Austrija
Danas se nastavljaju pregovori oko povećanja plaća u metalnoj industriji
Peta runda pregovora održava se u četvrtak. Ovi pregovori sindikata sa poslodavcima se smatraju kao nit vodilja za mnoge ostale industrije prije njihovih pregovora. Upravo zato i izazivaju veliki interes kod javnosti.
Dogovor koji treba postići ne odnosi se “samo” na novčanike metalaca, već i na cjelokupno nacionalno gospodarstvo. To također jako ovisi o privatnoj potrošnji i za to su presudne plaće.
Prema podacima sindikata, sastanci poduzeća i trosatni štrajkovi upozorenja održani su u više od 400 poduzeća ili tvorničkih lokacija od ponedjeljka do srijede. Između ostalog, blokirani su i ulazi u tvornice. “Spremnost za borbu je velika”, rekla su dva glavna pregovarača zaposlenika, Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA), u priopćenju za javnost. “Sada je na poslodavcima da daju novu ponudu koja uzima u obzir prethodnu inflaciju i stoga je za nas moguće pregovarati”, rečeno je. To je jedini način da se spriječi širenje štrajkova.
Glavni pregovarač poslodavaca u Gospodarskoj komori (WKÖ) i poduzetnik Christian Knill nedavno je osudio štrajkove tijekom recesije kao “neodgovorne” i “besmislene”. Industrijska udruga očekivala je moguće zaoštravanje, ali se još uvijek oslanja na sposobnost domaćeg socijalnog partnerstva za kompromis.
Predstavnici zaposlenika traže povećanje plaća metalaca za 11,6 posto. Poslodavci nude oko 5 posto “održivog povećanja plaća” u dvije varijante. Dodatna jednokratna plaćanja zaposlenicima rezultirala bi povećanjem plaća između 8 i 10 posto. Predstavnici zaposlenika to nazivaju “voodoo matematikom” i ne žele prihvatiti predloženi dvogodišnji ugovor niti jednokratne isplate kao sastavni dio rezultata pregovora o KV-u. Glavni pregovarač PRO-GE-a Binder ne umara se naglašavajući da bi jednokratna plaćanja mogla biti samo “vlasac na sendviču”.
S ekonomskog gledišta, zahtijevana ili ponuđena povećanja plaća nipošto se ne odnose samo na ono što zaposlenicima ostaje u novčanicima ili na to kako se kreću troškovi plaća u pojedinim tvrtkama. Također se radi o tome kako povećanje plaća ukupno utječe na gospodarstvo i ekonomska očekivanja.
Institut Momentum, blizak predstavnicima zaposlenika, podsjetio je u srijedu da se povećanja plaća vraćaju u potrošnju. Očekivanja potrošača su pak važan dio očekivanog gospodarskog rasta u idućoj godini. Ako je povećanje plaća “znatno niže (nego što bi se očekivalo na temelju tekuće inflacije), rast u 2024. teško može biti podržan privatnom potrošnjom i stoga bi bio slabiji”, rekao je Wifo stručnjak Benjamin Bittschi u ORF-u “ Report” u utorak navečer.
Wifo je nedavno predvidio porast osobne potrošnje od 1,8 postotnih bodova sljedeće godine (i 0,8 postotnih bodova ove godine). Na IHS-u je 1,5 bodova za 2024. i 0,2 za ovu godinu. To znači da su u idućoj godini prognozirali rast od 1,2 odnosno 0,9 posto.
Momentum izračunava da se za svaki postotni bod za koji rastu plaće kratkoročna i dugoročna potrošnja povećavaju za 800 odnosno 780 milijuna eura. Doprinosi za socijalno osiguranje iznose 260 milijuna eura, a porez na plaće 320 milijuna eura. “Unutar samo jedne godine zaposlenici potroše polovicu povećanja plaće”, piše Momentum. “Dugoročno gledano, svaki euro u povećanju plaća troši se jedan prema jedan – na primjer zato što zaposlenici odlažu ušteđevinu za kasniju kupnju na nekoliko godina.”
