Hrvati u Austriji
DR. SC. MARINA PERIĆ KASELJ: Ova kriza dovest će do jačeg povezivanja građana Hrvatske i iseljeništva
U grčkom korijenu riječi kriza stoji i značenje – obrat, nova prilika, šansa. Pandemija korona virusa izazvala je obilje pesimizma, negativnih ekonomskih trendova, ali i veliki val lošeg raspoloženja i straha za sutrašnjicu.
Kriza koju je izazvao Covid- 19, donijela je i nekoliko iznimno konstruktivnih pomaka u hrvatskom društvu te pozitivnih pojava, kojima se već bavio i bavit će se i Institut za migracije i narodnosti.
Među prvima, kao pozitivna posljedica korona pandemije, javlja se još jača, intenzivnija i pozitivna promjena u odnosima iseljenih Hrvata s domovinom, smatra ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.
”Institut za migracije i narodnosti od svojega postojanja, najprije u sklopu Matice iseljenika kao povijesni odjel, a potom kao Zavod za migracije i narodnosti, koji se poslije spaja s Centrom za istraživanje migracija, koji je djelovao unutar Geografskog Instituta Sveučilišta, kada postaje javni znanstveni institut, naglasak stavlja na istraživanja vanjskih migracija i istraživanja migracijskih procesa hrvatskog iseljeništva.
U posljednje vrijeme jedna od važnijih tema istraživanja IMIN-a suvremeni su procesi iseljavanja. Od 1999. godine, od kada sam zaposlena u Institutu kao znanstvena novakinja, do danas, bavim se istraživanjima različitih migracijskih i identitetskih pitanja vezanih uz hrvatsko iseljeništvo. Od kada sam na čelu IMIN-nastojim promicati, popularizirati i stavljati u fokus hrvatsko iseljeništvo kao bitan, neodvojiv i važan segment u razvoju hrvatskog društva.
Vjerujem u povratak hrvatskih građana u domovinu
Nakon korona krize očekujem pozitivne promjene u odnosima između hrvatske države i hrvatske dijaspore, a poglavito u segmentu povratka hrvatskih građana koji su iselili posljednjih nekoliko godina”, najavljuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj.
”Uloga IMIN-a znanstvena su istraživanja koja kao javni znanstveni institut želimo i nastojimo staviti u funkciju javnih politika, poručuje također ravnateljica ove institucije, ističući kako, napose i u korona krizi, Institut surađuje s cijelim nizom udruga iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, znanstvenim institutima u Hrvatskoj i inozemstvu, sveučilištima, ali i državnim institucijama, kako bi zajedno i u koordinaciji s njima došli do mogućih prijedloga i rješenja za nastalo stanje.
Osobno sam ispred svoje Institucije upozoravala na krucijalni problem velikog iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU, koja je dakako, imala izravno posljedicu na tržište, radnu snagu i demografski razvoj. Upozoravala sam i na problem nedovoljnog ulaganja i poticanja programa za uspostavljanje odnosa Hrvatske i hrvatskog iseljeništva, ponajprije u segmentu povezivanje znanstvene i profesionalne dijaspore i njene moguće uloge u razvoju hrvatskog društva, ali i probleme integracije potomaka iseljenika.
Znamo kako značajnu ulogu u BDP-u Hrvatske čine iseljeničke doznake te različiti novčani transferi hrvatskih građana iz inozemstva. Korona kriza pogodila je cijeli svijet, što će neminovno imati za posljedicu ekonomsku krizu i veliki gospodarski pad, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Europe i svijeta, u kojima hrvatski građani i njihovi potomci žive.
No, unatoč tome, u ovo vrijeme pandemije, a posebno nakon potresa u Zagrebu, pomoć pristiže iz iseljeništva u vidu medicinske opreme, ali i pomoći za obnovu različitim kulturnim institucijama i Crkvama oštećenima u potresu, novčanim pomoćima za ugrožene obitelji. Solidarnost je ponovno na djelu, kao i mobilizacija iseljene i domovinske Hrvatske”, ističe Marina Perić Kaselj.
Ujedno podsjeća kako je Institut kojemu je na čelu, upravo u vrijeme pandemije započeo zajednički rad s tvrkom MOBILone na projektu ”Hrvatska digitalna mreža”.
‘‘Zahvaljujući znanju i dugogodišnjem iskustvu u razvoju softvera, firma MOBILone razvila je platformu za jednostavno kreiranje i umrežavanje mobilnih aplikacija na koje su povezani različiti alati za digitalnu transformaciju poslovanja. Hrvatska digitalna mreža predstavljala bi mrežu mobilnih aplikacija sastavljenu od raznih poslovnih subjekata, tvrtki, udruga, sportskih i drugih organizacija te pojedinaca sa svrhom olakšavanja međusobnog poslovanja općenito, a posebno za vrijeme trajanja pandemije.
