljednje vrijeme govore kako lockdown nije rješenje, a to se vidi i na slučaju BiH. Sami liječnici se čude opadanju broja zaraženih osoba.
Podsjećamo i na komentar našeg urednika Roberta Pandže koji je objavljen na društvenim mrežama.
Nakon tri tjedna u Hercegovini, testiran na coronavirus, covid negativan. Vjerujem da imam razvijen imunitet već od prije, ali sasvim nebitno. Nemam coronu, trebao bi valjda biti sretan, ali poučen nekim stvarima, sasvim mi je svejedno. Drago mi je bar da znam da trenutno ne zaražavam druge.
Bila su ovo tri tjedna slobode, pogotovo ako usporedimo kako trenutno izgleda život u Austriji. Ljudi žive s koronavirusom. Izlazi se, druži se, zabavlja se, ali se i drži distanca od starijih ljudi. Kod bake sam bio uvijek na 2 metra. Paziš one koje trebaš paziti. To je valjda jasno. Njih pazim i kad imam gripu, jaču prehladu.
Koliko nas je ova korona sve izmorila vidiš tek kad shvatiš koliko su nam nedostajale male, obične, jednostavne stvari. Rutina. Pa i ona jednostavna kavica u kafiću, druženje bez loših misli, bez priča o koroni. O tome se u ‘kršu’ malo priča. Dominiraju uvijek, jasno je, političke teme.
Vjerojatno ima nešto u tom kršu, u tim gordim ljudima koji su se kroz stoljeća borili i s puno težim nedaćama. Zasigurno ima nešto i u suncu, pa možda nešto i onoj divnoj Neretvi. Nešto zasigurno i u čvrstoj vjeri da sve dolazi od Gospodina, a nešto i u njegovoj želji da u samo nešto kilometara daljine suprotstavi i Jadransko more i predivne obronke Kupresa i Blidinja. Ljepote našeg kraja još nismo dobro realizirali, ali to bi bila tema za nešto sasvim drugo.
Više od svega navedenog vjerujem da ovaj način života u vremenu korone ponajviše ima veze s odlukom da Hercegovci vole slobodu, iako ja često, ogorčen neki drugim stvarima tvrdim suprotno. Sigurno da ne treba zanemariti financijske razloge, država nema ‘od kuda dati’, pa je ekonomska aktivnost neophodna, ali… I da je ovo Švicarska, ljudi bi opet bili puno aktivniji – vjerujte. To je stvar duha. Kad ti godinama oduzimaju slobodu, onda ipak malo više cijeniš vlastitu. Radi se i o vlastitoj odgovornosti da životom upravljaš sam.
Proteklih dana svi su čude da je covid pacijenata sve manje. Je li Hercegovina na pragu kolektivnog imuniteta manje je važno. Iz mog užeg i šireg društva, pozitivno je testirano bar njih 40%, a njih bar još trećina je imala simptome, ali su preležali kući. Važnije je da je, s kaotičnim zdravstvenim sustavom (ali sjajnim pojedincima) pokazala da se može. Da se može, uz malo odgovornosti, osobne higijene (jako važno) i uz zrnce kuražnosti ipak voditi koliko-toliko normalan život uz ekonomsku aktivnost. Jer lockdown također donosi smrt. To je ono što ne vide svi korona katastrofičari.
Mostar i Stockholm, a ne Beč i Munich. Doktor razum, a ne Đikić i Srića.
Svim poduzetnicima u Hercegovini i ljudima koji rade u privatnom sektoru jednom treba dignuti spomenik. Oni su pobjednici ove pandemije. Poslovati u ovim uvjetima nikom nije lako. Poslovati u BiH u bilo kakvim uvjetima – teško je. Svaka čast svima koji se trude, bore, zapošljavaju. Vi ste čarobnjaci.