Samo u srijedu, tisuće zaposlenika u mnogim velikim tvrtkama sudjelovalo je u industrijskoj akciji temeljenoj na solidarnosti, prema PRO-GE i GPA. Ove kampanje održane su između ostalih u tvrtkama Welser Profile, Engel, voestalpine, ZKW, Neuman Aluminium, Schoeller-Bleckmann, Amag, Borbet, Leitz, Miba, TCG Unitech, BMW Motoren, Wacker Neuson i Plasser & Theurer.
Austrija
Pucao na tramvaj pun putnika – sada mu se sudi za pokušaj ubojstva
Muškarac koji je u srpnju 2025. pucao na tramvaj u Beču sada je službeno optužen za pokušaj ubojstva. Bečko državno odvjetništvo potvrdilo je da je protiv njega podignuta optužnica prema člancima §§ 15 i 75 Kaznenog zakona (StGB) te da je naručeno psihijatrijsko vještačenje.
Prema informacijama ORF-a, tužiteljstvo je podnijelo i zahtjev za smještaj optuženog u forenzičko-terapijski centar prema članku §21(2), jer se smatra mentalno poremećenim, ali kazneno odgovornim.
Riječ je o poljskom državljaninu, koji će se morati pojaviti pred porotom (Schwurgericht), iako datum suđenja još nije određen.
Incident se dogodio 4. srpnja 2025. u Linzer Straße, kada je muškarac, navodno pijan i pod utjecajem droga, pucao iz legalno posjedovane puške na tramvaj u kojem su bili putnici. Metak je probio staklo, no srećom nitko nije ozlijeđen.
Prilikom ispitivanja osumnjičeni je izjavio da je sve bila „glupa akcija“ i da nije imao namjeru nikoga ozlijediti.
Policija je potvrdila da je pokazivao psihičke smetnje i da se ponašao nepredvidivo.
Austrija
Loše vijesti za sve zaposlenike: U studenom nam svima stiže manja plaća
Od 15. studenoga 2025. građane Austrije očekuje neugodno iznenađenje – godišnje „service-entgelt“ za e-karticu, obaveznu zdravstvenu iskaznicu, drastično raste. Naknada se povećava s dosadašnjih 13,80 eura na čak 25 eura, što predstavlja poskupljenje od gotovo 80 posto.
Kako potvrđuje Arbeiterkammer (Komora radnika), iznos za 2026. godinu bit će automatski naplaćen 15. studenoga 2025., i to izravno preko poslodavca ili AMS-a ako je osoba nezaposlena.
Ipak, postoje iznimke: osobe oslobođene plaćanja participacije na recept (tzv. „Rezeptgebühr“) – primjerice zbog niskih primanja ili kroničnih bolesti – ne moraju plaćati ni ovu naknadu za e-karticu.
E-kartica vrijedi kod svih ugovornih liječnika u Austriji, a s njezinom stražnjom stranom, koja ujedno služi kao Europska kartica zdravstvenog osiguranja, moguće je koristiti zdravstvene usluge u zemljama EU-a, kao i u Norveškoj, Islandu, Švicarskoj, Lihtenštajnu, Sjevernoj Makedoniji, Cipru (grčki dio) i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori kartica vrijedi samo uz dodatni potvrđeni obrazac o liječenju, koji se može dobiti kod lokalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Za putovanja u Tursku, i dalje je potreban poseban obrazac za liječenje u inozemstvu koji izdaje ÖGK ili poslodavac.
Austrija
Austrija počela s deportacijama osuđenih kriminalaca– prvi avion sletio u Afganistan
Austrijske vlasti protjerale su muškarca porijeklom iz Afganistana, rođenog 1992. godine, koji je u Beču osuđen zbog trgovine drogom.
Muškarac je uhvaćen kad je pokušao prodati drogu – ni manje ni više nego civilnom istražitelju pod policijskom kontrolom.
Nakon pravomoćne presude, donijeta je odluka o deportaciji. On je u nedjelju ujutro ukrcan na let iz Beča, uz policijsku pratnju, s presjedanjem u Istanbulu, sve do Kabula.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izjavio je kako je poruka jasna:
„Tko ne poštuje naša pravila – mora otići.“
Vlasti su potvrdile da su nove deportacije u pripremi, uključujući i slučajeve osuđenih osoba iz Sirije i Afganistana.