Jedan od ciljeva je da se svim korisnicima ‘Hrvatske digitalne mreže’ omogući da lakše dođu do donacija, kako bi si olakšali poslovanje uzrokovano pandemijom te prezentirali svoje potrebe širom svijeta. Uz primanje donacija, korisnici će moći prezentirati svoje aktivnosti i ponuditi svoje proizvode i usluge svim posjetiteljima ‘Hrvatske digitalne mreže’. IMIN smatra kako je ključ u povezivanju, stoga ova kriza može biti novi početak u boljim i snažnijim odnosima između Hrvatske i iseljeništva”, poručuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.
U ovim trenucima teško je predvidjeti do kada će pandemija trajati, ali nije teško predvidjeti da će se nakon nje život svima uvelike promijeniti.
‘‘Korona kriza, kao što sam rekla, resetirat će i dovesti do promjena u mnogim segmentima našega dosadašnjeg života ali nadam se i do preispitivanja odnosa i političkih odluka prema hrvatskom iseljeništvu općenito. Kada kažem hrvatsko iseljeništvo, mislim na sve Hrvate, odnosno hrvatske građane koji su iseljavali u prošlom i ovom stoljeću, kao i njihove potomke. Ova kriza pokazala nam je kako je globalni svijet krhke strukture i ponovno smo suočeni kako je u globalnom svijetu važno pitanje za opstanak jaka i stabilna nacionalna država, čiju bit/okosnicu čini nacionalna ekonomija.
Nadam se da u Hrvatskoj već polako osvještavamo i uviđamo kako je dosadašnji pristup bio pogrešan te da se moramo usmjeriti na vlastitu proizvodnju hrane, energije i dr. Već se polako okrećemo prema vlastitoj proizvodnji.
Nadam se kako će se ovaj trend nastaviti. Očekujem kako će se vratiti i značajan broj hrvatskih građana koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku, jer će zbog krize najvjerojatnije ostajati bez posla. Hrvatska potaknuta korona krizom, koja će neminovno dovesti i do gospodarske krize, treba razviti modele za njihov povratak, kako bi time ojačala hrvatsko gospodarstvo. Treba otvoriti prostor i za prodor investicija iz iseljeništva kroz porezne olakšice i poticajne mjere usmjerene na razvoj poduzetništva. Smatram kako je sada idealno vrijeme za dijalog i zajedničko rješavanje problema kao i za novi bolji početak”, zaključuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj.
T.N. I Marina Perić Kaselj
Foto: Moj Zagreb
Hrvati u Austriji
SK Cro-Vienna osvojila titulu prvaka Oberlige A
U uzbudljivoj utakmici Oberlige A (P) sastali su se 1. SC Kalksburg-Rodaun i SK Cro-Vienna. Utakmica je ispunila obećanje i, nakon dramatičnog preokreta, završila je tijesnom pobjedom od 3-2 za SK Cro-Vienna. Ovim uspjehom i istodobnim porazom Bešiktaša iz Beča momčad trenera Antona Grubešića tri kola prije kraja okitila se naslovom prvaka.
Utakmica je odmah počela velikim intenzitetom. Cro-Vienna je dobro krenula u utakmicu, ali su domaći postigli golove. Domaćin je u 17. minuti uspio postići svoj prvi pogodak. Stefan Swoboda doveo je Kalksburg-Rodaun u vodstvo od 1:0 preciznim udarcem iz slobodnog udarca uz korner zastavicu. Rano vodstvo domaćoj momčadi dalo je vidan porast samopouzdanja.
Ali Kalksburg-Rodaun nije ostao na ovom vodstvu. U 28. minuti ponovno je Stefan Swoboda nakon dobro odigranog napada povisio na 2:0. Dvostruki pogodak razveselio je navijače Kalksburg-Rodauna i činilo se da je rano usmjerio igru u jednom smjeru.
Ipak, SK Cro-Vienna se nije predavala i pokazala je borbenost. U 37. minuti Vid Vlašić nakon kornera smanjuje rezultat na 2-1 i vraća svoju momčad u igru. Samo dvije minute kasnije, u 39. minuti, Drago Đurčević je udarcem iz kaznenog udarca poravnao na 2-2. To je značilo da se na poluvrijeme otišlo s neriješenim rezultatom i obje su se momčadi mogle pripremiti za uzbudljivo drugo poluvrijeme.