- Ove stvari će u Austriji od 2025. godine sigurno poskupjeti
- Gdje kupovati u Austriji pred blagdane: ovo su najpoznatiji supermarketi
- Austrija: Bankrot poznatog milijunskog trgovca građevinskim materijalom
- Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
- Prosječna plaća u Zagrebu prešla 1500 eura
Svijet
U Federaciji BiH zabranjeno pušenje
Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine danas je stupila na snagu striktna zabrana pušenja u javnim objektima, uključujući tu restorane i kavane, no ta će se mjera provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće.
Kao i obično, dva entiteta u BiH potpuno neovisno i bez koordinacije regulirali su uporabu duhana i duhanskih proizvoda pa je u Federaciji BiH zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima donesen još 2022., no još dvije godine je trebalo da bi bio donesen pravilnik koji je precizirao kako će se provoditi, odnosno gdje su i pod kojim uvjetima dopuštene iznimke.
Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, oko 44 posto stanovnika tog entiteta su pušači, a čak 10 tisuća smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezano je s bolestima srca i krvožilnog sustava prouzročenih pušenjem.
Ako objekt poslužuje hranu, vrijedi potpuna zabrana pušenja
Zakon je stoga propisao kako će se oni koji, unatoč tim činjenicama, i dalje žele pušiti, ubuduće morati namučiti kako bi pronašli kakav skriveni kutak u kojemu bi mogli u tome uživati, no i to će moći samo u nekim kafićima, dok za sve objekte u kojima se poslužuje hrana vrijedi striktna zabrana pušenja.
Zakon je slobodu izbora između pušačkog i nepušačkog objekta ostavio samo kafićima čija je površina do 50 četvornih metara. Svi drugi morat će imati odvojene prostore za pušače, uz prikladnu ventilaciju.
Svima koje inspekcija zatekne kako puše u objektima koji za to nisu predviđeni slijedi kazna u protuvrijednosti od 50 eura, dok će ugostiteljskim objektima kazna biti između tisuće i dvije i pol tisuće eura.
Zabrana pušenja odnosi se na sve duhanske proizvode osim onih bezdimnih, poput IQOS naprava u kojima se duhan samo zagrijava. Pušenje je zabranjeno i na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza, ali i u osobnim automobilima ukoliko se u njima prevoze djeca odnosno malodobne osobe.
U Republici Srpskoj od 2004. na snazi je zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima koji je podrazumijevao da su to i objekti u kojima se poslužuje hrana, no taj se zakon u praksi uopće ne provodi. Prije četiri godine također su razmatrali rigorozniju zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, no nacrt zakona koji se pojavio u optjecaju vlada je bez objašnjenja povukla iz rasprave.
Procjena je vlasti kako je u tom entitetu oko 30 posto stanovnika u kategoriji pušača. Distrikt Brčko od 2017. ima zakon gotovo identičan onome koji je od petka na snazi u Federaciji BiH.
Svijet
Musk i dalje najbogatiji, bogatstvo mu procijenjeno na 400 milijardi dolara
Neto bogatstvo Elona Muska dosegnulo je 400 milijardi dolara, prema Bloombergu, što ga čini prvom osobom koja je ikad prešla tu granicu.
Iza njegovog skoka bogatstva od gotovo 20 milijardi dolara stoji dogovor koji je podigao procjenu Muskove raketne tvrtke SpaceX na otprilike 350 milijardi dolara, izvijestio je u utorak Bloomberg. SpaceX i njegovi investitori dogovorili su se o kupnji insajderskih dionica u iznosu od čak 1,25 milijardi dolara.
CNN je kontaktirao SpaceX za komentar, ali tvrtka obično ne odgovara na zahtjeve medija.
Nakon američkih predsjedničkih izbora 2024. Musk je uživao u velikom porastu svog osobnog bogatstva.
