Hrvatska
Detaljne upute: Što se smije unijeti u Hrvatsku, a što ne?
Počela je turistička sezona i mnogobrojni turisti iz susjednih zemalja, ali i iz ostatka svijeta, svakodnevno pristižu u Hrvatsku. Hrvatska Carina detaljno je u uputama koje je objavila objasnila koliko i kakve robe možete prenijeti preko granice. Propisano je koliko točno cigareta, mesa i drugih proizvoda smijete unijeti u zemlju.
“Od plaćanja carine oslobođena je osobna imovina fizičkih osoba koje se iz trećih zemalja doseljavaju u Uniju”, navodi se u objašnjenju Carine, a korisnici pri tome moraju ispuniti i neke uvjete. Detalje o svemu možete pronaći OVDJE.
“Osobnom imovinom smatra se svaka imovina namijenjena osobnoj uporabi korisnika oslobođenja i članova njegove obitelji.
Predmetima osobne imovine ne smatraju se alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanski proizvodi, komercijalna sredstva prijevoza, strojevi, te alati i instrumenti za obavljanje određene profesionalne djelatnosti”, navodi se na stranicama Carine.
Unos osobne prtljage
“Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva osobne stvari opravdano potrebne za putovanje i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji (mobilni telefon, prijenosno računalo itd.) i sl., za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji, u razumnoj količini. Za navedenu robu, koju uvoze putnici s boravištem izvan carinskog područja Unije, odobrava se privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od uvozne carine i drugih javnih davanja”, kažu iz Carine, a objašnjavaju i da se osobnom prtljagom putnika smatra i ostala roba poput prehrambenih, higijenskih i sličnih proizvoda za osobnu upotrebu te predmeti opće uporabe, potrošačka elektronika, suveniri, dio luksuznih predmeta, odjeće i obuće…
“Karakteristično za predmetnu robu je da je neposrednim nadzorom relativno jednostavno utvrditi da je ne čine predmeti opravdano potrebni za putovanje, pri čemu njena vrsta, izgled, namjena, količina, način držanja, vrsta prijevoza te priložene isprave uglavnom ukazuju da je ista kupljena ili na drugi način pribavljena izvan carinskog područja Unije ili je njen unos u to područje zabranjen ili ograničen. Roba nekomercijalne naravi, koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja , oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost ili količinu koja se navodi u nastavku, pri čemu narav ili količina robe u osobnoj prtljazi ne smije ukazivati na uvoz robe komercijalne naravi ili iz komercijalnih razloga”, navode iz Carine, prenosi N1.
Limit za unos robe
Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje: 3.200,00 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2.200,00 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza, 1.100,00 kuna za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.
Unos duhana
Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa.
Tako putnici u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),
50 cigara, 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje.
Ako govorimo o duhanskim proizvodima iz članka 94. Zakona o trošarinama, svi putnici mogu unijeti jednaku količinu: 50 grama grijanog duhanskog proizvoda,
10 mililitara e-tekućine, 50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.
Više informacija možete pronaći OVDJE.
Unos proizvoda životinjskog podrijetla
Ako u Hrvatsku dolazite iz trećih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova) budite oprezni, iz ovih zemalja nije dopušten unosi nikakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda. Ako dolazite možete unijeti do 10 kilograma ovih proizvoda po osobi, a ako dolazite iz Andore, Islanda, Lihtenštajna, Norveške, San Marina ili Švicarske, onda nema ograničenja.
Bez ograničenja je i unos proizvoda ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica) pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (tj. da joj je izvađena utroba). Ako dolazite iz gore navedenih trećih zemalja, onda možete unijeti do 20 kilograma ovih proizvoda po osobi.
Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma drugih proizvoda životinjskog podrijetla poput meda, jaja, mesa puževa i žabljih kraka. Osobe koje dolaze iz Grandlanda ili Farskih otoka mogu unijeti do 10 kilograma ovih proizvoda, a osobe koje dolaze iz Andore, Islanda, Lihtenštajna, Norveške, San Marina ili Švicarske, nemaju ograničenja u uvozu ovih proizvoda.