Nakon odmora na poluvremenu i dalje je vladala velika napetost. Obje momčadi su se uporno borile za svaku loptu i tražile pogodak. Odlučujući pogodak na utakmici došao je u 55. minuti. Nagip je pogodio iz odbijene lopte i preokrenuo utakmicu u korist gostiju.
Preostali dio utakmice obilježen je intenzivnim duelima i taktičkim nadmetanjem. Obje ekipe su pokušavale kontrolirati igru i stvarati više prilika. SK Cro-Vienna je lukavo branila vodstvo i nije dopustila puno opasnih napada. 1. SC Kalksburg-Rodaun borio se do kraja, ali nikako nije uspio probiti protivničku obranu.
Anton Grubešić: “U ovoj odlučujućoj utakmici prvenstva momčad je pokazala kakav moral ima i zaostatak od 0-2 pretvorila u pobjedu. Svi smo izuzetno ponosni što tri kola do kraja napokon imamo titulu u džepu. Hvala Triester SC-u jer je pobijedio Besiktas i omogućio nam rano slavlje.”
Portal Kroativ.at ovim putem čestita SK Cro-Vienna na osvojenoj tituli prvaka!
Austrija
Hrvat Jure Mustać na listi austrijske pučke stranke na izborima za Europski parlament
Hrvati i Hrvatice izvan domovine, koji su se registrirali za europske izbore ili svi s austrijskim državljanstvom imaju pravo dati svoj glas 09. lipnja na izborima za europski Parlament!
Na državnoj listi austrijske pučke stranke (ÖVP) na 9. mjestu se nalazi Jure Mustać, predsjednik Hrvatskog Centra Salzburg, član pastoralnog vijeća Hrvatske katoličke župe blaženog Alojzija Stepinca, te suosnivač nogometnog kluba UFC Croatia Salzburg.
Izlaskom na izbore dajete svoju potporu kandidatu koji od 2009. godine pomaže hrvatsku zajednicu, ne samo zalaganjima unutar zajednice već i jačanjem Austrijsko-Hrvatske veze, a sve u cilju očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta.
Potvrdite svojim glasom pripadnost zajednici Hrvata.
Kako ispravno dati glas?
Odaberite na glasačkom listiću „ÖVP“, te napišite ime “Mustac” u predviđenom polju.
Ako imate pitanja Jure Mustać Vam stoji na raspolaganju: 0650 7310268
Hrvati u Austriji
U HKM Beč 185 krizmanika primilo sakrament potvrde
25. svibnja 2024. u našoj Misiji, nadbiskup Splitsko-makarski mons. Zdenko Križić podijelio je sakrament potvrde 185 krizmanika. Slavlja smo imali u 9:30 sati i u 12:30 sati.
Na prvoj misi krizmu je primilo 79 kandidata, a na drugoj misi 106. Pjevanje su predvodili na prvoj misi župni zbor, a na drugoj zbor mladih.
Mons. Križić propovijed je temeljio na Djelima apostolskim, tekstu koji govori o silasku Duha Svetoga. A Duh je taj koji daje snagu za život, on ne uništava nego grije, daje toplinu i snagu da se možemo boriti s nedaćama života. Kada nema Duha onda se ne razumiju ni braća ni sestre. Apostol Pavao nam govori da je mir plod Duha Svetoga, ako nema Duha Božjega nužno će faliti mira.
Nadbiskup je na poseban način govorio o radosti kao daru Duha Svetoga, jer život bez radosti nije život.
Krizmanicima je poručio da su pred njima izbori koje tek moraju napraviti, upozorio ih je da je moguće pogriješiti i napraviti krivi korak, ali krivi korak ima posljedice za cijeli život. Važno je moliti Duha Svetoga da nas vodi kroz život i daje nam potrebnu snagu. Roditeljima je poručio da nije najvažnije osigurati djeci materijalno, nego formirati njihova srca i duše kako ne bi ostali prazni. Poručio je da nema poteškoće koja se s Bogom ne može svladati i nema situacije iz koje nema izlaza.
Na kraju svete mise fra Josip je čestitao krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima, te zahvalio vjeroučiteljima koji su vodili krizmanike kroz ovu godinu fra Marku, fra Darku i s. Dragani. Fra Radovanu na ispovijedanju i čitanju imena krizmanika. Sestrama Nikolini i Ivani koje su uredile crkvu kao i s. Luciji koja je pripremila svečani ručak.
Na koncu se zahvalio nadbiskupu Zdenku koji nas je pastirski pohodio te podijelio sakrament krizme našim krizmanicima. I zaželio mu da ga Duh Sveti vodi u nimalo laganom vođenju Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestili su iz HKM Beč.
You must be logged in to post a comment Login