Svijet
Dijaspora i ove godine blagdane provodi ‘doma’: “Ostavljaju milijarde, pomažu, obilaze adventske sajmove…”
Dijaspora je u BiH prošle godine poslala čak 4,9 milijardi maraka. I u ovoj godini slali su milijarde, a nekad početkom 2024. imat ćemo konkretne brojke. Osim tog novca koji se slijeva na račune onih koji su ostali ovdje, koliko se tek novca dadne iz ruke u ruku. A tako će biti i idućih dana, kada dijaspora dođe u BiH. Još je pet dana do Božića, neki su već počeli s odmorima pa su stigli u rodni kraj, uživaju u kuhanom vinu i kobasicama koji se služe u adventskim gradovima, ali i pomažu humanitarno jer se diljem BiH organiziraju akcije za potrebite, piše večernji.ba.
– Od kućice do kućice, tako bih prokomentirao svoj boravak u Hercegovini ovih dana s obzirom na to da sam bio u Grudama, Ljubuškom, Širokom Brijegu, Čapljini, Mostaru, a kako se Božić bude približavao, tako ću više biti posvećen obitelji. Svugdje ovdje je uistinu lijepo, adventski gradovi su posebni, a najviše me raduju humanitarne akcije. Ima ih dovoljno i lijepo je da svi proslave Božić u jednom ambijentu da ne moraju strepiti hoće li imati što pojesti. Zato čestitke svima koji organiziraju pomoć i svima koji pomažu – kaže nam Ivan koji je ovih dana došao na odmor u rodnu Hercegovinu.
Velik broj građana će kući u petak ili u subotu, kako bi u nedjelju, na Badnji dan, bili u toplini svog doma. Koliko je dijaspora važna za Bosnu i Hercegovinu, dovoljno je samo opet spomenuti one milijarde s početka teksta jer upravo zahvaljujući tim transferima ovdašnje stanovništvo dobrim dijelom živi. Primjerice, umirovljenik s prosječnom bh. mirovinom, a takvih je ovdje najviše, teško može povezati kraj s krajem. Da dijaspora puno znači u ovoj zemlji slažu se i stručnjaci. Vlastimir Vidić ističe da u kriznim vremenima dijaspora još više pomaže. – To potvrđuje i prošla godina u kojoj su doznake bile rekordne, iako je ekonomska kriza ozbiljno pogodila i građane razvijenih europskih zemalja. Jednostavno, naša dijaspora nije izgubila empatiju za rođake i prijatelje u BiH.
Štoviše, shvatili su da su im lani bili još potrebniji nego ranijih godina, pa nisu štedjeli da im pomognu. S druge strane, kako broj emigranata bude rastao, za očekivati je i porast novčanih doznaka iz inozemstva – naveo je Vidić. A ono što nam pričaju vani, to je da unatoč krizi rastu i plaće radnicima. – U Njemačkoj nije najsjajnija situacija otkad su uvedene sankcije Rusiji jer više nema jeftinih energenata, međutim, prilagođavaš se situaciji. Zamislite kako je bilo našim starima koji su otkidali od svojih usta, cijeli dan bili na konzerviranoj hrani samo da bi poslali novac kući, izgradili kuću i slično, pa ako su oni mogli živjeti u bijedi, a sve da bi pomogli svojima kući, možemo se i mi malo istrpjeti. Ne mogu ni ove krize vječno trajati – priča nam Ivan s početka teksta. Iako je još teško govoriti o tome, moguće je da će padati novi rekordi kad su u pitanju doznake iz inozemstva.
I dalje prednjače Njemačka i Austrija koje pošalju sigurno 40 posto novca u BiH, a možda i više. Pretpostavlja se da je od rata na ovamo u BiH stiglo više od 100 milijardi maraka od dijaspore. Osim s novcem, mnogi će u narednim danima s vrećama punim raznih prehrambenih proizvoda, čokolada iz Njemačke, kućanskih uređaja…, darovima za Božić, doći kući. Obradovat će svoju obitelj, prijatelje, poznanike. – Uvijek se sjetim ponijeti neku sitnicu, a naravno, oni najbliži često zatraže nešto više i ispunim im želju. Tehnologija je jeftinija ovdje i puno je više izbora nego u BiH. Kraj godine je tradicionalno vrijeme za veću potrošnju i nama koji radimo vani lakše je kupiti taj neki luksuz. Međutim, u BiH se bolje živi – zaključuje sugovornik Ivan razgovor.
Naredno vrijeme ljubavi i mira, neka donese osmijeh na lice svima, a iako ga je u BiH teško dugo zadržati, nadat ćemo se da će nova godina biti prekretnica i put prema boljem životu, , piše večernji.ba.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
