Svijet
Djevojčica za kojom je tragao Balkan pronađena mrtva, priča je strašna
Djevojčica Vanja G. (14) iz Skoplja, koja je nestala u ponedjeljak, 27. studenoga oko 7:25 ujutro, na putu do škole i za kojom je tragala cijela regija, pronađena je mrtva kod sela Orman, na rubu makedonskog glavnog grada. Podsjećamo za djevojčicom se tragalo već nekoliko dana u Sj. Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama na Balkanu i okruženju.
Ubojstvo djevojčice povezano s ubojstvom 74-godišnjaka: “Umiješane su iste osobe” Kako je objavilo makedonsko državno odvjetništvo, utvrđeno je da je djevojčica ubijena u ponedjeljak ujutro, oko 10 sati, samo nekoliko sati nakon otmice.
Ovo ubojstvo je, kako navode, povezano s još jednim ubojstvom u Sjevernoj Makedoniji. Naime, pronađeno je i tijelo Panča Žeževskog (74) iz Velesa, čiji je nastanak prijavljen 24. studenog, nekoliko dana prije nestanka djevojčice, a tužiteljstvo je utvrdilo da su oba ubojstva počinile iste osobe i da im je motiv koristoljublje, prenosi index.hr.
Poveznica između 74-godišnjaka i djevojčice nije jasna. Kako je kazala kćer ubijenog Panča Žeževskog, inače frizera, njih dvoje nisu se poznavali niti su se ikad sreli. U razgovoru za portal Fokus ona tvrdi da ni ona ni itko iz njezine obitelji nije poznavao Vanju niti bilo koga iz njezine obitelji.
“Ni moj otac ni nitko od nas nije osobno poznavao djevojku. U policiji sam, ne znam još ništa, osim da su mi oca našli mrtvog, zakopanog. Prvi put od vas, od novinara, čujem da je motiv ubojstva bio koristoljublje. Nisam čitala priopćenje iz MUP-a, ali mogu reći da moj otac nikada nije bio bogat čovjek, pa ne znam što znači pojam koristoljublje. U stanici sam, ne mogu ništa više reći, jer ni ja nemam detalje”, rekla je kćer.
Dok je djevojčica nestala u ponedjeljak, Žeževskom se trag izgubio nekoliko dana prije – u srijedu, 22. studenog. Policiji je nestanak prijavljen u petak, 24. studenog. Njegov automobil pronađen je potpuno spaljen prije nekoliko dana u Skoplju.
Policija je kao motiv navela koristoljublje i to je zasad prilično nejasno jer nije poznato što povezuje djevojčicu i penzionera.
Prema prvim neslužbenim informacijama, riječ je o pokušaju otimanja novca od Vanjinih roditelja, u njezinom slučaju, a u slučaju Žeževskog novac je dolazio od osoba s njime u rodbinskoj vezi. Osumnjičeno pet osoba. Izvršitelj uhićen u Hrvatskoj. Osumnjičeno je pet osoba, od kojih su tri zadržane, jedna je u inozemstvu, a jedna se nalazi u policijskoj postaji. Svi su makedonski državljani.
Prema izvorima Kanala 5, izvršitelj stravičnog ubojstva 14-godišnje Vanje je građevinski poduzetnik iz Skoplja inicijala LJ.P. , koji je priveden u Hrvatskoj. Kako navodi TV Telma, LJ.P. je od ranije poznavao ubijenog frizera Panču Z. iz Velesa, s kojim je doveden u vezu zbog navodnog vađenja zlata.
Televizija tvrdi da je Vanja oteta s namjerom da roditelji za nju plate otkupninu, no ubijena je dva i pol sata nakon što je oteta.
Tijela pronađena na dvije lokacije, pronađen i zapaljeni Citroen
Ranije je tijekom istrage pronađeno zapaljeno vozilo marke Citroen, a nakon vještačenja dostavljeni su materijalni dokazi za umiješanost spomenutih pet osoba, za što će, nakon kompletnog dokumentiranja predmeta, biti podnesene odgovarajuće kaznene prijave, u suradnji s državnim odvjetnikom, navodi se u priopćenju makedonskog državnog odvjetništva.
Državni tužitelji iz Ureda osnovnog javnog tužiteljstva Skoplje i iz Ureda osnovnog javnog tužiteljstva Veles izvršili su očevid na dvije lokacije, na kojima su pronađena tijela nestalih, objavili su makedonski tužitelji.
Kako piše Blic, Žeževski je ubijen, a njegovo vozilo je isto ono kojim su ubojica i njegovi osumnjičeni suučesnici kasnije oteli 14-godišnju Vanju. Otmica je, dodaju, izvršena na ulazu u zgradu, a otmičar Lj.P. je odlično poznavao teren. Vanja je upucana iz pištolja u 10 sati istog dana kada je odvedena dok je išla u školu. Istog dana, 27., policija je pronašla “citroen”, vozilo Pančea iz Veleše, zapaljeno u okolici sela Brazda u Skoplju.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
