Ekonomija
Dobra vijest za sve vozače: Prošli tjedan na svjetskim tržištima osjetno pala cijena nafte
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale jer središnje banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za “crnim zlatom”.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1.8 posto, na 82.08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2.5 posto, na 78.01 dolar.
Tako su cijene prošloga tjedna izgubile velik dio dobitaka od prethodnoga tjedna, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika.
U izvješću Kongresu o gospodarskoj situaciji predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od 2 posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope.
Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u lipnju, kasnije nego što se očekivalo.
A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.
Čelnici Europske središnje banke ostavili su, pak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u lipnju mogli početi smanjivati kamate.
Značajniji pad cijena nafte spriječili su podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, koji su bolji nego što se očekivalo. To je potaknulo nadu da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo 7, a na američkom gotovo 8 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.
Ekonomija
ECB smanjuje ključne kamatne stope, krediti postaju jeftiniji
Kako je u četvrtak objavila Europska središnja banka, ključne kamatne stope ponovno će se smanjiti za 0,25 postotnih bodova.
Europska središnja banka (ECB) približila se svom cilju stabilnih cijena i značajno je smanjila ključne kamatne stope od lipnja. Sada je najavljeno daljnje snižavanje kamatne stope i smanjena je ključna kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na tri posto.
U lipnju je ECB pokrenuo zaokret u kamatama: nakon gotovo devet mjeseci na rekordno visokoj razini, s obzirom na pad inflacije, snizio je referentnu pasivnu kamatnu stopu koju banke dobivaju za parkirana sredstva za 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto.
Ova kamatna stopa je relevantna za štediše jer se banke njome rukovode – te padajuće pasivne kamate prebacuju na klijente u obliku nižih dnevnih i oročenih kamata. Kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu dobiti svježi novac od ECB-a (“glavna stopa refinanciranja”) također je pala.
Njihov glavni cilj su stabilne cijene, a time i stabilna valuta u eurozoni. ECB smatra da je to postignuto kada inflacija dosegne dva posto u srednjem roku – što je dovoljno daleko od nule. Trajno niske cijene smatraju se rizikom za gospodarstvo: tvrtke i potrošači mogli bi odgoditi ulaganja u očekivanju da će stvari uskoro postati još jeftinije. Ali čak i ako cijene porastu previše, to je otrovno za gospodarstvo: potrošači tada gube kupovnu moć.
S obzirom na stopu inflacije u europodručju koja je u rujnu pala na 1,7 posto, već su se čuli glasovi upozorenja da bi ECB mogao zaostati za ciljanom inflacijom. Istodobno se povećala zabrinutost zbog slabljenja gospodarstva u valutnom području.
Tko ima koristi od nižih kamata?
Krediti su sve pristupačniji, što znači da tvrtke mogu lakše investirati, a fizičke osobe mogu jeftinije doći do novca od banke.
Što smanjenje kamata znači za štediše?
Štediše se moraju pripremiti za pad kamatnih stopa u svojoj banci i niže povrate na police životnog osiguranja, na primjer. S prosječnih 1,62 posto, kamate na dnevne novčane ponude dostupne diljem zemlje dosegnule su najnižu razinu u više od godinu dana, prema usporednom portalu Verivox. Četvrtina od približno 800 analiziranih banaka i štedionica ima 0,25 posto ili manje za novac preko noći.
Ekonomija
Danas počinju isplate plaće 1500 radnika austrijskog diva u stečaju
Državni stečajni fond (IEF) danas počinje isplaćivati zaostale plaće za 1500 zaposlenika Kika/Leinera i zaposlenika u ugostiteljskim objektima lanca namještaja.
Neisplaćena plaća za studeni uključujući proporcionalni božićni bonus bit će prebačena na račune “najkasnije početkom sljedećeg tjedna”, objavio je IEF u današnjem priopćenju za javnost. Isplate bi se trebale “izvršiti u najkraćem mogućem roku”.
U slučaju stečaja gornjoaustrijskog proizvođača motocikala KTM-a, stečajni fond još nije primio nijednu prijavu od tri nesolventne tvrtke KTM-a. S obzirom na val stečajeva, proteklih dana pojavilo se nekoliko medijskih nagađanja o financijskom stanju IEF-a.