Savez s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom gurnuo je njegove pothvate u prvi plan. Musk je izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, kao i vlasnik X-a i izvršni direktor drugih pothvata, uključujući Neuralink, xAI i Boring Company. Sada će, zajedno s Vivekom Ramaswamyjem, nadgledati novi “Odjel za vladinu učinkovitost” (DOGE), nazvan po memecoinu.
Dionice Tesle su u srijedu završile na rekordno visokoj razini, dosegnuvši 424,77 dolara pri zatvaranju tržišta. Musk, koji je Teslin najveći pojedinačni dioničar, također je uživao u porastu dionica dijelom zbog šireg tržišta – NASDAQ je u srijedu po prvi put premašio 20.000. Od dana izbora, dionice proizvođača električnih vozila porasle su otprilike 65% zbog uvjerenja ulagača da će Muskov utjecaj u Trumpovoj administraciji otvoriti eru deregulacije koja će koristiti tvrtki.
Svijet
Objavljena velika prognoza za zimu, poznato gdje se očekuje najviše snijega
Severe Weather Europe (SWE) objavio je konačnu prognozu snježnih padalina za zimu 2024./2025., predviđajući slabiju sezonu snježnih oborina u Europi.
Prema SWE-u, prognoza za sljedećih 10 dana pokazuje da će većina snijega pasti u sjevernim i istočnim dijelovima kontinenta. U središnjoj Europi očekuju se manje snježne padaline, uglavnom u višim predjelima, dok jugoistok ima veći potencijal za snijeg.
U posljednjoj trećini prosinca predviđa se porast tlaka iznad Atlantika, što bi moglo dovesti do pada tlaka i sjevernog strujanja nad središnjom Europom, povećavajući mogućnost snježnih padalina u tom razdoblju.
Temperaturne prognoze ukazuju na povratak hladnijih temperatura u veći dio središnje i južne Europe, što povećava potencijal za snježne oborine.
Od sredine prosinca do ranog siječnja očekuje se trend nižih, hladnijih temperatura. SWE navodi da ovo počinje buditi nadu za hladnije vrijeme u razdoblju oko praznika, piše Index.
Prognoza snježnih oborina temelji se na sezonskim modelima ECMWF-a i UKMO-a. Prema ECMWF-u, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječne količine snijega u većem dijelu Europe. Iznimka je Skandinavija, gdje se zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje očekuju povećane snježne oborine.
U usporedbi s prethodnim prognozama, najnoviji podaci pokazuju nešto više snježnih oborina u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, jugozapadne Europe i Balkana. Najveći porast snježnih padalina predviđa se na krajnjem sjeveru zbog pojačane mlazne struje.
Prognoza za siječanj ukazuje na smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim dodatnim smanjenjem snijega u središnjim predjelima. U veljači se ne očekuje značajno poboljšanje, s ispodprosječnim snježnim oborinama u većem dijelu Europe, unatoč prethodnim naznakama mogućeg zahlađenja.
Prognoza za ožujak pokazuje smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim manjim količinama snijega u središnjim i južnim dijelovima. Iako su prognoze podložne promjenama, model EMCF sugerira da bi Europa mogla doživjeti ispodprosječnu sezonu snježnih padalina tijekom zime 2024./2025.
Prema UKMO modelu, predviđa se još jedna zima s ispodprosječnim snježnim oborinama za većinu Europe, osim za krajnje sjeverne dijelove kontinenta. Najnoviji podaci ipak ukazuju na nešto više snježnih padalina u južnim i središnjim regijama, kao i na krajnjem sjeveru Europe, dok ostatak kontinenta može očekivati manje snijega nego što je uobičajeno, prenosi index.hr.
Za siječanj UKMO predviđa količine snježnih oborina ispod prosjeka, bez značajnog poboljšanja u veljači. Prognoze za ožujak ukazuju na slab intenzitet snježnih padalina u rano proljeće, s izuzetkom sjevernih krajeva. Travanj, prema modelu, također donosi ispodprosječne količine snijega.