Ista pravila za unos mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrana koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te da pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi.
Bez ograničenja ili u količini za osobnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiran.
Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiran, dodataka hrani pakiranih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog podrijetla (uključujući glukozamin, kondroitin ili kitosan ili kondroitin i kitosan zajedno) osim mesnih proizvoda, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci koji nisu miješani niti punjeni mesnim proizvodima s manje od 50 post prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiran,
koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50% posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata).
“Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete smatraju se nesukladnima te se obvezno oduzimaju od putnika radi njihovog uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna”, kažu iz Carine, a upućuju i da se više informacija može pronaći OVDJE.
Unos lijekova i opojnih tvari
“Unošenje gotovih lijekova i lijekova koji sadrže drogu, granični carinski ured nadziru temeljem odredbi Zakona o lijekovima („Narodne novine“, br. 76/13, 90/14 i 100/18) te Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01 i 39/19). Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika).
Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde). Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji bolesti ovisnosti odnosno terapiji malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne uporabe.
Iznimno, osobe s prebivalištem, odnosno boravištem u Republici Hrvatskoj koje putuju u države Šengenskoga prostora smiju posjedovati lijek koji sadrži drogu u količini nužnoj za osobnu uporabu u trajanju do najviše 30 dana na temelju potvrde koju je na propisanom obrascu izdao ovlašteni liječnik (izabrani doktor medicine ili doktor medicine specijalist)”, kažu iz Carine.
Unošenje kućnih ljubimaca iz trećih zemalja
“Kućni ljubimci su psi, mačke, pitome vretice (kune) beskralježnjaci (osim pčela i rakova), ukrasne tropske ribice, vodozemci, gmazovi, ptice te glodavci i kunići”, objašnjavaju iz Carine.
Kućnim ljubimcima koji se prenose za nekomercijalne svrhe smatraju se kućni ljubimci koji nisu namijenjeni za prodaju ili predaju drugoj osobi, a prati ih njihov vlasnik ili osoba ovlaštena od vlasnika.
Dopušteno je unošenje kućnih ljubimaca u Republiku Hrvatsku samo preko graničnih prijelaza određenih Pravilnikom o graničnim prijelazima Republike Hrvatske za nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca. Koji su to prijelazi, pogledajte OVDJE.
Unos i iznos oružja
Preko državne granice građani mogu prenositi samo one vrste oružja i pripadajućeg streljiva koje se prema odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana mogu nabavljati i posjedovati.
Hrvatski državljani i državljani trećih zemalja prilikom prelaska državne granice dužni su oružje i pripadajuće streljivo prijaviti graničnoj policiji.
Unos i iznos oružja i streljiva preko državne granice dopustit će se samo ako je putnik unos prethodno prijavio graničnoj policiji i za njega dobio odgovarajuće odobrenje (za vrste oružja i streljiva za koje nije potrebno odobrenje, granična policija mora ovjeriti ispravu o nabavci-račun). Iznošenje oružja i streljiva može se izvršiti samo uz posjedovanje oružnog lista.
Više pročitajte OVDJE.
Povrat PDV-a
Putnik odnosno kupac koji u okviru putničkog prometa iznosi dobra kupljena u tuzemstvu pri naknadnom oslobođenju od PDV-a ima pravo tražiti povrat PDV-a za iznesena dobra ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, što dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom,
da je ukupna vrijednost kupljenih dobara s PDV-om iskazana na jednom računu veća od 740,00 kuna,
da je kupac ili netko u njegovo ime prevezao dobra kupljena u Republici Hrvatskoj na područje izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka
prevoženje u ime kupca podrazumijeva da je on osobno poslao dobra poštom, zračnim putem preko otpremnika ili drugog ovlaštenog prijevoznika, i tada se smatra da je postupak identifikacije obavljen u trenutku predaje dobara na otpremu, odnosno preuzimanja robe na otpremu,
da postoji dokaz o izvozu, izvornik računa i Obrazac PDV-P potvrđen od carinskog ureda otiskom pečata, potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika, te brojem evidencije i datuma iznošenja dobara iz Europske unije.
Više pronađite OVDJE.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login