Uprava IEF-a naglasila je da je fond za kompenzaciju u slučaju nesolventnosti “trenutačno dovoljno opskrbljen s oko 400 milijuna eura”. Nijedan zaposlenik koji je pogođen stečajem ne mora “brinuti o financijskom podmirenju nenaplaćenih potraživanja”.
Stečajni upravitelj insolventnog lanca namještaja Kika/Leiner Volker Leitner ne želi javno komentirati depozite klijenata jer stečajni postupci nisu javni.
Leitner je nedavno pismom obavijestio sve pogođene kupce o sljedećim koracima. Kako prenose mediji, riječ je o 10.000 do 20.000 kapara, primjerice za kuhinje i trosjede.
Ekonomija
OMV raskida ugovor o opskrbi s ruskim Gazpromom
OMV raskida ugovor o opskrbi plinom s ruskim Gazpromom. “OMV Gas Marketing & Trading GmbH (OGMT) je upravo odlučio raskinuti austrijski ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom (GPE) s trenutačnim učinkom”, stoji u priopćenju gashub.at u srijedu navečer.
Iz perspektive OMV-a, Gazprom je “počinio temeljna kršenja ugovora” budući da prema ovom ugovoru nije izvršena isporuka prirodnog plina od 16. studenog 2024., 6:00 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Šef OMV-a Alfred Stern naglasio je da njegova tvrtka sada nabavlja plin iz vlastite proizvodnje plina u Norveškoj i Austriji, od vanjskih proizvođača plina i kao ukapljeni prirodni plin (LNG).
Osim toga, OMV-ova skladišta plina u Austriji trenutačno su popunjena oko 85 posto. “OMV je u mogućnosti ispuniti sve ugovore kupaca iz alternativnih izvora plina”, rekao je Stern. Količine isporuke bile su “diverzificirane alternativnim izvorima plina” i donijele su samo male marže “u rasponu od jednoznamenkastih milijuna”.
“Raskid austrijskog ugovora o opskrbi s Gazprom Exportom značajno smanjuje potencijalni profil rizika OMV Gas Marketing & Trading (OGMT)”, rekao je Stern. OMV je bio pod snažnim pritiskom da smanji ili prekine svoje poslovanje s Rusijom, ali to nije mogao učiniti zbog dugoročnih obveza prema ugovoru o opskrbi plinom. Ugovorom je bila propisana obveza plaćanja isporučenog plina čak i ako nije potreban.
Ugovor je potpisan u lipnju 2018. u Saveznoj kancelariji u nazočnosti tadašnjeg kancelara ÖVP-a Sebastiana Kurza i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Isporuke plina iz ruske plinske kompanije OMV-u su fiksne do 2040. godine. Ugovor zapravo zahtijeva da se plin mora platiti u svakom slučaju, čak i ako nije kupljen. To je u suprotnosti sa zahtjevom sankcija Rusiji da se brzo ukine ruski plin.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., dvije ugovorne strane ušle su u spor. Arbitražni sud nedavno je dosudio OMV-u odštetu od 230 milijuna eura jer je Gazprom neredovito isporučivao plin. OMV je tada prestao isplaćivati Moskvi i u određenoj mjeri kompenzirao iznos. Gazprom je tada zaustavio isporuke – zbog čega je OMV sada raskinuo ugovor.
“Rusija je htjela koristiti energiju kao oružje protiv nas – to nije uspjelo. Gazprom se nije pridržavao ugovora pa OMV odmah raskida ugovor koji je trebao trajati do 2040. godine. Naša opskrba energijom je sigurna jer smo dobro pripremljeni. Austrija se ne može ucjenjivati”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) u prvoj reakciji.
Za ministricu za klimu Leonore Gewessler (Zeleni), raskid ugovora od strane OMV-a je “nužan korak prema energetskoj neovisnosti naše zemlje”. Time će prekinuti desetljećima dugu ovisnost Austrije o ruskim energentima. “Ova odluka ne predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe u Austriji”, rekla je Gewessler. “Austrija se više ne može ucjenjivati isporukama ruskog plina.” Međutim, dobavljači plina sada moraju osigurati da kupci ni na koji način neće snositi dodatne troškove “za ovu očekivanu promjenu”.
