Svijet
Dijaspora drži BiH ‘na nogama’, prihodi od slanja novca veći od stranih investicija
U proteklih mjesec dana primjetan je dolazak dijaspore u Bosnu i Hercegovinu.
Službeni podaci pokazuju da su veći prihodi od dijaspore nego što je stranih investicija.Ljeti sve nekako više oživi kada stigne dijaspora. Više se novca ostavlja u BiH i kao da se na trenutak bolje živi. Najbolje to opisuju poslodavci koji ovih dana imaju pune ruke posla.Moram reći da u svim segmentima, u svim uslužnim djelatnostima to se osjeti. U pozadini se čuju različiti jezici, sa svih strana. To je baš lijepo za pogledati, gužva na sve strane, osjeti se život. Najviše primijetim kroz razgovore da su oni tamo fizički, ali duša i srce je ovdje. Svi nekako priželjkuju te stare dane, sa mirovinom da dođu ovdje i žive, kaže Ljubica Jurišić iz frizerskog salona u Tuzli.
I mi kao i svi ostali stvarno osjetimo kada dođe dijaspora. Promijeni se dosta toga, prvo nastaje neka gužva u gradu, one pozitivne lijepe. Dućani su puni, sve je malo veselije i malo drugačije. Svi mi imamo nekoga tamo, pa kad dođe počasti te ovim, počasti te onim. Troše lako. Mislim da se to odražava na sve, na ukupan život ovdje, stava je Ramiz Čanić iz fotografske radnje u Tuzli.
A nije istina da novac ostavljaju ovdje samo zato što je povoljnije. Ističu, draže im je ovdje ostaviti novac, u svojoj matičnoj zemlji. Zehra Buljubašić, koja živi u Švedskoj, sve voli kupiti u BiH.
Mnogo nam je drago. Mi tamo živimo i radimo, ali srce i duša nam je ovdje. Radimo da bismo došli ovdje i proveli godišnji odmor s našim obiteljima i prijateljima. Naravno da mi je drago ostaviti novac koji zarađujem ovdje u našoj domovini, rekla nam je Zehra.
Prema službenim podacima koje je BHRT-u dostavila Centralna banka BiH, samo za prva četiri mjeseca ove godine, na račune građana BiH iz inozemstva je uplaćeno 793,58 milijuna što je za skoro pedeset milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Također, u prošloj godini novac od bosanskohercegovačke dijaspore doseže tri i pol mijarde KM.
Ovo su za nas najbolji periodi godine. Dolaze naši ljudi, oni su emotivno vezani, opskrbljuju svoje koji su ostali ovdje i ovdje je dakle najbolja potrošnja. Za njih, ali i za nas. Treba stvarati uvjete, olakšavati im dolazak, ne ometati ih i pustiti ih da troše, stava je ekonomski stručnjak Željko Rička.
Usporedbe radi, u 2022. godini strane investicije u BiH su iznosile nešto više od milijardu KM što je znatno niže od iznosa novčanih doznaka koje dijaspora šalje na račune građana, odnosno obiteljima.
To i jeste naša osnovna akumulacija. Mi izvozimo radnu snagu, a ta naša radna snaga šalje novac ovdje roditeljima, prijateljima, obitelji. I što je karakteristično u posljednje vrijeme, gradi u Bosni i Hercegovini. Tamo je skupo graditi, ovdje je povoljno i ovo im je osnovna akumulacija za život nakon umirovljenja i kasnije godine, ističe Rička.
Dolazak dijaspore u BiH i njihova veza s Bosnom i Hercegovine je ogromna blagodat za ovdašnju ekonomiju. A još je značajnije što oni sami na BiH od koje su mnogi digli ruke gledaju kao mjesto gdje još uvijek vrijedi ostaviti i uložiti novac.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
