Austrija
Dobre vijesti za sve potrošače plina u Austriji od iduće godine
Njemačka savezna vlada popustila je u sporu s Europskom unijom. Naknada za skladištenje, porez na tranzit plina, više se neće primjenjivati od 2025.
Njemačka savezna vlada je u petak ujutro popustila u sporu s Europskom unijom oko nameta na skladišta plina. Namet, de facto cestarina na isporuke plina kroz Njemačku, bit će ukinut na graničnim prijelazima od 1. siječnja 2025. godine.
Odgovarajuću zakonsku rezoluciju usvojio je danas njemački Bundestag. Time je isporuka plina iz Njemačke u Austriju također jeftinija. Time će Austrija iduće godine uštedjeti stotine milijuna troškova, što bi znatno poskupilo i cijene plina za kućanstva i industriju.
Michael Mock, generalni direktor Gas Heat Association (FGW), pozdravio je odluku njemačke savezne vlade u prvoj reakciji: “Ovo je stvarno dobra vijest za austrijska kućanstva i poslovni položaj. Pritisak plinske industrije i prijetnje od tužba austrijske plinske industrije za ukidanje. Namet za ilegalno skladištenje plina se isplatio.”
I dalje: “S obzirom na neobnavljanje ugovora o tranzitu plina od strane Ukrajine i s tim povezanim mogućim prekidom isporuka ruskog plina na prijelazu godine, ovo rješenje doista donosi olakšanje.” Preostale uvozne rute iz Njemačke i Italije sada postaju sve važnije i podupiru zajedničke napore za diverzifikaciju izvora opskrbe plinom u Austriji.
Njemačka je 2022. uvela pristojbu za skladištenje plina za izvoz plina od 0,59 eura po megavat satu. Zbog toga je prometna trasa plina kroz Njemačku, koja je od vitalnog značaja za Austriju, bila porezno opterećena. Nedavno je naknada čak povećana na 2,99 eura po megavat satu. Srećom, to više nije problem ukidanjem nameta.
“Iz pravnog izvješća koje je naručilo strukovno udruženje odvjetničkog društva bpv Hügel Rechtsanwälte GmbH jasno je da je došlo do kršenja temeljnih ugovora Europske unije”, kaže Mock osvrćući se unatrag.
Austrija
U mnogim vrtićima djeca imaju problema sa njemačkim jezikom
Nova studija otkriva dramatične jezične deficite u mnogim bečkim i austrijskim vrtićima. Sindikalist Paul Kimberger upozorava na ozbiljan problem u jezičnoj potpori djece.
Studija sa Sveučilišta pedagogije u Tirolu i Gornjoj Austriji pokazala je da vrtići u kojima djeca govore strani jezik kao materinji, a više od 50 posto djece dolazi iz takvih obitelji, imaju ozbiljne jezične i kognitivne probleme.
Paul Kimberger, predsjednik sindikata učitelja osnovnih škola, upozorava da je potrebno poduzeti restriktivne mjere u jezičnoj potpori. Naglašava da roditelji moraju preuzeti odgovornost i bolje sudjelovati u obrazovanju svoje djece.
Kimberger ističe da djeca koja nisu izložena redovitom čitanju imaju slabiji vokabular, dok djeca koja previše vremena provode pred ekranima kasnije imaju značajne poteškoće u učenju.
Također, pored jezičnih problema, neka djeca pokazuju i socijalne deficite, što je dodatni izazov u obrazovnom procesu.
Austrija
Sirijci nisu najbrojniji podnositelji zahtjeva za azil u Austriji
U veljači je u Austriji zabilježeno ukupno 1.397 zahtjeva za azil, a broj sirijskih zahtjeva i dalje opada. Iako su sirijski građani tradicionalno bili među najbrojnijima, u veljači je samo 315 sirijskih zahtjeva bilo podneseno, što je značajno smanjenje u odnosu na siječanj, kada je bilo 618 zahtjeva, te u odnosu na veljaču prošle godine, kada je bilo 1.308 zahtjeva.
Smanjenje broja sirijskih zahtjeva za azil posljedica je promjena u politici prema sirijskim izbjeglicama, kao i smanjenja broja prihvaćenih zahtjeva za azil. Ove godine, samo 39 sirijskih osoba dobilo je status izbjeglice. Usporedbe radi, 860 afganistanskih državljana dobilo je status azilanta.
Na prvom mjestu po broju zahtjeva za azil u veljači, kao i u siječnju, nalazi se Afganistan s 568 zahtjeva, od kojih je samo 120 novih. Ostali zahtjevi odnose se na obiteljske članove ili djecu rođenu u Austriji. Ovaj trend je povezan s odlukom Europskog suda da za afganistanske žene ne mora biti vođen individualni postupak, zbog čega žene često podnose zahtjev za azil kad im je odobren samo subsidiarni status.
U prvom dijelu 2025. godine podneseno je ukupno 3.315 zahtjeva za azil, što je smanjenje u odnosu na 4.489 zahtjeva u isto razdoblje prošle godine. Gotovo 52% podnositelja zahtjeva su maloljetnici.
Obiteljsku reunifikaciju trenutno karakterizira nizak broj zahtjeva, što je rezultat privremenog obustavljanja tog postupka od strane vlade. U veljači 2025. bilo je samo 60 zahtjeva za spajanje obitelji, dok je prošle godine bilo gotovo 1.000.
U Europi je do kraja veljače zabilježeno 131.056 zahtjeva za azil, što je smanjenje od 19% u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Austrija se nalazi na devetom mjestu u EU prema broju zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.
Smanjuje se i broj osoba u osnovnoj skrbi. Trenutno je njih oko 66.000, što je 1.500 manje nego na početku godine, a 55% njih su Ukrajinci. Ako se Ukrajinci izostave, broj je sličan onom iz 2020./2021. godine, prije ruske agresije na Ukrajinu.
Austrija
U Austriji raste broj ovrha
Broj zakazanih aukcija za ovrhe u Austriji u 2024. godini značajno je porastao. Prema najnovijoj analizi portala za analizu nekretnina “smart facts”, ukupno je zakazano 1.092 termina za ovrhu – što je porast od 32,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći porast zabilježen je u Salzburgu i Burgenlandu, gdje je broj zakazanih termina više nego udvostručen. Također, broj termina na 100.000 stanovnika porastao je s 9,0 na 11,9, što pokazuje povećanje važnosti u odnosu na broj stanovnika.
Najveći broj ovrha odnosio se na stambene nekretnine s 630 termina. Komercijalne nekretnine (265) i zemljišta (197) imali su manji broj ovrha, iako su i u tim kategorijama zabilježeni porasti.
Usporedba prema vrijednosti nekretnina također je pokazala rast. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina povećala se za 27,1 posto na 437 milijuna eura. Stambene nekretnine porasle su za 16,1 posto, komercijalne za 32,3 posto, dok su zemljišta zabilježila najveći porast od 60,2 posto.
